1 / 64

SOCIOLOGIJA Uvodno predavanje

SOCIOLOGIJA Uvodno predavanje. Prof.dr.sc. Josip Kregar 02. listopad 2013. Predstavljanje. Prof.dr.sc . Josip Kregar 4597 – 522 josip.kregar@pravo.hr utorak 14 sati + . Prof.dr.sc. Duško Sekulić TmT 3 4597545 Konzultacije: Utorak 12 dseklulic@pravo.hr. Predstavljanje 2.

reyna
Télécharger la présentation

SOCIOLOGIJA Uvodno predavanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SOCIOLOGIJAUvodno predavanje Prof.dr.sc. Josip Kregar 02. listopad 2013.

  2. Predstavljanje Prof.dr.sc. Josip Kregar 4597 – 522 josip.kregar@pravo.hr utorak 14 sati +

  3. Prof.dr.sc. Duško Sekulić TmT 3 4597545 Konzultacije: Utorak 12 dseklulic@pravo.hr Predstavljanje 2

  4. Prof.dr.sc. Siniša Zrinšćak Nazorova 51, soba 13 4895 813 sinisa.zrinscak@zg.t-com.hr Konzultacije: Ponedjeljak u 11,30 Predstavljanje 3

  5. Dr.sc. Slaven Ravlić Trg maršala Tita 3 Soba 17 4597 503 slaven.ravlic@lzmk.hr Konzultacije: Utorak 12 sati Predstavljanje 4

  6. Doc.dr.sc.Ksenija Grubišić TmT 3 4597509 Konzultacije: Utorak 12 ksenija.grubisic@pravo.hr Predstavljanje 5

  7. Dr. Antonija Petričušić TmT 3 4597500 Konzultacije: Srijeda 12 apetricusic@pravo.hr Predstavljanje 5

  8. Luka Keller Asistent

  9. Kregar, Sekulić, Ravlić, Grubišić, Zrinšćak Uvod u sociologiju Zagreb 2013 Knjižara TMT3 dvorište podrum Literatura

  10. ADRESA www.pravo.hr/sociologija

  11. DOPUNSKA LITERATURA J.Kregar, D.Polšek, S. Ravlić: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2005 M. Haralambos: Uvod u sociologiju, Zagreb 1992 G. Ritzer: Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1998 I. Kuvačić: Suvremene sociološke teorije, Zagreb 1990

  12. S.Petković , J.Kregar PREGLED GLAVNIH SISTEMA SOCIOLOŠKIH TEORIJA S.Petković; J.Kregar OGLEDI O DRUŠTVENIM PROCESIMA I INSTITUCIJAMA DOPUNSKA LITERATURA

