1 / 27

Psihodinamska teorija licnosti

stu
Télécharger la présentation

Psihodinamska teorija licnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

    1. Psihodinamska teorija licnosti Sigmund Freud (1856-1939)

    2. Ishodita Freudove teorije Friedrich Nietzche (1844-1900) Eduard von Hartmann (1842-1906)

    3. Ishodita Freudove teorije G.T. Fechner (1801-1887) ? Model sante leda - 1/10 uma je svjesna, 9/10 je nesvjesno Freud: Uvijek sam bio otvoren idejama G.T. Fechnera i bio sljedbenik tog mislioca po mnogim vanim pitanjima

    4. Osnovni koncepti Topografija licnosti -Svjesno -Predsvjesno -Nesvjesno Strukturalna koncepcija licnosti -Id -Ego -Superego

    5. Osnovni koncepti -Nagoni/instinkti Osnovne kategorije: eros i thanatos -Razvojni stadiji/faze: Oralna Analna Falusna Faza latencije Genitalna Fiksacija Tipovi licnosti -Obrambeni mehanizmi

    6. Osnovni koncepti Represija (u najirem smislu) je psiholoki mehanizam koji neprihvatljive misli i elje cini nesvjesnima (Fenichel, 1945) Represija se takoder, u uem smislu, odnosi na obrambeni mehanizam u osnovi kojeg je zaboravljanje neprihvatljivih sadraja ? Represija smanjuje anksioznost kroz smanjivanje svjesnosti o bolnim cinjenicama i eljama, te onemogucava ponaajnu ekspresiju neprihvatljivih impulsa ? Psiholoke obrane ili obrambeni mehanizmi su cimbenici koji izoblicavaju kogniciju na nacin da facilitiraju represiju

    7. Osnovni koncepti Manifestacije nesvjesnog Vrste podataka pogodne za analizu nesvjesnog

    8. Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti Projekt za znanstvenu psihologiju Namjera (ovog projekta) je izgraditi psihologiju koja bi bila prirodna znanost (Freud, 1895 - u pismu Flessu)

    9. Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti Psihodinamska teorija nema empirijskog temelja i pripada, skupa s ostalim mezozoickim zanimljivostima, u prirodoslovno-povijesni muzej (Crews, 1996)

    10. SUVREMENA PSIHODINAMSKA TEORIJA OSNOVNE PRETPOSTAVKE (Westen, 1998): 1. Znatan dio psihickih procesa odvija se na nesvjesnoj razini 2. Psihicki procesi odvijaju se paralelno to moe dovoditi do intrapsihickih konflikata 3. Vanost iskustava u djetinjstvu za formiranje licnosti 4. Vanost mentalnih reprezentacija sebe, drugih i odnosa s drugima 5. Vanost razvojne dinamike

    11. 1. Znatan dio psihickih procesa odvija se na nesvjesnoj razini Implicitno pamcenje: Proceduralno pamcenje, priming, implicitna pravila ? razliciti neuralni mehanizmi sudjeluju u implicitnom i eksplicitnom pamcenju (Schacter, 1995; Squire i Zola-Morgan, 1991) Nesvjesni afektivni procesi - Afektivno ucenje?npr. slucaj H.M.-a (Millner i sur., 1968) - Efekt izlaganja (mere exposure effect, Zajonc, 1968) ?npr. Preferencije Pacijenata s Korsakoffljevim sindromom (Johnson i sur., 1985) - Elektrofizioloke reakcije ispitanika s prosopagnosiom (Bruyer, 1991) ? Dva neuralna puta za emocionalno procesiranje (LeDoux, 1989,1985)

    12. Nesvjesni afektivni procesi Aditivni efekti jednostavnog izlaganja i afektivnog priminga (Murphy i sur., 1995) Subliminalno uvjetovanje elektrodermalne reakcije (Lazarus i McCleary, 1951) i facijalnog MMG-a (Bunce i sur., 1995) na elektricne okove Socijalna Psihologija ? promjena stava (Petty i Cacioppo, 1986) Centralni put (odgovara Freudovim sekundarnim procesima) Periferni put ( - II - primarnim procesima) Niska povezanost izmedu nesvjesnih i svjesnih negativnih stavova prema pripadnicima drugih rasa ? istraivanje implicitnih stavova pomocu vremena latencije (Fazio i sur.,1995)

