1 / 169

Uvodno predavanje

Uvodno predavanje. Predavanja neće biti zamorna ako: sudjelujete i postavljate pitanja, utječete na predavača, pratite gradivo, a ne pišete, razmišljate o rečenom, a ne mislite na…. Pisanje kolokvija. Uvjet za pisanje kolokvija su položeni kolokviji iz praktičnog dijela nastave (zadaci).

zalman
Télécharger la présentation

Uvodno predavanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uvodno predavanje Predavanja neće biti zamorna ako: • sudjelujete i postavljate pitanja, • utječete na predavača, • pratite gradivo, a ne pišete, • razmišljate o rečenom, a ne mislite na….

  2. Pisanje kolokvija • Uvjet za pisanje kolokvija su položeni kolokviji iz praktičnog dijela nastave (zadaci). • 1. kolokvij: općenito o geodetskim planovima i katastarskim planovima • 2. kolokvij: topografski i digitalni planovi • Tko ne riješi 1. kolokvij ne može pisati 2. • Na kraju nastave ponavljanje oba kolokvija.

  3. Geodezija ili zemljomjerstvo je znanost o izmjeri Zemljine površine te izradi PLANOVAi karata, odnosno stvaranju baze prostornih podataka. GEODETSKI PLAN je nedeformirani prikaz manjeg dijela Zemljine površine i detalja koji se na tom zemljištu nalaze u određenom mjerilu. GEODETSKI PLAN može biti: ● katastarski ● topografski ● topografsko-katastarski ● inženjerski ● tematski Geodetski planovi U novije vrijeme postoji i podjela geodetskih planova na: analogne(realne) na papiru digitalne (virtualne) na zaslonu računala

  4. OSNOVNI ELEMENTI PLANOVA • 1. ORIJENTACIJA • 2. KORISTAN PROSTOR • 3. MJERILO • 4. SADRŽAJ • 5. MARGINE • 6. STANDARDI I KVALITETA • 7. PROJEKCIJA

  5. ORIJENTACIJA I KORISTAN PROSTOR

  6. Dimenzije korisnog prostora planova različitih mjerila

  7. MJERILO PLANA • Mjerilo plana daje odnos između duljine dužine na planu i njene stvarne duljine na terenu. • Na izbor mjerila geodetskih planova uglavnom utječe: • površina zemljišta koje se mjeri, • namjena plana, • veličina katastarskih čestica i veličina objekata kao i njihova međusobna udaljenost, • točnost koja se očekuje za budući plan, • očekivano naknadno popunjavanje plana pri održavanju (da li su česte promjene na terenu), • karakter reljefa, • osigurana financijska sredstva.

  8. Primjer mjerila: 1:1000 U ovom primjeru 1 izražava broj dužinskih jedinica na planu, a 1000, broj istih tih jedinica u prirodi. Najčešća mjerila analognih planova u R. Hrvatskoj: 1: 500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000 Mjerila starih grafičkom izmjerom izrađenih planova: 1:2880, 1:1440, 1:2904

  9. Povećanjemmjerila, povećava se kvaliteta plana, ali se povećava i količina svih poslova vezanih uz izradu plana: pri izmjeri: veći broj detaljnih točaka, duže trajanje izmjere, strože kontrole, veći broj skica, pri kartiranju: veći broj detaljnih točaka, duže kartiranje, više kontrola, više objekata snimljenih jednom točkom, više topografskih znakova, pri crtanju (printanju): više listova planova. Pri izborumjerila treba napraviti kompromis između točnosti planova i troškova njihove izrade.

  10. SADRŽAJ PLANA Sadržaj plana ovisi o vrsti plana pa se po sadržaju oni međusobno najviše i razlikuju. Tako je sadržaj: • katastarskog plana: katastarske čestice, izgrađeni objekti na njima, brojevi katastarskih čestica te granice kultura i administrativne granice (općina, županija, država), • topografskog plana: svi prirodni i izgrađeni objekti, reljef, vode, vegetacija, • topografsko-katastarskog plana: kombinacija prethodno spomenutih sadržaja, • inženjerskog plana: isto kao i topografskog plana ali sa svim pojedinostima. • tematskog plana: prikaz određene teme (zgrade, komunikacije i sl.)

  11. RAZLIKOVANJE SADRŽAJA PLANOVA • Za razlikovanje različitih sadržaja na planovima glavno sredstvo su boje, zatim nazivi i skraćenice naziva, brojevi te znakovi. boje: smeđa – reljef zelena – vegetacija crna – izgrađeni objekti Kod digitalnih planova se koristi više različitih boja jer je primjena jednostavna. nazivi, brojevi i znakovi: nazivi ulica, rijeka i sl., brojevi kat. čestica, kuća i sl. znakovi geod. točaka, malenih objekata i sl.

