Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration

1. Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration Zagreb, 11.-20. travnja 2013, hotel Dubrovnik Darko Šeperić stručni suradnik SSSH za europske integracije darko.seperic@sssh.hr

2. Nekoliko usporedbi: Hrvatska – EU • BDP: 10.400 EUR, 61% prosjeka EU27 (prema kupovnoj moći, 2011.) • 2001: 51% prosjeka EU • stopa nezaposlenosti (anketna): 18,7%, EU27 = 10,9% (veljača 2013.) • stopa zaposlenosti: 55,3%, EU27 = 68,5% (2012.) – najniža u EU • prosječna plaća u RH viša nego u dijelu novih članica, ali je i razina cijena viša • ekonomija već visoko integrirana u tržište EU • više od 60% uvoza i izvoza otpada na EU

3. Pristupni proces - pregled • proces pristupanja EU započinje nakon izbora u siječnju 2000. • visoka inicijalna potpora javnosti članstvu u EU – oko 75% (2000.-2003.) • konsenzus svih parlamentarnih stranaka • 2001. – potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) • 2003. – predan formalni zahtjev za članstvo, SSP stupio na snagu • 2004. – status zemlje kandidatkinje • listopad 2005. – otvoreni pristupni pregovori (nakon odgode - ICTY) • lipanj 2011. – zaključeni pristupni pregovori • prosinac 2011. – potpisan Ugovor o pristupanju • do travnja 2013. ratificirale 24 države članice (osim Belgije, Njemačke i Danske) • siječanj 2012. – referendum o članstvu u EU • 66% ZA (odaziv: 43,5%) • 1. srpnja 2013. – predviđeni datum pristupanja Hrvatske EU

4. Konsenzus elita političkih elita • SSP ratificiran jednoglasno u Hrvatskom saboru 2001. • Rezolucija o pristupanju RH EU (2002.) određuje članstvo kao strateški nacionalni cilj – usvojena u Saboru sa samo jednim suzdržanim glasom • povratak HDZ-a na vlast 2003. ne mijenja odnos prema EU – članstvo i dalje ostaje temeljni strateški cilj vanjske, a i unutarnje, politike RH • uoči početka pregovora – neformalni dogovor SDP-a i HDZ-a (“Savez za Europu”) • Nacionalni odbor za praćenje pregovora • Rezolucija o strateškim odrednicama u procesu pregovora (2005.) – usvojena u Saboru s jednim glasom protiv i jednim suzdržanim • među strankama i drugim organiziranim društvenim skupinama, protivljenje pristupanju izražavaju jedino marginalne grupe i pojedinci (s oba ekstrema političkog spektra)

5. Potpora javnosti • potpora javnosti počinje opadati nakon povratka HDZ-a na vlast 2003. • najniža u lipnju 2005. (42%), potom se stabilizira na oko 50% • mogući razlozi: • nedovoljni i nezadovoljavajući komunikacijski napori vlade (Komunikacijska strategija) • javna percepcija odnosa EU prema Hrvatskoj kao nepravednog (suradnja s ICTY-em – slučaj Gotovina, ulazak Bugarske i Rumunjske – stroži kriteriji za RH) • u završnoj fazi pristupanja – ekonomska i socijalna kriza u mnogim starim članicama • posebno zabrinjavajuć pad potpore među mladima • završni razred srednje škole – 2004. 12% protiv članstva, 2010. 49% • samo 20% smatra se dobro informiranima • nedostatak kvalitetne javne rasprave o članstvu u EU, temeljene na racionalnim argumentima i analizama troškova i koristi • argumenti protiv članstva ostaju na razini “gubitka nacionalnog suvereniteta”, zabrane proizvodnje tradicionalnih proizvoda i sl.