    13. Nesvjesni afektivni procesi Pojedinci nisu svjesni i brane se (nesvjesno) od negativnih informacija i vlastitih nepoeljnih emocionalnih reakcija ? Eksperimentalna istraivanja mehanizama obrane ? Ispitivanje projekcije manipulacijom supresiranja misli (Newman i sur. 1997) ? Povecana penilna cirkumferencija pri gledanju homoseksualnih sadraja kod pojedinaca koju su na osnovu upitnika oznaceni kao homofobicni (Adams i sur., 1996) Istraivanja koja upucuju na korisnost emocionalnog otvaranja ?Defenzivni pojedinci skloniji povienom krvnom tlaku (Jorgensen i sur., 1996) ?Ekspresija negativnih emocija vodi do trenutnog povecanja uzbudenja ali i do njegovog smanjenja u duem vremenskom periodu (Hughes, Ullman i Pennebaker, 1994)

    14. Nesvjesni afektivni procesi - Psihodinamska objanjenja negativnih efekata defenzivnog funkcioniranja: - dranje nepoeljih sadraja izvan svjesti onemogucava osipanje emocija i dri povezane kognicije konstantno (podsvjesno) aktivnima zbog cega dolazi do priminga averzivnim uzbudenjem - Princip negativnog potkrepljenja usmjeravanja panje

    15. Nesvjesna motivacija Nepostojanje povezanosti izmedu upitnika (samoprocjene) i projektivnih mjera motivacije (McClelland i sur., 1989) Mjerenje motiva pomocu prica u TAT-u dugorocno predvida poduzetnicki ili manegerski uspjeh mnogo bolje od mjerenja upitnicima potrebe/motivacije za moci TAT i upitnicke mjere eksplanatornih stilova koreliraju sa samoizvjetavanjem o depresiji iako medusobno nisu povezane (Peterson i Ulrey, 1994) ? svjesni i nesvjesni pesimizam Istraivanja s primingom motivacije (McClelland i sur., 1989; Bargh, 1997) i naknadnim efektima kronicno aktivnih motiva Primjer Claparedeovog pacijenta s Korsakoffljevim sindromom

    16. 2. Konflikti, ambivalencija i modularni um Razliciti psiholoki procesi mogu se odvijati paralelno (Freud, 1915) Suvremena kognitivna znanost: konekcionisticki modeli ili modeli paralelno distribuiranog procesiranja (Rumelhart, McClelland i PDP Research Group, 1986) Sveprisutnost nesvjesnih konflikata (Westen ,1998) Broj svjesnih konflikata povezana s raspoloenjem, izvjetavanjem o somatskim tegobama i cestinom odlazaka lijecniku (Emmons i King, 1988) Istraivanja stavova: vanost uzimanja u obzir nezavisnosti pozitivnih i negativnih stavova ? primjer doniranja krvi (Gardner i Cacioppo, 1996)

    17. 3. Kontinuitet licnosti i uloga ranih iskustava Rezultati istraivanja na podrucju bihevioralne genetike: a) osobine licnosti pocinju se kristalizirati u djetinjstvu b) te osobine su temelj kasnijeg razvoja licnosti Uloga naslijeda Inhibirani i undercontrolled tip licnosti utvrden u djetinjstvu: depresivnost antisocijalni poremecaj licnosti (Caspi i sur., 1993) ? Nedijeljena okolina kao jednaka (obiteljska) okolina koja ima razlicite efekte na genetski razlicite pojedince (Westen, 1998)

    18. Uloga ranih iskustava Velik broj istraivanja koja pokazuju da su zlostavljanje i zanemarivanje u djetinjstvu vezani uz kasniji razvoj interpersonalne patologije i poremecaja licnosti ? Samo u malom broju istraivanja kontrolirani su genetski cimbenici te se pokazalo da ovakva povezanost opstaje ? npr. povezanost ranog odvajanja od roditelja i kasnije sklonosti depresiji i alkoholizmu (Kendler i sur., 1992, 1996; Tennant, 1988) - Povezanost stila privrenosti izmedu roditelja i djece mnogo veca za majke nego za oceve ?ne ide u prilog genetskim objanjenjima

    19. 4. Uloga mentalnih reprezentacija sebe, drugih i socijalnih veza Teorije objektnih odnosa danas najdominantnije medu psihodinamskim teorijama i u psihodinamskim terapijama ? interpersonalno ponaanje je posljedica interakcije mentalnih reprezentacija (sebe, drugih i socijalnih veza) i pojedincevih elja, strahova i emocionalnih procesa Povezanost reprezantacija socijalnih veza roditelja i djece (Main i sur., 1985; van Ijzendoorn, 1995) Transfer: elje, strahovi i percepcije znacajnih drugih odgovaraju prototipima iz prolosti ? aspekti osobe ili situacije mogu aktivirati te prototipe ? Istraivanje Andersena i sur. (1996) u kojemu su pojedinci reagirali razlicitim facijalnim ekspresijama i izvjetavali o razlicitim ocekivanjima vezanim uz potencijalnog cimera, ovisno o vlastitim mentalnim reprezentacijama