  13. Preporuka za čitanjehttp://www.pravo.unizg.hr/SOC/pliteratura/preporuka_za_citanje • 1. Toffler - Šok buducnosti 2. Steward - Teorije kulturne promjene (I i II) 3. Bosanac - Vanbracna porodica 4. Godelier - Marksizam i antropologija 5. Engels - Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države 6. Machiavelli - Vladar 7. Orwell - 1984 8. Orwell - Životinjska farma 9. Kolakowski - Kljuc nebeski 10. Hesse - Igra staklenih perli 11. Solželjicin - Arhipelag Gulag (I/II/III) 12. Antonov, Ovsejenko - Staljin 13. Deutcher - Trocki (I/II/III) 14. Kisinger - Obnovljeni svijet 15. Taylor - Habsburzi 16. Nitzche - Volja za moc 17. Nitzche - Tako je govorio Zaratustra 18. Platon - Država 19. Fromm - Imati ili biti 20. Freud - Autobiografija 21. Stuart Mill - Izabrani politicki spisi 22. H. Barnes - Uvod u istoriju sociologije, BIGZ, 1982 23. Žubrinic - Marksizam i teorija elita 24. Hiernaux - Jednakost ili nejednakost rasa 25. Bottomore - Sociologija kao društvena kritika 26. Galbraith - Doba neizvjesnosti 27. Vezel - Mit o matrijarhatu 28. Wittfogel - Orijentalne despocije 29. Horvat - Kosovsko pitanje 30. De Rougemont - Buducnost je naša stvar 31. Braverman - Rad i monopolni kapital 32. Supek - Grad po mjeri covjeka 33. Turen - Sociologija društvenih pokreta 34. Fromm - Bjekstvo od slobode 35. Fuko - Rijeci i stvari 36. McLuhan - Gutenbergova galaksija 37. Mesarovic, E.Pestel - Covjecanstvo na raskršcu38. Levi-Strauss - Strukturalna antropologija 39. Levi-Strauss - Divlja misao 40. R.Lukic - Formalizam u sociologiji 41. Morišima - Zašto je Japan uspio 42. Fromm - Anatomija ljudske destruktivnosti I/II 43. Piaget - Psihologija inteligencije 44. Pulantzas - Klase i suvremeni kapitalizam 45. Retcliffe, Brown - Struktura i funkcija u primitivnom društvu 46. S.Amin, A.Gunder-Frank, Đ.Ariggi, I. Wallerstein - Dinamika globalne krize 47. M.Weber - Sociologija religije 48. M.Weber - Vlast i politika 49. .....M.Weber - Suvremene interpretacije 50. Arzenšek - Struktura i pokret 51. Bachofen - Materinsko pravo 52. Comte - Kurs pozitivne filozofije 53. Golubovic - Porodica kao ljudska zajednica 54. Hobsbawn - Doba revolucija 55. Hobsbawn - Doba kapitala 56. ......Sociobiologija 57. Mead - Spol i temperament u tri primitivna društva 58. Lorenz - Temelji etologije 59. Merton - O teorijskoj sociologiji 60. Milic - Sociologija saznanja 61. Monod - Slucajnost i nužnost 62. Ortega y Gasset - Pobuna masa 63. Le Bon - Psihologija gomila 64. Prigogine, I.Stegners - Novi savez 65. Pusic - Društvena regulacija 66. Rihtman Auguštin - Struktura tradicijskog mišljenja 67. Rus, Arzenšek - Rad kao sudbina i rad kao sloboda 68. Supek - Herbert Spencer i biologizam u sociologiji 69. ....Emile Durkheim i suvremena sociologija 70. Freud - Psihopatologija svakodnevnog života 71. Freud - Totem i tabu 72. Đuric - Max Weber i suvremena sociologija 73. Lerotic - Nacija 74. Durkheim - Elementarni oblici religijskog života 75. Durkheim - Sociološki metod 76. Hegel - Filozofija povijesti 77. Banac - Nacionalno pitanje u Jugoslaviji 78. Morgan - Drevno društvo 79. Maus - Sociologija i antropologija I/II 80. Parsons - Društva 81. Kolakowski - Filozofija pozitivizma 82. Riesman - Usamljena gomila 83. Khun - Struktura naucnih revolucija 84. Boas - Um primitivnog covjeka 85. Lorenz - O agresiji 86. Benedict - Obrasci kulture 87. Capra - Vrijeme prokreta 88. Collingwood - Ideja historije 89. Parsons i dr. - Teorije o društvu I/II 90. Durkheim - O društvenoj podeli rada 91. Popper - Bijeda historicizma 92. Popper - Logika naucnog otkrica 93. Pusic - Razvedenost i povezanost 94. Touraine - Postindustrijsko društvo 95. Weber - Metodologija društvenih nauka 96. Weber - Privreda i društvo I/II 97. Weber - Protestantska etika i duh kapitalizma 98. Kolakowski - Glavni tokovi marksizma I/II/III 99. Haralambos - Sociologija 100. Michels - Sociologija partija u suvremenoj sociologiji 101. D.Tomašic - Politicki razvitak Hrvata 102. D. Tomašic - Društveni razvitak Hrvata 103. V.Katunaric - Teorija društva u frankfurtskoj školi