6. Hrvatski sindikati i EU • SSSH ima status promatrača u EKS-u od 1998., a od 2004. punopravni je član; NHS član od 2010. • koristi: stručna pomoć, pristup informacijama i lobiranje prema institucijama EU • Deklaracija Vijeća SSSH o procesu prilagođavanja i pridruživanja RH EU (2000.), Rezolucija 4. kongresa SSSH o uključivanju sindikata u procese prilagodbe RH EU (2002.) • SSSH od početka zauzima pozitivan stav prema pristupanju Hrvatske EU, ali uz sljedeća načela, koja naglašava tijekom cijelog pristupnog procesa: • transparentnost i uključenost socijalnih partnera i javnosti u proces pregovora • pristupanje ne smije biti iskorišteno za snižavanje postojeće razine radnih i socijalnih prava • inzistiranje na izradi analiza učinaka po pojedinim sektorima i određivanje strateških ciljeva koje RH želi postići članstvom u EU (općenito i na razini sektora) • strateški cilj SSSH: aktivno sudjelovati u procesu pristupanja i usklađivanja s EU, u skladu s navedenim načelima

7. Hrvatski sindikati i EU (2) • Nacionalna koordinacija sindikata za europske integracije • Koordinacija SSSH za europske integracije • međuregionalna sindikalna vijeća • Hrvatska-Italija • Hrvatska-Slovenija-Mađarska • od 1998. u SSSH postoji osoba zadužena za europske integracije i koordinaciju aktivnosti SSSH i udruženih sindikata na ovom području • niže sindikalne razine – manji interes za proces pristupanja, prisutniji euro-skepticizam • unatoč nezadovoljstvu načinom vođenja pristupnog procesa od strane Vlade RH, prevladava argument da je članstvo pozitivno za Hrvatsku kao glavni motivator institucionalnih reformi

8. Pregovori o pristupanju • 35 pregovaračkih poglavlja (2004./2007. – 31) • 127 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja (benchmarks) – novost u procesu pregovora • 23 mjerila za otvaranje u 11 poglavlja, 104 mjerila za zatvaranje u 31 poglavlju • usvajanje zakona, strategija, akcijskih planova, ili ispunjavanje određenih obaveza iz SSP-a • nije dovoljno uskladiti zakone, nego treba dokazati da se takvi i provode u praksi • pregovori ukupno trajali 5 g. i 6 mjeseci – dulje nego s ijednom novom članicom iz 2004. i 2007. • RH - visoko centralizirana pregovaračka struktura, s dominantnom ulogom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (do 2005. zasebna ministarstva)

9. Pregovori o pristupanju – transparentnost i uključenost civilnog društva • sve vlade od 2000. postavile brzinu dovršenja pregovora kao strateški cilj • proisteklo iz pristupa koalicijske vlade (2000.-2003.) koja je željela nadoknaditi izgubljeno vrijeme u europskoj integraciji i sustići Bugarsku i Rumunjsku • govor političkih elita i izvještavanje medija fokusirani na datum pristupanja EU • brzina pregovora važnija od široke predstavljenosti svih dionika i uključenosti javnosti, odnosno kvalitetne pripreme novih zakona i pregovaračkih stajališta • nedostatak sektorskih analiza, analiza troškova i koristi... • većina EU zakona usvojena po hitnom postupku koji znatno skraćuje mogućnost parlamentarne i javne rasprave • unatoč određenim formalnim mehanizmima uključenosti, stvarni utjecaj civilnog društva i socijalnih partnera na proces pregovora bio je ograničen • iste slabosti od kojih i inače pati socijalni i civilni dijalog u RH

10. Radne grupe za pojedina poglavlja • šira uključenost civilnog društva i ostalih interesnih i stručnih grupa trebala se postići radnim grupama formiranim za svako od 35 pregovaračkih poglavlja • 30-50 članova, većina predstavnici različitih ministarstava i drugih državnih institucija • trebale sudjelovati u procesu screeninga (usporedbe HR i EU zakonodavstva) i izrade pregovaračkih stajališta • u praksi grupe održale svega par sastanaka i uglavnom prestale djelovati nakon procesa screeninga • pregovaračka stajališta bila su im predstavljena, s mogućnošću komentara • sindikalni prijedlozi nisu bili prihvaćeni • odbijen zahtjev za dobivanjem informacija o tijeku Pristupnih konferencija