    20. 5. Razvojni aspekti licnosti Npr. rezultati novijih istraivanja usmjerenih na faktorske strukture upitnika idu u prilog postojanju analnog tipa licnosti ? urednost, krtost, tvrdoglavost, rigidnost, zabrinutost za gubljenje kontrole, tedljivost (Fisher i Greenberg, 1996; Kline, 1980) Povezanost analnosti (upitnici, nedovrene recenice, spontano spominjanje prljavtine) i preferencija prema analnom humoru (ONeil i sur., 1992) Razlike u frekvenciji iskazivanja ljubavi i agresivnih ponaanja prema roditeljima istog i suprotnog spola u dobi od 4 godine (Watson i Getz, 1990) Eksperiment sa subliminalnim djelovanjem na motivaciju ciji rezultati idu u prilog edipovom kompleksu (Palumbo i Gillman, 1984)

    21. Evolucija psihodinamskih mehanizama Kapacitet za samo-zavaravanje moe donositi evolucijsku prednost zbog omogucavanja lakeg zavaravanja drugih ljudi (Alexander, 1975, 1979; Trivers, 1976) Pretpostavke: 1. Mogucnost zavaravanja drugih jedinki povecava reproduktivnu uspjenost 2. Sposobnost za samozavaravanje povecava mogucnosti zavaravanja drugih ? Sposobnost za samozavaravanje povecava reproduktivnu uspjenost !

    22. Evolucija psihodinamskih mehanizama Kognitivisticko objanjenje represije ogranicen kapacitet radne memorije osiguravanje kognitivnih kapaciteta Represiji su posebno podloni sadraji koji uzrokuju anksioznost, krivnju ili druge neugodne emocije ? ako je mentalna bol jednako kao i fizicka bol korisna adaptacija, nije li onda njeno blokiranje neadaptivno? ? onemogucavanje funkcije negativnih emocija? ? usporedba funkcije kapaciteta za samozavaravanje s funkcijom sustava endorfina

    23. Evolucija psihodinamskih mehanizama Neke funkcije represije: Konflikt izmedu roditelja i djece (Trivers, 1974; Slavin, 1987) - Represija je mehanizam koji pomae pri osiguravanju anatomije unutar obiteljskog okruenja Represiranje tudih sebicnih motiva u funkciji nastavka suradnje (Lloyd, 1984; Lockard, 1980) - odravanje prijateljstva - hijerarhijske socijalne strukture Neprikladnost pozitivnih emocija u situacijama interpersonalnih konflikata

    24. Evolucija psihodinamskih mehanizama Ego obrane kao strategije za varanje Obrana je mentalni proces koji neprihvatljivim ili bolnim mislima, eljama, impulsima ili sjecanjima ne dozvoljava ulazak u svjest i na taj nacin smanjuje negativne emocije

    25. Evolucija psihodinamskih mehanizama REGRESIJA ? Signaliziranje potrebe za pomoci ? Iznudivanje dodatnih resursa od socijalne okoline REAKTIVNA FORMACIJA ? Onemogucavanje sumnje okoline u neprihvatljive motive pojedinca

    26. Evolucija psihodinamskih mehanizama IDENTIFIKACIJA I INTROJEKCIJA ? Identifikacija u ranoj dobi omogucava transmisiju kulturalnih obrazaca ? u kasnijim fazama omogucava uivanje nagrada i izbjegavanje kazni od strane pojedinaca vieg statusa ? Identifikacija s agresorom kroz vjerovanje u opravdanost zlostavljanja mogla je, tokom evolucijske povijesti, biti zatita od jo intenzivnijeg zlostavljanja PROJEKCIJA ? Odvlacenje panje okoline s vlastitih nedostataka ili neprihvatljivih motiva

    27. Evolucija psihodinamskih mehanizama SPLITTING ? Adaptivan u triangularnoj kompeticiji RACIONALIZACIJA I INTELEKTUALIZACIJA ? Manipulacija drugima ili odravanje zadovoljavajuceg odnosa

    28. Evolucija psihodinamskih mehanizama MENTALNI KONFLIKT Adaptivna vanost pridobivanja cim vie resursa iz socijalne okoline Vanost odgodene i dugotrajne dobrobiti koja proizlazi iz (reciprocnih) socijalnih odnosa Konflikt izmedu kratkorocnog pridobivanja resursa za sebe (ID) i dugorocnog ulaganja u odnose s drugim pojedincima (EGO/SUPER EGO) TRANSFER - Stabilnost obrazaca interakcije kod lovaca sakupljaca EDIPOV KOMPLEKS -Pridobivanje resursa od roditelja -Usmjeren prema braci (Badcock, 1989)

More Related