  14. Ronald Inglehart, Christian Welzel, Modernizacija, kulturna promjena i demokracija, Politička kultura, 2007. Karl Mannheim, Ideologija i utopija, Jesenski i Turk, 2007. Emile Durkheim, Elementarni oblici religijskog života, Jesenski i Turk, 2008. Guy Peters, Institucionalna teorija u političkoj znanosti, Fakultet političkih znanosti, 2007. Marshall McLuhan, Razumijevanje medija, Golden marketing, 2008. Norbert Elias, Što je sociologija, Antibarbarus, 2007. Samuel Huntington, Tko smo mi?. Izvori, Zagreb, 2007. Terry Eagleton, Sveti teror, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. Ulrich Beck, Kozmopolitska Europa, Školska knjiga, Zagreb, 2006. S. M. Lipset, J. M. Lakin, Stoljeće demokracije, Politička kultura, Zagreb, 2006. Franco Cerutti, Identitet i politika, Politička kultura, Zagreb, 2006. Charles Tilly, Europske revolucije 1492-1992, Politička kultura, Zagreb, 2006. Franco Crespi, Sociologija kulture, Politička kultura, Zagreb, 2006. Brian Berry, Kultura i jednakost, Naklada Jesenski i Turk, 2006. George Herbert Mead, Um, osoba i društvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. Duško Sekulić, Sukobi i tolerancija, Naklada Jesenski i Turk, 2004. Will Kymlicka, Multikulturalno građanstvo, Naklada Jesenski i Turk, 2003. Elinor Ostrom, Upravljanje zajedničkim dobrima, Naklada Jesenski i Turk, 2006. S.P. Ramet, Balkanski Babilon, Alinea, Zagreb, 2005. D. Matić, S.P. Ramet, Demokratska tranzicija u Hrvatskoj, Alinea, 2006. John Street, Masovni mediji, politika i demokracija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2003. Anthony D. Smith, Nacionalizam i modernizam, Fakultet političkih znanosti, 2003. Jean Baudrillard, Inteligencija zla ili pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, 2006. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, 2001. Alain Touraine, Kritika modernosti, Politička kultura, 2007. Pippa Norris, Ronald Inglehart, Sveto i svjetovno, politička kultura, 2007. http://www.pravo.unizg.hr/SOC/pliteratura/djela_prevedena_na_hrvtski_jezik

  15. Internet • http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/DSS/DEADSOC.HTML • http://staff.uwsuper.edu/hps/mball/dead_soc.htm • http://www2.fmg.uva.nl/sociosite/ • http://www2.fmg.uva.nl/sociosite/topics/sociologists.html

  16. Pomoćna literatura J.Kregar i dr. Sociologija udžbenik za 3. razred gimnazije

  17. PREDAVANJA • Predavanja mogu biti zamorna a neće ako: • sudjelujete i pitate • Utječete na predavača • Birate teme • Pratite gradivo prema knjizi

  18. PREDAVANJA • Predavanja mogu biti zamorna a neće ako: • Pratite a ne pišete • Razmišljate a ne mislite na … • Ne vjerujte da su na početku najbolja • Pitajte se čemu služe i nastojite iskoristiti • PREDAVANJA SU OBLIK RADA • Potpisi

  19. seminari • Studenti u glavnoj ulozi • Drukčiji odnos s nastavnikom • Izbor tema • Pisanje radnji i kolokviji • Naslovi radnji • Seminarski rad • potpisi

  20. Ispiti Pisani ispit piše se 45 minuta i sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu studenti odgovaraju na 15 pitanja sistemom zaokruživanja jednog točnog odgovora. Svoje odgovore upisuju u odgovarajući obrazac. Prvi dio piše se 15 minuta. Svaki točni odgovor nosi jedan bod. Nema negativnih bodova. U drugom dijelu studenti na zadanu temu pišu esej. Esej se piše 30 minuta. Studenti se prilikom pisanja eseja mogu služiti samo originalnim primjerkom udžbenika (Uvod u sociologiju, izdanje 2008.). U ovom dijelu ispita studenti mogu ostvariti 15 bodova. Studenti koji u prvom dijelu ostvare manje od 8 bodova, ne mogu proći pisani dio ispita i esej im se ne ocjenjuje.

  21. Ispiti Kolokviji • Studenti prve godine pravnog studija i studija socijalnog rada imaju pravo pristupiti parcijalnom polaganju ispita po slijedećim uvjetima: • Parcijalnom ispitu (kolokviju) mogu pristupiti samo studenti koji redovito pohađaju predavanja. Provjera nazočnosti izvršit će se potpisivanjem na listu. • Parcijalno polaganje obavit će se pisanjem dvaju kolokvija.

