1 / 27

Kako popraviti kvalitet? Čini se da je lako dati odgovor

Pobolj šanje kvaliteta obrazovanja: nastavni program, nastavnici i ocena učenika Juan Manuel Moreno Svetska banka Be o gra d , 14. f ebruar , 2009. Kako popraviti kvalitet? Čini se da je lako dati odgovor. Više ulagati / Trošiti više na obrazovanje ( lako je složiti se ).

sarila
Télécharger la présentation

Kako popraviti kvalitet? Čini se da je lako dati odgovor

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Poboljšanje kvaliteta obrazovanja: nastavni program, nastavnici i ocena učenikaJuan Manuel MorenoSvetskabankaBeograd, 14.februar, 2009

  2. Kako popraviti kvalitet? Čini se da je lako dati odgovor Više ulagati / Trošiti više na obrazovanje (lako je složiti se)

  3. Kvalitet obrazovanja i trošakpo učeniku Finland Korea Japan Netherlands Belgium Canada Switzerland Czech republic Australia Iceland Denmark Sweden Ireland Germany Austria France Slovak republic Hungary Performance in mathematics Norway Poland Spain United States Italy Portugal • Trošenje po učeniku je u pozitivnojkorelaciji sa prosečnim kvalitetom obrazovanja… … ali nije garancija dobrog rezultata • Australija, Belgija, Kanada, Češka, Finska, Japan, Koreja i Holandijauspevaju da dosta kvaliteta “izvuku iz novca” … • … dok neke druge zemlje koje troše mnogo para imaju ispotprosečne rezultate Greece Mexico R2 = 0.28 Cumulative expenditure (US$)

  4. Ali uvek postoji neko ko se ne slaže… • Nažalost, obično je to neko iz Ministarstva finansija

  5. Da postavimo nešto drugačije pitanje: • Uz ograničena sredstva, i ako smo primorani da definišemo i opravdamo prioritete, gde i kako treba ulagati novac dabismo popravili kvalitet obrazovanja? (Veoma je teško složiti se)

  6. Šta je to što zaista utiče na popravljanje kvaliteta obrazovanja? • Lekcije iz naučnih istraživanja i evaluacija: • Dve vrste faktora: spoljašnji i unutrašnji • Veliki uticaj spoljašnjih faktora • Ograničeni, ali značajan uticaj unutrašnjih faktora

  7. Uticaj unutrašnjih faktora na kvalitet • Dve vrste faktora: • Struktura i organizacija obrazovnog sistema (na primer: diferencijacija institucija, autonomija škole) • Efekti škole i učionice • Uticaj na kvalitet i pravednost

  8. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  9. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  10. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  11. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  12. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  13. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  14. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  15. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  16. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  17. Pravednost i rezultati Rezultati Piza 2000 Procenat učenika Sub1 1 2 3 4 5 Nivo

  18. Bliži pogled na unutrašnje faktore koji utiču na kvalitet • Nekoliko potvđenih faktora: • Faktori obrazovnog sistema • Spremnost za školu/razvoj u predškolskom uzrastu • Ne prerana diferencijacija škola • Autonomija škola • Faktori škole i učionice • Strukturisano učenje • Vreme na zadatku • Prilika da se uči • Fokus na ishodima • Visoka očekivanja • Uključenje porodice

  19. Na kraju, svodi se na školu i nastavnike !! • Karakter i ponašanje nastavnika imaju ogroman utican na učenje • Ipak dokazi uticaja obrazovanosti nastavnika na ishod obrazovanja su slabi

  20. Zabrinutost u vezi sa zapošljavanjem nastavnika Postoje veliki problemi u privlačenju nastavnika u nekim od ključnih oblasti Prosečni % učenika srednjih škola u školama u kojima je direktor rekao da je teško zaposliti kvalifikovane nastavnike, 2001 Source: OECD International Survey of Upper Secondary Schools (ISUSS) database, 2003.

  21. Okvir obrazovne politike za razvoj nastavnog kadra

  22. Koje strategije mogu biti primenjene? (1)… • Ojačavanje školske autonomije • Davanje mogućnosti školama da prilagode razvoj obrazovnog programa i obrazovnu metodologiju svojim potrebama i uslovima • Dozvoljavanje školama da se organizuju u skaldu sa svojim karakteristikama • Davanje školama neophodnih sredstava da razviju svoju autonomiju

  23. Ali je to takođe i prilika da se nauči, na primer obrazovni program... • Koji procenat šesnaestogodišnjaka treba da ovlada takozvanim veštinama 21. veka? • Koji obrazovni program ih najbolje priprema za neizvesnu budućnost?

  24. Koje politike i mere mogu da budu primenjene? • Naglasak na evaluaciji obrazovnih ishoda • Evaluacija i odgovornost kao ravnoteža povećanoj autonomiji • Evaluacija kao sveobuhvatni sistem, kojim se odgovara na različite ciljeve i integriše više komponenti • Nužna koherentnost između evaluacije i obrazovnog programa (na primer, uloga ključnih veština) • Prihvatanje ograničenja i izbegavanje loših efekata nacionalnog i međunarodnog testiranja

  25. Zaključak: Šta onda da se radi? • Neka se škole međusobno takmiče(na kvazi tržištu) • Koristiti testiranje i ispitivanje samo za potrebe utvrđivanja odgovornosti • Individualni podsticaji nastavnicima • Veća autonomija škola u pogledu ojačavanja uloge direktora i mogućnost da se raspolaže sredstvima.

  26. Ili, možda? • Neka škole sarađuju • Koristiti testiranje i ispitivanje da se nešto nauči i poboljša • Kolektivni podsticaji za škole i timove nastavnika • Veća školska autonomija zamišljena kao način da se pojača školsko vođstvo i kapacitet da se stvaraju partnerstva sa drugim institucijama

  27. HVALA VAM jmoreno@worldbank.org

More Related