  12. ZNAKOVI NA PLANOVIMA

  13. MARGINE PLANA Margine geodetskog plana su prostor lista plana izvan korisnog prostora

  14. KVALITETA (TOČNOST) PLANOVA Kvaliteta odnosno točnost geodetskih planova nekada se definirala njihovim mjerilom. Mjerilu se prilagođavala točnost izmjere koja je trebala zadovoljiti propisane standarde. Točnost podataka prikupljenih s analognih planova ovisi o: - mjerilu - točnosti geodetske osnove - metodi i točnosti izmjere i kartiranja - savjesnosti i pažnji operatera koji radove izvode i dr.

  15. STANDARDI GEODETSKIH PLANOVA Standardima se utvrđuje izgled, kvaliteta, izrada i testiranje geodetskih planova. Točnost digitalnih planova treba definirati njihovom namjenom i treba je iskazati u skladu standarda. Mjere kvalitete položajnih informacija su: srednje kvadratno odstupanje – mjera točnosti (određuje se iz razlika mjerenja različitim metodama ili iz razlike mjerenja različite kvalitete) standardno odstupanje – mjera preciznosti (određuje se iz ponovljenih mjerenja)

  16. PROJEKCIJA GEODETSKIH PLANOVA Projekcija znači, prikaz neke zakrivljene plohe u ravnini ili nekoj drugoj plohi koja se može bez deformacija razviti u ravninu, po nekom matematičkom zakonu. U slučaju izrade geodetskih planova, projekcija znači prikaz dijela plohe Zemlje u ravnini plana. Pri tome se mogu postaviti dva pitanja: • kakvog je oblika i dimenzija Zemlja i • kako će se njena površina prikazati u ravnini plana.

  17. Zemlja je tijelo nepravilnog oblikaZbog toga treba njen oblik aproksimirati nekim matematički definiranim tijelom – za izradu planova to je rotacijski elipsoid

  18. PROJEKCIJE PREMA IZBORU PLOHE Zemlja se preslikava po zakonima ortogonalne ili centralne projekcije na ravninu ili tijelo, čiji se plašt može razviti u ravninu. Prema izboru plohe na koju se Zemlja preslikava, dijele se projekcije na: • perspektivne – kod kojih se preslikava na ravninu, • konusne – kod kojih se preslikava na plašt konusa (stošca), • cilindrične – kod kojih se preslikava na plašt cilindra (valjka).

  19. Projekcija Zemlje na različite plohe

  20. Princip cilindrične i konusne projekcije Zemlja se preslikava Zemlja se preslikava na plašt valjka na plašt stošca

  21. PROJEKCIJE S OBZIROM NA KARAKTER DEFORMACIJA Zemlja se kao oblo tijelo ne može ni u kom slučaju preslikati bez deformacija. S obzirom na karakter deformacija projekcije se dijele na: • ekvivalentne projekcije – sačuvana jednakost površina na Zemlji i planu, • konformne projekcije – sačuvani kutovi između linija na Zemlji i njihovih slika na planu, • općenite projekcije – kod kojih ne postoje navedena svojstva. Deformacije su to veće, što se na određenu plohu preslikava veća površina Zemlje.

  22. Gauss-Krügerova projekcija • Za ranije izrađene geodetske planove i karte krupnog mjerila naše države usvojena je konformna projekcija Zemlje aproksimirane Besselovim rotacijskim elipsoidom na 2 eliptična valjka, koji diraju Zemlju po 15° i 18° meridijanu, tzv. Gauss-Krügerova projekcija. • Područje preslikavanja obuhvaća tri stupnja (3°) geografske dužine za svaki valjak. Dodirni meridijan se u projekciji preslikava u x-os državnog koordinatnog sustava.

  23. Preslikavanje elipsoida na plašt valjka u Gauss-Krügerovoj projekciji

  24. Državni koordinatni sustavi Gauss-Krügerove projekcije

  25. Državni koordinatni sustavi Ako se zamisli da se plašt valjka razvije u ravninu, onda se slike 15° i 18° meridijana preslikavaju u x-os, a projekcija ekvatora je y-os državnog koordinatnog sustava.