  22. Kolokviji Prvi kolokvij piše se 13 ili 20. studenoga 2013. s početkom u 11 sati. Drugi kolokvij piše se 15. siječnja 2014. s početkom u 11 sati.

  23. Kolokviji Literatura za parcijalno polaganje ispita je izdanje udžbenika Uvod u sociologiju iz 2013. Prvi kolokvij obuhvaća sva poglavlja do 243. stranice (do poglavlja Socijalna stratifikacija), a drugi obuhvaća sva poglavlja do kraja knjige.

  24. Kolokviji Studenti koji u oba kolokvija ostvare više od 130 bodova imaju pravo direktno pristupiti usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena ispita iz kolegija Sociologije utvrđuje se na usmenom dijelu ispita, pri čemu se smatra da postizanje navedenog broja bodova odgovara pozitivnoj ocjeni. Studenti koji u oba kolokvija ostvare od 90-129 bodova imaju pravo direktno pristupiti usmenom dijelu ispita. Usmeni dio ispita je obvezan, a polaže se u vrijeme redovitih ispitnih rokova. Studenti koji su seminaristi iz kolegija Sociologijaobvezni su pristupiti

  25. Pitanja • Ne učite odgovore • Ne trošite na skriptice • Ne slušajte loše savjete

  26. Elita? Zar zbilja? Individuals contemplating law as a career must realize that law is a highly competitive and in some areas an overcrowded profession. There are lots of lawyers. In 1980, there was already one lawyer for every 410 people in the United States; by 1990, the figure had risen to one per 325 people. In 2005, we anticipate about 140,000 students to be enrolled in American law schools. But there is always room for a good lawyer, just as there is always room for a person who is good at anything that he or she desires to do.

  27. Organizacija, učenje i služenje "Historically there are three ideas involved in a profession: organization, learning, ... and a spirit of public service" First, the legal profession is organized through associations, such as the American Bar Association, Law firms themselves also may specialize. Learning is the second commitment. Finishing law school is merely the first step.

  28. Organizacija, učenje i služenje The third commitment is "the spirit of public service." Few professions allow as many opportunities for public service as the legal profession. The public service is dominated by lawyers. For example, as long ago as 1984, one out of every 64 persons working in Washington, D.C. was a lawyer “ Roscoe Pound argued that the legal profession is vital for the maintenance of a proper balance in a free society between stability and change, order and liberty.

  29. Stereotipi Shakespeare (Henry VI ): II, there is a dialog about revolution, from which a quote is often taken out of context. The quote is:"The first thing we do let’s kill all the lawyers."The context was that if a disorderly revolution were desired,, killing all the lawyers was a necessity

  30. Kant Über den Gemeinspruch:Das mag in der Theorie richtig sein,taugt aber nichtfur die Praxis (Berlinische Monatsschrift, 1793.) Da lag es dann nicht an der Theorie, wenn sie zur Praxis noch wenig taugte, sondern daran, daß nicht genug Theorie da war, welche der Mann von der Erfahrung hätte lernen sollen, und welche wahre Theorie ist, wenn er sie gleich nicht von sich zu geben und als Lehrer in allgemeinen Sätzen systematisch vorzutragen im Stande ist, folglich auf den Namen eines theoretischen Arztes, Landwirts und dergl. keinen Anspruch machen kann. - Es kann also Niemand sich für praktisch bewandert in einer Wissenschaft ausgeben und doch die Theorie verachten, ohne sich bloß zu geben, daß er in seinem Fache ein Ignorant sei: indem er glaubt, durch Herumtappen in Versuchen und Erfahrungen, ohne sich gewisse Prinzipien (die eigentlich das ausmachen, was man Theorie nennt) zu sammeln und ohne sich ein Ganzes (welches, wenn dabei methodisch verfahren wird, System heißt) über sein Geschäft gedacht zu haben, weiter kommen zu können, als ihn die Theorie zu bringen vermag. Onda to nije nedostatak teorije kada ona jos malo vrijedi zapraksu, nego je nedostatak u tome š to tu teorije nije bilo dovotjno, a nju bi dotícni covjek trebao nauciti iz iskustva; pritom teorija moze biti istinita i kada on ne bi bio u stanju da je od sebe preda dalje i da je kao ucitelj sustavno izlozi u opcim stavovima, i kadaprema tome ne bi mogao polagati nikakvo pravo na ime lijecnika-teoreticara, agronoma-teoretičara i tsl. - Ne moze se, dakle, nitko u jednoj znanosti izdavati za prakticno upucenog i ipak teoriju prezirati a da se time samo ne razotkrije kako je on u svojoj oblastí ignorant; po tome se vidi da on vjeruje kako bi dalje, nego sto bi ga teorija mogla odvesti, mogao otici tapkanjem unaokolo u pokusajima i iskustvima, bez stjecanja stanovitih nacela (koja zapravo cine ono sto se naziva teorijom), i bez promišljanja svoje aktivnosti prema jednoj cjelini (koja se, ako sepritom u njoj metodicki postupa, naziva sustavom).