11. Nacionalni odbor za praćenje pregovora • osnovan u siječnju 2005. kao rezultat dogovora vladajućeg HDZ-a i glavne opozicijske stranke SDP-a • posebno radno tijelo Sabora kojim predsjedava čelnik opozicije • osim zastupnika, uključeni predstavnici akademske zajednice, socijalnih partnera i Ureda Predsjednika (bez prava glasa) • nadgleda i ocijenjuje tijek pregovora, daje mišljenja na pregovaračka stajališta i smjernice za daljnji tijek pregovora • često se navodi kao primjer dobre prakse uključenosti parlamenta u pregovore, no stvarni rezultati upitni • Odbor nije dobivao povratnu informaciju od pregovaračke strukture jesu li njegovi prijedlozi prihvaćani • utjecaj sindikata ostao na simboličkoj razini • kratki rokovi • problem predstavljanja svih središnjica i povjerljivosti dokumenata

12. Zajednički savjetodavni odbor RH-EU • osnovan 2006., suradnjom EESC-a i Savjeta za razvoj civilnog društva RH, uz potporu Vlade RH i Europske komisije • 12 članova (sindikati, poslodavci, civilno društvo; 6 RH + 6 EESC), zajedničko predsjedanje RH-EU • nadzor pristupnih pregovora, izvještaji i mišljenja o pojedinim pitanjima, širenje informacija i poticanje rasprave u javnosti • do sada održano 12 sastanaka (2 godišnje) • priprema za sudjelovanje predstavnika RH u EESC • većina članova izabrani kao predstavnici RH u EESC 2013. g.

13. Delegacija EU u RH • redovno održavanje kontakata bitno zbog: • uloge Delegacije u pripremi Izvještaja o napretku • informiranja o stavovima i aktivnostima EK u pitanjima važnima za sindikate • olakšavanja pristupa drugim institucijama EU (kontakt točka za organiziranje sudjelovanja predstavnika EK na konferencijama isl.) • povremeni sastanci na političkoj razini (šef delegacije, predsjednik SSSH) i redoviti kontakti na stručnoj razini (osoba zadužena za socijalnu politiku i zapošljavanje)

14. Pregovori o pristupanju - izazovi • najteža poglavlja (otvorena tek u lipnju 2010. i zatvorena u lipnju 2011): • Pravosuđe i temeljna prava (23) • reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala • izvještaj 15 nevladinih organizacija (veljača 2011.) – suprotno izvještaju Vlade poslanom EK, tvrdi da RH nije spremna zatvoriti poglavlje • idući izvještaj iste grupe (svibanj 2011.) preporučio zatvaranje poglavlja, ali i nastavak monitoringa • Tržišno natjecanje (8) • državne potpore brodogradnji i metalnoj industriji • predviđen monitoring u razdoblju od potpisivanje pristupnog ugovora do dana stupanja u članstvo • procesuiranje ratnih zločina (suradnja s ITCY-em) i povratak izbjeglih osoba (povrat imovine) • blokada pregovora od strane Slovenija (2008.-2009.) – nije vjerojatno da je utjecala na vremensko produljenje pregovora

15. Usklađivanje radnog zakonodavstva • Zakon o radu (usvojen 1995.) temelji se na njemačkom modelu, pa je od početka bio u značajnoj mjeri usklađen s pravnom stečevinom EU • u nekim područjima i iznad EU standarda (radničko suodlučivanje) • značajnije izmjene 2003. – početak usklađivanja • fleksibilizacija radnih odnosa, ali bez adekvatne kompenzacije na području sigurnosti • u trenutku otvaranja poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje (lipanj 2009.) preostalo potpuno usklađivanje s 15 direktiva • Vlada planirala istovremeno promijeniti i druge odredbe koje su izazivale nezdovoljstvo socijalnih partnera • zatvaranje poglavlja 19 planirano do kraja 2008., ali su pregovori socijalnih partnera produžili proces • sva pitanja izvan usklađivanja ostavljena za kasnije • novi ZOR usvojen u prosincu 2009., uz protivljenje sindikata