  26. Krivulje linearnih deformacija u Gauss-Krügerovoj projekciji

  27. Trigonometrijske sekcije Ako se u svakom koordinatnom sustavu povuku paralelne linije sa koordinatnim osima i to paralelno s x-os na međusobnoj udaljenosti 22500 m, a paralelno s y-os na međusobnoj udaljenosti 15000 m, koordinatni sustav će se podijeliti na niz pravokutnika koji se nazivaju trigonometrijske sekcije. Redovi se obilježavaju brojevima, a stupci slovima. Numeriranje redova počinje od krajnjeg južnog dijela naše zemlje u određenom koordinatnom sustavu.

  28. Podjela koordinatnih sustava na trigonometrijske sekcije

  29. Položaj trigonometrijske sekcije u koordinatnom sustavu Položaj svakog pravokutnika, odnosno trigonometrijske sekcije u koordinatnom sustavu određen je slovom stupca i brojem reda. Tako označena trigonometrijska sekcija u 5-om koordinatnom sustavu ima oznaku ili nomenklaturu: 5 G 18 gdje je 5 - oznaka koordinatnog sustava, G - oznaka stupca, a 18 - oznaka retka.

  30. Podjela na listove planova različitih mjerila Podjela na listove planova vrši se prije detaljne izmjere neke katastarske općine, a u svrhu formiranja skica detalja. Podjela se radi na skici poligonske mreže, odnosno mreže GPS-točaka. Ovisno o veličini mjerenog područja (katastarske općine), skica poligonske mreže ili GPS-točaka izrađuje se u mjerilu 1:10 000 ili 1:20 000. Iz podataka mjerenja i skica omeđivanja granice katastarske općine, granicu katastarske općine treba ucrtati na skicu.

  31. Podjela na listove planova mjerila 1:5000 Osnova za podjelu na planove mjerila 1:5000 su trigonometrijske sekcije. Iz veličine korisnog prostora plana mjerila 1:5000, tj. 2250×3000 m i veličine trigonometrijske sekcije od 22 500× 15 000 m, slijedi da u jednoj trigonometrijskoj sekciji ima 50 planova 1:5000. Njihovo numeriranje počinje od sjevero-zapada, red po red. Tako oznaka jednog lista plana mjerila 1:5000 u prethodno označenoj trigonometrijskoj sekciji je: 5 G 18 - 25

  32. Podjela trigonometrijske sekcije na planove mjerila 1:5000

  33. Podjela na listove planova mjerila 1:2500 Nomenklatura označenog plana 1:2500 je: 5 G 18 - 34

  34. Podjela na listove planova mjerila 1:2000 Nomenklatura označenog lista plana je : 5 G 18 - 81

  35. Podjela na listove planova mjerila 1:1000 Nomenklatura označenog plana mjerila 1:1000, a koji se nalazi na prethodno određenom planu mjerila 1:5000 je: 5 G 18 – 25 - 5

  36. Podjela na listove planova mjerila 1:500 Nomenklatura označenog plana mjerila 1:500, a koji se nalazi na prethodno određenom planu mjerila 1:1000 je: 5 G 18 – 25- 5c

  37. Podjela na listove planova katastarske općine Prije izmjere katastarske općine u svrhu izrade geodetskih planova, treba izvršiti podjelu na listove planova izabranog mjerila. U tu svrhu izrađuje se pregledna skica katastarske općine u prikladnom mjerilu, a na njoj i podjela na listove planova. Pri izmjeri katastarskih općina u ruralnim područjima, koje se u pravilu sastoje od izgrađenog dijela (sela) s puno detalja i neizgrađenog dijela s malo detalja, uobičajeno je da se podjela na listove planova i skica detalja izvrši u dva mjerila.

  38. Podjela na listove planova katastarske općine

  39. Novi državni koordinatni sustav • Novi referentni koordinatni sustav (državni ravninski koordinatni sustav) Republike Hrvatske - skraćeno HTRS96/TM, je definiran Mercatorovom poprečnom projekcijom sa srednjim meridijanom 16º30‘ elipsoida GRS80 s veličinom poluosi a= 6 378 137,00m, b= 6 356 752,314m. • Nova kartografska projekcija je jednaka Gauss-Krügerovoj, a po europskoj terminologiji se naziva poprečna ili transverzalna Mercatorova projekcija. To je projekcija na eliptički valjak čija je os u ravnini ekvatora, a koji se potom razvija u ravninu. Matematički je nova projekcija jednaka dosadašnjoj. Razlikuju se samo parametri koji proizlaze iz definicije novog referentnog elipsoida.