  31. Kant Indes ist doch noch eher zu dulden, daß ein Unwissender die Theorie bei seiner vermeintlichen Praxis für unnötig und entbehrlich ausgebe, als daß ein Klügling sie und ihren Wert für die Schule (um etwa nur den Kopf zu üben) einräumt, dabei aber zugleich behauptet: daß es in der Praxis ganz anders laute; daß, wenn man aus der Schule sich in die Welt begibt, man inne werde, leeren Idealen und philosophischen Träumen nach gegangen zu sein; mit Einem Wort, daß, was in der Theorie sich gut hören läßt, für die Praxis von keiner Gültigkeit sei."KANT, Immanuel: "Über den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein, taugt aber nicht für die Praxis.". In: ders.: Schriften zur Geschichtsphilosophie. Stuttgart: Reclam 1974, S. 118 f. Ipak se još može otrpjeti da neznalica u svojoj tobožnjoj praksí teoriju smatra nepotrebnom i suvišnom, nego kad nazovipametnjakovic nju i njezinu vrijednost dopušta za školu (kao nesto sto vjezba samo glavu), ali istodobno zakljucuje kako to glasi sasvim drukcije u praksi; kako će se, kad se iz skole pode u svijet, uvidjeti da se sljedilo prazne ideale i filozofske mastarije; jednom riječju, kako, sto god se u teoriji moglo dobroga cuti, nije ni od kakve vrijednosti za praksu

  32. Kraj prvog dijela Stanka od 15 minuta

  33. SOCIOLOGIJAPozitivizam Prof.dr. Josip Kregar

  34. A. COMTE ( 1789- 1857) • Montpelier 1789 (Isidor Auguste Marie Francoise Xavier) • 1812 sukob s ocem • 1815 Ecole politehnique • 1817 sekretar Saint Simonea • 1827-29 duševna bolnica • 01.04.1826 predavanje o velikim zakonima razvoja čovječanstva • Sistem pozitivne filozofije 1830-42 • Zakon o tri stupnja razvoja čovječanstva • sistem pozitivne politike 1851

  35. A. Comte

  36. klasifikacija znanosti matematika Astronomija Fizika Kemija Biologija sociologija This "Map of Science" illustrates the online behavior of Scientists accessing different scientific journals, publications, aggregators, etc. Colors represent the scientific discipline of each journal, based on disciplines classified by the Getty Research Institute's Art and Architecture Thesaurus, while lines reflect the navigation of users from one journal to another when interacting with scholarly web portals.   A. COMTE ( 1789- 1857)a

  37. tri stupnja društvenog progresa teološki metafizički pozitivizam > teokracija militaristički >monarhija uglađeno republika=> industrijsko A. COMTE ( 1789- 1857)b

  38. A. COMTE ( 1789- 1857)b1 Each of or leading conceptions--each branch of our knowledge, passes successively through three different theoretical conditions: the Theological or factitious; the Metaphysical or abstract; and the Scientific or positive. . . . In the theological state, the human mind, seeking the essential nature of beings, the first and final causes (the origin and purpose) of all effects . . . supposes all phenomena to be produced by the immediate action of supernatural beings. In the metaphysical state . . . the mind supposes . . . abstract forces, veritable entities (that is, personified abstractions) . . . capable of producing all phenomena . . . In the final, the positive state, the mind has given over the vain search after Absolute notions, the origin and destination of the universe, and the causes of phenomena, and applies itself to the study of their laws--that is, their invariable relations of succession and resemblance.