16. Zakon o radu – najvažnije izmjene • radno vrijeme, godišnji odmor, kolektivni višak radnika, ugovor na određeno, mjere zaštite od diskriminacije, zaštita majčinstva i roditeljski dopust, informiranje i savjetovanje radnika u multinacionalnim kompanijama (ERV) • u većini slučajeva pobošljana prava radnika, bilo kroz veću razinu prava, bilo kroz bolje provedbene mehanizme • europski standardi na području radnog vremena, odmora i GO preneseni bez dovoljno kvalitetne i jasne razrade • kroz niz izuzetaka i pretjerano kompliciranih administrativnih procedura otvorena nova “siva područja” • omogućuju poslodavcima manipulaciju sa stvarnom razinom prava • nekim radnicima prava bi u praksi mogla biti smanjena, što je suprotno intenciji pravne stečevine (usklađivanje se ne smije koristiti za smanjivanje postojeće razine prava – članak 23. Direktive o radnom vremenu)

17. Zakon o radu – primjedbe sindikata • radno vrijeme • maksimalno trajanje radnog vremena skraćeno s 50 na 48 sati tjedno, ali fleksibilnije uređenje rasporeda radnih sati omogućuje poslodavcima da smanje troškove (posebno kod rada u smjenama) • ugovor na određeno • od uvođenja 1995. u stalnom porastu; od 2000. više od 80% novosklopljenih ugovora o radu je na određeno, što u praksi potkopava zakonsku definiciju rada na određeno kao iznimnog oblika zapošljavanja • udio ugovora na određeno još uvijek blago ispod prosjeka EU, ali neproporcionalno pogađa mlade i žene, uz porast iznimno kratkih ugovora (1-6 mjeseci) • unatoč uvođenju nekih mjera ograničavanja zloupotrebe (zabrana diskriminacije u odnosu na stalno zaposlene, limit od 3 godine), sindikati smatrali da novo rješenje još uvijek ne predstavlja učinkovitu zaštitu od zloupotrebe sukcesivnih ugovora na određeno od strane poslodavca, te da nije u skladu s ciljevima direktive i sudskom praksom EU • osim pregovora s Vladom, SSSH upozorio na ove probleme Europsku komisiju (Opća uprava za proširenje, osoba zadužena za pregovore s RH) • na inicijativu SSSH, EKS upitio pismo predsjedniku Vlade RH

18. Europska radnička vijeća • ugrađena u ZOR 2009., ali odredbe stupaju na snagu s danom članstva u EU • odredbe uglavnom doslovno prepisane iz direktive – nije dobro rješenje • prvenstveno se odnose na MNC sa sjedištem u RH (osim postupka izbora, prava i obaveza članova iz RH...) • obaveza uključivanja predstavnika iz RH za MNC sa sjedištem u drugim članicama proizlazi iz transpozicije direktive u njihovo nacionalno zakonodavstvo • izbor i prava članova ERV u RH uređeni jednako kao i za radnička vijeća • dosad različite prakse – promatrači, punopravni članovi, odbijeno sudjelovanje • zabilježeni slučajevi gdje je član ERV izabran bez znanja sindikata! • članovi ERV iz RH sudjelovanje ocijenili pozitivno • male mogućnosti utjecaja na odluke uprave, ali mogućnost informiranja “na izvoru” i povezivanja sa sindikalnim kolegama iz drugih zemalja

19. Politike zapošljavanja i tržište rada • glavni problemi: niska stopa zaposlenosti, nezaposlenost mladih, dugotrajna nezaposlenost • aktivne politike zapošljavanja – oko 0,5 % BDP-a (prosjek EU27 oko 1.5%) • mjere nedovoljno konzistentne i nepovezane s ostalim javnim politikama, nedostaje evaluacija, ukupan učinak na tržište rada malen • 2007. – Zajednički memorandum o uključivanju (JIM) • 2008. – Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP) • oba dokumenta priprema za sudjelovanje u EU politikama putem otvorene metode koordinacije (OMC) • sudjelovanje socijalnih partnera • trebali bi rezultirati boljom koordinacijom i implementacijom politika • očekuje se pozitivan učinak članstva, ali ne kratkoročno i ne značajan

20. Sloboda kretanja rada • svaka članica EU odlučuje o uvođenju prijelaznih razdoblja • model “2+3+2” • RH može uvesti recipročne mjere • mali učinak na tržište rada EU • prijelazne mjere najavile zemlje u koje tradicionalno odlaze radnici iz Hrvatske – Italija, Austrija, Njemačka • najavili da neće uvoditi ograničenja: Finska, Švedska, Portugal... • nove članice – vjerojatno neće uvoditi ograničenja, vjerojatnija imigracija u RH nego obrnuto • EKS – Deklaracija o slobodi kretanja radnika iz RH (prosinac 2012.) • poziva države članice da se suzdrže od uvođenja prijelaznih razdoblja • migracije – očekuje se porast emigracije i imigracije (uključujući ilegalnu) • važnost migracijske politike, predviđanja migracijskih tokova i povezivanja s analizom tržišta rada

21. EU projekti • europski fondovi - sudjelovanje u programiranju i nadzoru provedbe • IPA – sektorski nadzorni odbor (posebno IV. komponenta – ljudski potencijali) • nadzorni/upravni odbor većih projekata na području zapošljavanja koje provode državne institucije (Mladi na tržištu rada, Lokalna partnerstva za zapošljavanje, Žene na tržištu rada...) • programiranje za proračunsko razdoblje 2014.-2020. • sredstva za socijalni dijalog (IPA, ESF) • proračunske linije za socijalni dijalog • do pristupanja samo kao partneri • prednosti i opasnosti projekata financiranih iz EU fondova • neki konkretni projekti SSSH • INFORMIA 1 & 2 (proračunska linija za informiranje i savjetovanje) • CENEP – Sudjelovanje građana u planiranju mjera energetske učinkovitosti (IPA) • Zajedno protiv socijalne isključenosti (Progress)

22. Komuniciranje Europe u Hrvatskoj • Komunikacijska strategija Vlade RH (2001., 2006.) • temeljena na sličnim dokumentima novih članica, ali bez dostatne operativne razrade • nedostatak dvosmjerne komunikacije • izuzetno slaba provedba • bez strateškog odgovora na rastući euroskepticizam • uloga sindikata? • komunikacija ograničena na osnovne informacije o tijeku pregovora i institucionalne aspekte EU • SSSH višekratno pozivao na potrebu pojačanih komunikacijskih napora, informiranja građana o konkretnim posljedicama članstva u EU i o zajedničkim europskim politikama • stav dijelili Nacionalni odbor i Delegacija EU u RH • mediji nisu pridonijeli povećanju razine informiranosti ni otvaranju javne rasprave • opće političke ocjene, površnost, senzacionalizam... • birokratski jezi, fokus na formalne događaje, bez istraživačkog novinarstva

23. Referendum – kampanja i euroskepticizam • 2011. – europskeptične grupe se organiziraju i dobivaju više prostora u medijima • unatoč iskustvima novih članica o porastu euroskepticizma uoči pristupanja, Vlada RH u komunikacijskim naporima ignorira • kampanja Vlade: • EU predstavlja kao jedini logičan cilj nacionalne politike, od građana očekuje podršku i bez jasnih i sveobuhvatnih argumenata • intenzivirane aktivnosti 6 mjeseci prije referenduma – TV i radio spotovi • pokazuju se rezultati nedostatne javne rasprave: • rastući euroskepticizam baziran na nepovjerenju u nacionalne političke elite (koji se projicira na EU), emocionalnim argumentima i predrasudama (gubitak nacionalnog identiteta) • pozitivna vs. negativna kampanja – obje bez pravih argumenata

24. Referendum – aktivnosti SSSH • SSSH se nastoji uključiti u kampanju s ciljem informiranja svojih članova i radnika o tome što će pristupanje značiti za njihov radni i privatni život • uoči referenduma Vlada se naglo zainteresirala za sindikate kako bi podržali kampanju • sastanak sindikata s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija • SSSH spreman na zajedničke informativne aktivnosti, ali ne i sudjelovanje u propagandi • prijedlog: tribine po RH u zajedničkoj organizaciji SSSH i MVPEI (razradili detaljno sadržaj, inzistirali na tribinama, a ne predavanjima), distribucija informativnih materijala, izrada sindikalnog priručnika o EU • nije postignut dogovor • konferencija “Hrvatska u EU – što radnici dobivaju, a što gube” (SSSH/FES, rujan 2011.) • sektorska konferencija - graditeljstvo, promet, metalna industrija (SSSH/FES, studeni 2012.) • uoči referenduma: preporuka članovima – pozvali na izlazak na referendum i važnost odluke građana, te iznijeli stav Predsjedništva SSSH da je članstvo u interesu RH

25. Članstvo u EU – očekivani učinci • ekonomija već visoko integrirana u tržište EU • preko 60% izvoza i uvoza • velik udio kredita i depozita denominiran u eurima • kuna u praksi vezana uz euro • jedina opsežna studija ekonomskih učinaka pristupanja iz 2007. (EIZG) • blago pozitivan utjecaj na makroekonomske pokazatelje • 90% učinak reforme institucija, 10% učinak pristupanja jedinstvenom tržištu • razina cijena već bliža EU prosjeku nego kod novih članica • ukidanje nulte stope PDV-a • izlazak iz CEFTA-e • druga polovica 2013. – mogućih 687 mil. eura iz EU proračuna, uplata oko 267 mil. eura

26. Članstvo u EU - izazovi • Hrvatska nikad nije imala pravu javnu raspravu o članstvu u EU (i alternativama) • u javnosti prevladava emocionalno, a ne racionalno, zasnovani euro-optimizam ili euro-skeptizam • značajan napredak nije postignut ni tijekom referendumske kampanje • nedostatak strateških ciljeva koji se žele postići pristupanjem EU (ali i društveno-ekonomske razvojne vizije zemlje uopće) • pristupanje EU kao glavni motivator reformi • što nakon pristupanja? • korištenje EU kao “izgovora” za provođenje nepopularnih mjera (Zakon o radu, restrukturiranje brodogradnje...) • problem apsorpcije EU sredstava i povezanosti s nacionalnim strateškim dokumentima

27. Sindikati i članstvo u EU – trenutni izazovi • kapaciteti za sudjelovanje u tijelima EU s predstavljenošću socijalnih partnera, ali i tijelima EKS-a • Europski ekonomsko-socijalni odbor (EESC), Eurofound, EU-OSHA, CEDEFOP, Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika, ESF... • uključivanje u sektorski socijalni dijalog na razini EU • korištenje Europskog socijalnog fonda i proračunskih linija za socijalni dijalog • uključivanje hrvatskih predstavnika u europska radnička vijeća • posljedice pristupanja EU na tržište rada • izravna primjena pravne stečevine EU u pravnom sustavu RH • uključivanje u proces zauzimanja stajališta RH o europskim pitanjima i pripremu operativnih programa za korištenje sredstava EU

28. S S S H Savez samostalnih sindikata Hrvatske Union of Autonomous Trade Unions of Croatia Trg kralja Petra Krešimira IV, br. 2 10 000 Zagreb, Croatia Tel: + 385 1 4655 026 Fax: + 385 1 4655 011 sssh@sssh.hr www.sssh.hr