  40. Planiranje mjerenja za izradu geodetskih planova U izradi geodetskih planova najveći dio posla je izmjera. Upravo o kvaliteti izmjere najviše ovisi i kvaliteta geodetskih planova i zbog toga je treba dobro isplanirati. Plan mjerenja treba uraditi čim je to moguće. Kako izmjera u svrhu izrade geodetskih planova uglavnom obuhvaća područje jedne ili više katastarskih općina, tj. veliki teritorij, to je u njezinu provedbu uključen veći broj stručnjaka.

  41. Količina posla koja je uključena u mjerenje ovisi o sljedećim faktorima: • veličini područja koje se mjeri, • vrsti terena (otvoreno ili šume, vegetacija, izgrađenost, nagib terena i sl. ) • dobu godine i vremenskim uvjetima, • kvaliteti postojećih planova, • iskustvu stručnjaka koji sudjeluju u izmjeri.

  42. Organizacija izmjere u svrhu izrade planova Odluku o izmjeri, na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN128/99), donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministrom nadležnim za poslove pravosuđa. Katastarskom izmjerom se prikupljaju i obrađuju podaci o: • položaju, obliku, površini, načinu uporabe te nositeljima prava na česticama zemljišta, • položaju, obliku, površini, načinu uporabe te nositeljima prava na zgradama i drugim građevinama, • položaju u zgradi, površini te nositeljima prava na dijelovima zgrada i drugih građevina i • područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu.

  43. Da bi se izmjera uspješno odvijala, potrebna je dobra organizacija i suradnja između onih koji je izvode. Zato je važno slijediti upute o: Koordinaciji: Cijelo mjerenje mora koordinirati jedna osoba (iskusan stručnjak, voditelj zadatka i sl. ). Suglasnosti u klasifikaciji: Prije nego mjerenje počne, svi stručnjaci trebaju obići teren i suglasiti se o stupnju detalja koje će uključiti u mjerenje. Podjeli terena: Svaki stručnjak dobit će dio terena koji će mjeriti. Podjela terena se mora temeljiti na jasnim granicama (potoci, ceste, međe i sl. ). Podjelu terena je najbolje definirati na kopiji starog plana i s njom se koristiti pri izmjeri. Kontroli postupka: Postupak mjerenja treba provjeravati pomoću koordinata, odnosno kontrolnih mjerenja. Svi stručnjaci u izmjeri moraju izvještavati o napredovanju posla. Konzistentnosti: Kada su svi dijelovi plana kompletirani, treba provjeriti konzistentnost mjerenja. To treba učiniti pomoću koordinata ili provjerom sekcija između stručnjaka. Izradi skica: Izrada skica mora se uraditi vrlo pažljivo, upotrebom istih znakova i boja. Veza uzduž linija koje dijele sekcije mora se točno podudarati.

  44. Kontrolna mjerenja

  45. Katastarski planovi Katastarski plan je grafički prikaz s podacima o položaju, obliku, načinu korištenja i namjeni katastarskih čestica. Katastarska čestica je dio zemljišta katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, omeđena granicama koje određuju pravni odnos na zemljištu te granicama načina korištenja i namjene zemljišta. Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina. Svaka katastarska čestica ima svoj broj unutar jedne katastarske općine. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem, ali tako da se sve zemljište nalazi na području nadležnosti jednog zemljišno knjižnog suda.

  46. Načini korištenja zemljišta Prema načinu korištenja zemljišta, može ga se podijeliti na: • građevinsko zemljište, • poljoprivredno zemljište, • šumsko zemljište, • unutrašnje vode, • morski i pomorski prostor, • ostale površine zemljišta.

  47. Kratki povijesni prikaz izrade katastarskih planova u R. Hrvatskoj Katastarski planovi koji su sada u uporabi u Republici Hrvatskoj izrađeni su u različitim vremenskim periodima i različitim metodama. Oko 70% tih planova izrađeno je na osnovi grafičke izmjere geodetskim stolom još u 19. stoljeću. Većina tih planova izrađena je u mjerilu 1:2880, a rjeđe u mjerilu 1:1440. U jednom dijelu Dalmacije (zbog pogreške u triangulaciji) postoje i planovi mjerila 1:2904. Osim toga, na području teritorija današnje Republike Hrvatske koristilo se nekoliko koordinatnih sustava s različitim koordinatnim počecima za pojedina područja, a to su: kloštar-ivanićki, budimpeštanski, bečki i krimski koordinatni sustav. Posljedica toga je to da još uvijek u našoj zemlji katastarski planovi nisu u jedinstvenom državnom koordinatnom sustavu.

  48. Geodetski stol

  49. Isječak starog katastarskog plana mjerila 1:2880

  50. Prikaz stanja stare i nove izmjere područja katastra grada Zagreba

More Related