Iskustva nepravde i psihološka dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija

1. Osnovne pretpostavke i cilj projekta Glavni problemiistraživanja • Prema psihologiji životnog vijeka postoje dobno graduirane normativne koncepcije razvoja pojedinca, koje utječu na to kao ljudi percipiraju životne tranzicije i zadatke koje trebaju ostvariti u određenoj životnoj dobi, npr. naći odgovarajuće zaposlenje, osnovati vlastitu obitelj, i sl. Ne uspijevaju svi ostvariti razvojne zadatke unutar normativnih rokova zato što postoje ili se pak percipiraju objektivne prepreke poput nedostatka radnih mjesta, loših materijalnih prilika, te drugih okolnosti koje se mogu povezati sa širom socio-političkom i ekonomskom situacijom. • Takve eksternalne atribucije vlastite nemogućnosti realiziranja očekivane sekvence razvojnih zadataka trebale bi rezultirati percepcijom nezasluženosti i, sukladno tome, nepravednosti vlastitog statusa. • Nepravda je u osnovi subjektivno iskustvo koje se temelji na percepciji povrede prava ili osujećenja u postizanju onoga što pojedinac smatra da u nekoj situaciji zaslužuje postići ili dobiti u jednom društvu. • Kako je osjećaj nepravde osobno vrlo relevantan, on može ne samo voditi nepovoljnoj evaluaciji pravednosti društva, nego i ozbiljno ugroziti fundamentalno vjerovanje u pravednost svijeta, koje pak ima važne adaptivne funkcije. • Da bi se utvrdila kolika je uistinu kontekstualna specifičnost posljedica doživljenih nepravdi i procesa koji im pridonose, potrebno je u različitim zemljama provesti istraživanje s identičnim nacrtom, što je i glavni cilj ovog projekta. Nadalje, da bi se stekao uvid u specifičnosti odnosa između nepravdi i dobrobiti u pojedinim tranzicijama • tranzicija iz školovanja u rad • tranzicija u brak i roditeljstvo • tranzicija u mirovinu • Cilj je provesti i niz studija odnosa između subjektivne dobrobiti pojedinca i iskustva nepravde koja se doživljava u vezi s ostvarenjem svojih razvojnih zadataka u spomenutim tranzicijama tijekom odrasle dobi. • Međunarodna suradnja • Kako su dobno-normativni rokovi za ostvarenje razvojnih zadataka zapravo društvena i kulturalna konstrukcija, utvrđivanje kontekstualne specifičnosti doživljenih nepravdi i procesa koji im pridonose u nekoliko tranzicija tijekom odrasle dobi zahtjeva primjenu ovog nacrta i izvan Republike Hrvatske. • Stoga će se u okviru ovog projekta simultano provesti istraživanja s istim nacrtom u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj i Slovačkoj, te tako omogućiti bolji uvid u to koliko i kako efekti nepravde na subjektivnu dobrobit doista ovise o specifičnim društvenim okolnostima. Dakle, međunarodna suradnja će uključiti znanstveno-istraživački rad u više europskih zemalja u kojem će sudjelovati sljedeći renomirani znanstvenici: • Prof. Dr. Gerold Mikula, Karl - Franzens - Universität Graz, Institut für Psychologie. • Prof. Dr. Hedvig Sallay, University of Debrecen, Institute of Psychology. • Prof. Dr. Claudia Dalbert, Martin-Luther-Universität, Halle (Saale), Institut für Pädagogik, AB Pädagogische Psychologie. • Doc. dr. Jozef Džuka, Prešovská univerzita, Inštitut psychológie. • Koje su percipirane prepreke ostvarenju relevantnih razvojnih zadataka i koliko je nepravednost doista njihovo salijentno obilježje? Koliko na tu percepciju utječu neke osobne karakteristike pojedinca i neka sociodemografska obilježja? • U kakvom su odnosu iskustva nepravde tijekom pojedinih tranzicija s indikatorima subjektivne dobrobiti i mentalnog zdravlja? Koje psihološke karakteristike posreduju u efektima iskustva nepravde na subjektivnu dobrobit? • Koliki je relativan doprinos percipirane nepravednosti različitih ishoda životnih tranzicija objašnjenju prilagodbe pojedinca na te ishode u usporedbi s nekim drugim faktorima poput socijalnih usporedbi i salijentnosti različitih faceta identiteta? • Je li obrazac relacija između iskustava nepravde i pokazatelja subjektivne dobrobiti kod ispitanika iz svih tranzicija i/ili svih država isti? Čime se eventualne razlike mogu objasniti? Iskustva nepravde i psihološka dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija  Svrha projekta Na osnovu empirijskog istraživanja percipirane pravednosti i prilagodbe na različite ishode životnih tranzicija u odrasloj dobi ovim projektom se želi pridonijeti boljem poznavanju i razumijevanju efekata iskustava nepravde na subjektivnu dobrobit i mentalno zdravlje pojedinca. Osnovna prednost takvog pristupa koncipiranja iskustva nepravde je u tome što se usmjerava na nepravde koje su vrlo osobno relevantne i važne za doživljaj sebe i svijeta u kojem pojedinac živi. Simultano proučavanje doživljenih nepravdi kod odraslih u različitim životnim tranzicijama i iz nekoliko europskih zemalja omogućit će procjenu stabilnosti i relativne važnosti pojedinih faktora, mehanizama i strategija prilagodbe na različite ishode životnih tranzicija tijekom odrasle dobi kod odraslih u Hrvatskoj, te uvid u eventualne specifičnosti te prilagodbe ovisno o konkretnom društvenom kontekstu. Povezivanjem psihologije socijalne pravde i psihologije životnog vijeka ovaj projekt će pridonijeti pojašnjavanju važnosti onih aspekata razvoja pojedinca tijekom odrasle dobi koji su povezani sa socijalnom pravdom. Fokusiranje na životne tranzicije tijekom kojih se pojedinac suočava sa zahtjevom da ostvari razvojne zadatke i na doživljaj nepravednosti percipiranih objektivnih prepreka njihovom pravovremenom ostvarenju, te usporedna analiza nekoliko životnih tranzicija kod ispitanika iz nekoliko zemalja omogućuju da ovaj projekt rezultira jedinstvenim doprinosom poznavanju socijalnih i psiholoških aspekata uspješnog razvoja u odrasloj dobi. Voditelj projekta: Doc.dr. Vera Ćubela Adorić Znanstveni novaci: Mr.sc. Marina Nekić Ivana Tucak, prof. Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju