1 / 45

Implikacije primene prelaznog trgovinskog sporazuma na agroprivredu Srbije

Implikacije primene prelaznog trgovinskog sporazuma na agroprivredu Srbije. Dr Vesna Popović , Institut za ekonomiku poljo-privrede, Beograd Prof. dr Branislav Vlahović , Poljoprivredni fa-kultet, Novi Sad Dr Danilo Tomić , visoka poslovna škola stru-kovnih studija, Novi Sad. Novi Sad, 2010.

shamus
Télécharger la présentation

Implikacije primene prelaznog trgovinskog sporazuma na agroprivredu Srbije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Implikacije primene prelaznog trgovinskog sporazuma na agroprivredu Srbije Dr Vesna Popović, Institut za ekonomiku poljo-privrede, Beograd Prof. dr Branislav Vlahović, Poljoprivredni fa-kultet, Novi Sad Dr Danilo Tomić, visoka poslovna škola stru-kovnih studija, Novi Sad. Novi Sad, 2010

  2. Struktura izlaganja: • Koncesije Evropske unije na uvoz poljo-privredno-prehrambenih proizvoda iz Sr-bije, • Izvoz po robnim sektorima iz Srbije u EU. • Koncesije na uvoz iz Evropske unije • Konkurentnost srpske agroprivrede

  3. Jednostrana primena Prelaznog trgovin-skog sporazuma počela je 30. januara 2009.godine. • Obostrana primena otpočela je 1. februa-ra 2010.godine.

  4. Predmet istraživanja jesu implikacije pri-mene Sporazuma na agroprivredu Srbije.

  5. Osnovna pitanja su: • Kako povećati produktivnost i konkuren-tnost ekonomski devastirane srpske po-ljoprivrede. • Kako zadržati domaćeg kupca u uslovima ponude hrane iz inostranstva.

  6. Koncesije Evropske unije na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije

  7. Danom stupanja Sporazuma, Unija je uki-nula carine na uvoz poljoprivrednih proi-zvoda iz Srbije, osim žive junadi i june-ćeg mesa, šećerai vina.

  8. Na uvoz povrća ivoća ukida se prelev-man a zadržava se samo ad valorem ca-rinska stopa. • To se može pozitivno oceniti.

  9. Carine na uvoz prerađenih poljoprivred-nih proizvoda iz Srbije u EU, utvrđene su na nultom nivou. • To je, takođe, naša prednost.

  10. Izvoz po sektorima i robnim grupama iz Srbije u EU

  11. Hrana i žive životinje - ukupno 2009 - izvoz781 miliona$. • 30% više nego u 2008. godini. • 20% više nego u 2007. godini. • I ovo je pozitivan trend.

  12. Žive životinje, meso i prerađevine • Vrednost izvoza u 2009. g.iznosi6,6 mi-liona $, u odnosu na 2007. godinu manji je za 47,5%. Što nije dobro. • Plasirano je 984 tonajunećeg mesa što predstavlja samo 11% odobrene kvote.

  13. Žitarice i proizvodi • Izvezeno je 1,4 miliona tona, u vrednosti od 253 miliona $ – dvostruko više nego u 2007. godini. • Pozitivno ? • Negatino ?

  14. Povrće i voće • Pri uvozu iz Srbije primenjuje sespecifi-čna carinska stopa. • Uvoz je na ostalim tarifnim pozicijama slobodan, uz poštovanje strogih standa-rda.

  15. Povrće i voće • U 2009. godini izvezeno je voća i povrća u vrednosti od 333 miliona $. • Jagodičasto voće učestvuje sa dve treći-ne a malina činila je 58% vrednosti iz-voza ove robne grupe (193 miliona $).

  16. Šećer, proizvodi od šećera i med Godišnja kvota – 180 hiljada tona. • U 2009. godini izvezeno je 173 hiljade tona (96,1% kvote), u vrednosti od 127 miliona $. • Ovo je pozitivno.

  17. Sektor - pića i duvan 2009 - 41 milion $. • Trostruko više nego u 2007. • 2,3 puta više nego u 2008. godini.

  18. V i n o Kvota za preferencijalni izvoz vina iznosi 63 hiljade hektolitara. • U 2009. godini izvoz je iznosio2.298 he-ktolitara (4% kvote), u vrednosti od 450 hiljada $. • Ovo svakako nezadovoljava.

  19. Duvan i proizvodi od duvana Izvoz ove grupe proizvoda je utrostručen: • 2007 - 7,8miliona $. • 2009 - 24,3 miliona $

  20. Ukupan izvoz robnih sektora iz Srbije u EU - hrana i piće (0 i 1)

  21. Izvoz robnih sektora 0 i 1 • Izvoz u EU, u periodu 2007-2009. godine povećan je sa 726,7 na 925,2 miliona $. • Ostvareni je suficit u 2009. godini - 366 miliona $.

  22. Koncesije na uvoz iz Evropske unije u Srbiju

  23. Uvoz robnih sektora 0 i 1 • Srbija je zaključenjem SSP sa EU, se oba-vezalaprepolovi sadašnji nivo uvozne zaštite u sektoru poljoprivrede, • Odnosno svede je blizu nule u momentu uključenja u EU, uz zadržavanje podrške za ograničen broj najosetljivijih proizvo-da i posle pridruženja.

  24. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU - Prelazni trgovinski sporazum • Predviđa ukidanje količinskih ograniče-nja i progresivno ukidanje i smanjenje carinskih dažbina na uvoz poljoprivred-nih proizvoda iz Unije. • Definisana je dinamika u Aneksima III (a), III (b) i III (v) i (g)Sporazuma.

  25. Aneks III (a) – Uvoz bez carine u neograni-čenim količinama • Za proizvode ukupno 758 tarifnih pozi-cija (30,9%), od kojih je za 25 predviđen prelevman a za 14 sezonska carina.

  26. Aneks III (a) – Uvoz bez carine u neograni-čenim količinama • Uvoz semenskog materijala, priplodne stoke, voća, maslina i ulja koje se ne pro-izvodi u zemlji, ne može imati negativne posledice po domaće proizvođače. • Treba da podstakne konkurentnost na-ših proizvođača.

  27. Aneks III (b) – Progresivno snižavanje do nule na kraju perioda ad valorem i spe-cifične carine uz ukidanje sezonske carine • Za proizvode sa 523 pozicije, od kojih je 86 sa prelevmanom a 22 sa sezonskom carinom. • Radi se o manje osetljivim proizvodima, koji se proizvode u našoj zemlji

  28. Aneks III (b) – Progresivno snižavanje do nule na kraju perioda ad valorem i speci-fične carine uz ukidanje sezonske carine • Uvoz je koncentrisan na mali broj tari-fnih pozicija -semenski i sadni materijal, stočnu hranu, kafu, voće i povrće, čija je proizvodnja nedovoljna u zemlji. • Domaći proizvođači ne bi trebalo da strepe od uvoza.

  29. Aneks III (v) - Postepeno snižavanje ad va-lorem i specifične carine, uz zadržavanje sezonske carine • Radi se o visoko osetljivim proizvodima povrća i voća. • Osam tarifnih pozicija zaštićeno je prele-vmanom a devet sezonskom carinom.

  30. Aneks III (v) - Postepeno snižavanje ad va-lorem i specifične carine, uz zadržavanje sezonske carine • Podrška podizanju dugogodišnjih zasa-da voća i unapređenju sortimenta, treba-lo bi da doprinese povećanju konkuren-tnosti i kvaliteta domaćih proizvoda.

  31. Aneks III (g)– Postepeno smanjenje ad valorem i specifične carine, ukidanje sezo-nske carine • Proizvodi sa 338 carinskih pozicija, od kojih 230 imaju prelevman a 7 i sezon-sku carinu. • Carina (i prelevman) podležu postepenom smanjivanju, na kraju tranzicionog peri-oda, posle njega nastavlja se primena od 20% do 80% carine.

  32. Aneks III (g)– Postepeno smanjenje ad valorem i specifične carine, ukidanje sezo-nske carine • Navedeni proizvodi biće pod pritiskom visoko konkurentnog uvoza iz EU, pose-bno svinjarstvo. • Pritisak iz uvoza smanjiće rast produkti-vnosti i izvoza domaće proizvodnje. • Ovo je upozorenje proizvođačima i krea-torima agrarne politike

  33. Aneks IIProtokola 1 sadrži spisak proi-zvoda višeg stepena finalizacije • Predviđeni modeliliberalizacije: • Liberalizacija danom stupanja na snagu Sporazuma, • Postepeno sniženje carina na nulu u če-tvrtoj godini tranzicionog perioda, • Postepeno sniženje carina na nulu na kraju tranzicionog perioda, • Zadržavanje izvesnog nivoa carinske za-štite i po isteku tranzicionog perioda.

  34. Konkurentnost srpske agroprivrede

  35. Konkurentnost srpske agroprivrede • Generalno konkurentnost naše poljopri-vrede i prerađivačke industrije je niska. • Zaostajemo u produktivnosti za zemlja-ma Evropske unije.

  36. Uporedna analiza izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda- dolara -

  37. Konkurentnost srpske agroprivrede • Imperativ je povećanje konkurentnosti na sledećim nivoima: • Na nivou znanja, • Na nivou države (nacionalnog budžeta), • Na nivou proizvođača (privrednog subjekta) i • Na nivou proizvoda.

  38. Umesto zaključka • U stručnoj i naučnoj literaturi postoje različita mišljenja: • Da je Srbija preuranila sa primenom Spo-razuma zbog ekonomske devastiranosti i niske konkurentnosti ? ! • Da je Srbija trebala ranije da primeni Sporazum ? !

  39. Umesto zaključka Naše je mišljenje, s obzirom da je pri-mena sporazuma u toku, da se treba brže prilagođavati nastalom okruženju, boljim interesnim organizovanjem proizvođača, povećanjem konkurentnosti.

  40. Umesto zaključka Rezultati analize potvrđuju da je libera-lizacija neophodan korak, koji je svakako trebalo preduzeti i koji daje pozitivne re-zultate, ukoliko je praćena adekvatnom domaćom politikom rasta konkurent-tnosti.

  41. Umesto zaključka Jednostrana primena Prelaznog trgovin-skog sporazuma sa EU, očigledno nije imala negativne efekte u prvoj godini tra-nzicionog perioda.

  42. Umesto zaključka Smatramo da primena Sporazuma od strane Srbije ni u narednim godinama ne-će imati značajnije štetne posledice po domaću poljoprivredu, imajući u vidu po-stepenost carinske liberalizacije i njenu selektivnost.

  43. Umesto zaključka Pozitivni efekti u vidu pojeftinjenja in-puta za poljoprivredu i prehrambenu in-dustriju i utvrđene kvote za preferenci-jalni izvoz strateških proizvoda srpske poljoprivrede doprineće rastu domaće ag-roprivrede i privlačenju investicija u ovaj sektor u predpristupnom periodu.

  44. Hvala na pažnji !

More Related