  39. > A. COMTE ( 1789- 1857)c Tko od nas nije u djetinjstvu bio teolog, u mladosti metafizičar a u zrelim godinama fizičar?

  40. A. COMTE ( 1789- 1857)c The motto Ordem e Progresso ("Order and Progress") in the flag of Brazil is inspired by Auguste Comte's motto of positivism: L'amour pour principe et l'ordre pour base; le progrès pour but Several of those involved in the military coup d'état that deposed the monarchy and proclaimed Brazil a republic were followers of the ideas of Comte.[2]

  41. Socijalna dinamika i statika • Dinamika, s druge strane, bavi se otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju, društvenih zakonitosti, pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva. • Statika ispituje zakone osiguranja cjeline, tj. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim, sve što čini njegovu strukturu.

  42. Razvoj ličnosti Tko od nas nije u djetinjstvu bio teolog, u mladosti metafizičar a u zrelim godinama fizičar?

  43. Clothilda De Vaux

  44. Novo društvo Buduće društvo počivat će na duboko humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji. Humanost će biti najviša vrijednost izjednačena u značenju s bogom u prijašnjim društvima, a bit će osnažena kultovima koji će poticati altruizam i znanstveni pogled na svijet. Svaki dan u tjednu bit će posvećen nekoj znanosti (nedjelja - humanosti), u godini će biti 84 svečanosti u čast istaknutih znanstvenika.

  45. Comte - značaj • opći utjecaj • ime sociologiji • metodološki napredak • preciznost provjerljivost matematska formalizacija • promatranje eksperiment metoda komparacije • ideja historičnosti-nije jedini • antinominalista (društvo /= zbroj pojedinaca) • društvo se ne može svesti na pojedince kao ni slika na točke • ideja pokretačkih sila društva • značaj industrije • sociologija je praktična znanost + determinizam + socijalni konsenzus

  46. http://www.publicbookshelf.com/public_html/Outline_of_Great_Books_Volume_I/augusteco_caf.htmlhttp://www.publicbookshelf.com/public_html/Outline_of_Great_Books_Volume_I/augusteco_caf.html http://www2.pfeiffer.edu/~lridener/DSS/INDEX.HTML#comte

  47. pozitivizam Sociologija će ujedno biti znanost putem koje će metode “pravih” znanosti (osobito promatranje, eksperiment, povijesna i kulturna komparacija) biti primijenjene na ekonomiju, pravo, psihologiju i sl. Pozitivizam ne znači samo takvu opću sociološku teoriji većoznačava širu perspektivu u sociologiji i filozofiji, pristup koji smatra da se naše znanje temelji isključivo na provjerljivom iskustvu.

  48. Načela Pozitivizam je znanstveni pristup kojeg karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi, koje se mogu se mogu opaziti, mjeriti, ta se iz takvog iskustva mogu izvoditi zaključci o odnosima između pojava i uzročnim vezama između njih. Pozitivizam zato pretpostavlja znanstvenu objektivnost, vrijednosno neutralnu poziciju istraživača i strogu primjenu metoda, poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje.

  49. Fenomenološka regula Doista, pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva. Odbacuje se korištenje pojmova i teza koje se ne mogu materijalno provjeriti. Znanost predstavlja sređeno iskustvo koje stalno podvrgavamo provjeri, a treba izbjeći opće teorijske konstrukcije koje se ne mogu provjeriti.

  50. Kauzalnost Idealni nacrt istraživanja za pozitivizam znači izoliranje uzročno/posljedičnih veza, kauzalnosti. Svijet koji poznajemo je zbir pojedinačnih činjenica poredanih u lancima uzroka i posljedica. U sociologiji to znači zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji određen uzrok (ili uzroci): na primjer visoka stopa kriminala uzrokovana je siromaštvom i socijalnim razlikama.

More Related