1 / 80

Makroekonomski agregati – uvod u makroekonomiju

Makroekonomski agregati – uvod u makroekonomiju. Danasnje teme. 1 -2 . Makroekonomski agregati 3 -4 . Međunarodna integracija i privredna saradnja + privredni rast 5-6 Makroekonomska analiza privrede Srbije. Šta je makroekonomija.

Télécharger la présentation

Makroekonomski agregati – uvod u makroekonomiju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Makroekonomski agregati – uvod u makroekonomiju

  2. Danasnje teme • 1-2. Makroekonomski agregati • 3-4. Međunarodna integracija i privredna saradnja + privredni rast • 5-6 Makroekonomska analiza privrede Srbije

  3. Šta je makroekonomija • Pogled sa Olimpa, rekao je Džefri Saks sa Harvarda (ranije), sada Kolumbija • To jest, vidimo agregatne promene, pojedinačne jednostavno nisu bitne • Kako je moguće da nisu od značaja?

  4. Primer - kolika je inflacija? • Na osnovu cene hleba iz godine u godinu...

  5. 4 ključne makroekonomske varijable • NIVO I DINAMIKA • CENE • 12% na godišnjem nivou, raste • PROIZVODNJA - AUTPUT • Prema klasifikaciji Svetske banke zemlja spada u grupu • sa niskim dohotkom (low income) − do 995 dolara • sa srednje-nižim dohotkom (lower middle income) − 996-3.945 dolara • sa srednje-višim dohotkom (lower middle income) − 3.946-12195dolara • i sa visokim dohotkom (high income) − preko 12.196 dolara. • NEZAPOSLENOST • 20% • DEFICIT • 3.946 i 12.195 • Test

  6. Novi guverner od jula 2010liči da je uzrok hrana...

  7. Ali...ako izuzmemo hranu dobijamo

  8. ODAKLE INFLACIJA

  9. Ključna jednačina • Y=C+I+G+NX • 3 metoda izracunavanja • Prihodni • Rashodni • proizvodni

  10. Veličina zemlje se određuje prema gustini BDP

  11. Opšta ravnoteža Realni GDP utiče na tražnju za novcem Tržište novca Robno tržište Kamatne stope utiču na agregatnu tražnju Realni devizni kurs utiče na agregatnu ražnju Devizno tržište Kamatne stope utiču na devizni kurs

  12. Table 2.2 Udeo sive ekonomije u BDP: procena (% BDP) Source: Schneider and Enste (2000)

  13. Zadaci • 1. Koja od navedenih varijabli spada u varijable toka? • A. Vrednost kuće u kojoj živite • B. Stanje na Vašem tekućem računu • C. Vaša mesečna potrošnja hamburgera • D. Zalihe hamburgera u Vašem frižideru početkommeseca • Odgovor: C. Varijable toka definisane su u intervalu, a varijable fonda u određenom vremenskom trentku.

  14. Koja od navedenih varijabli nije fond? A. javni dug B. radna snaga C. količina novca koje drži stanovništvo D. BDP Odgovor: D. Pošto BDP nema vrednost u svakom trenutku, već samo u intervalu, ona spada u varijable toka.

  15. 4. BDP obuhvata A. izdatke na sva finalna dobra i usluge B. sumu dohodaka svih aktera u privredi C. ukupnu dodatu vrednost svih firmi u privredi D. sve navedene elemente Odgovor: D.

  16. 5. Pretpostavimo da farmer gaji žito i prodaje ga pekaru za 1$, pekar pravi hleb i prodaje ga trgovini za $2, a trgovac ga prodaje potrošačima za $3. Ova transakcija povećava BDP za A. $1 B. $2 C. $3 D. $6 Odgovor: C. BDP uključuje samo vrednosti finalnih dobara i usluga. Stoga ova transakcija povećava BDP za 3$.

  17. 6. Koja od navedenih varijabli nije uključena u BDP? A. plata sudija Ustavnog suda B. vrednost stanarina koju koriste (a ne plaćaju) vlasnici stanova C. vrednost usluga prevoza koje koriste vlasnici automobila D. dodata vrednost prevoza od proizvođača do trgovine Odgovor: C. U principu, BDP bi trebalo da uključi i imputiranu rentu na korišćenje automobila, ali u praksi to nije slučaj.

  18. 7. U kom slučaju... ...suma rashoda u jednoj privredi nije ista sumi ostvarenih prihoda? A. u slučaju da je štednja veća od investicija B. u slučaju da nema izvoza C. u slučaju da su investicije u zalihe negativne D. ni u jednom slučaju – uvek se podudaraju Odgovor: D. Suma rashoda uvek je jednaka ukupnom ostvarenom dohotku.

  19. 8. BDP će porasti ako, pod ostalim neizmenjenim okolnostima, A. uvoz poraste B. izvoz se ne poveća C. poraste potrošnja trajnih potrošnih dobara D. smanje se izdaci za naoružanje Odgovor: C. Rast uvoza, pad izvoza, odnosno pad budžetskih rashoda će uticati na smanjenje BDP. Rast potrošnje trajnih potrošnih dobara će povećati BDP.

  20. 9. Koji od narednih stavova tačno opisuje razliku između nominalnog i realnog BDP? A. Realni BDP uključuje samo dobra; nominalni BDP uključuje i usluge B. Realni BDP se meri na osnovu stalnih, a nominalni na bazi tekućih cena C. Realni BDP jednak je razlici nominalnog BDP i amortizacije D. Realni BDP jednak je proizvodu nominalog BDP i ICM. Odgovor: B.

  21. 10. Ako proizvodnja ostaje ista a cene se udvostruče A. realni i nominalni BDP ostaju isti B. realni BDP ostaje isti, a nominalni se prepolovljava C. realni BDP ostaje isti, a nominalni se udvostručuje D. realni BDP se udvostručuje, a nominalni se ne menja Odgovor: C. Realni BDP se izračunava u stalnim cenama, tako da inflacija ne utiče na izmenu njegove vrednosti. Nominalni BDP će se udvostručiti.

  22. 11. Realni BDP jednak je A. nominalnom BDP umanjenom za neto izvoz B. količniku nominalnog BDP i deflatora C. proizvodu nominalnog BDP i deflatora D. količniku realnog BDP i deflatora Odgovor: B.

  23. 12. Ako proizvodnja ostane ista, a cene se udvostruče onda je deflator A. 25 B. 50 C. 100 D. 200 Odgovor: D. Deflator je količnik nominalnog i realnog BDP. Stoga je njegova vrednost 200.

  24. 13. Dati su podaci KAJMAK TREŠNJE cena proizv. cena proizv. 2000$0.50 20 $1.00 5 2011$1.00 10 $0.5010 Ako je 2000 bazna godina, koliki je deflator za 2011? A. 0 B. Izmedju 0 i 1 C. 1 D. Veci od 1 Odgovor: C. Pošto i nominalni i realni BDP u 2011. godini vrede $15 , deflator BDP ima jediničnu vrednost.

  25. 14. Sivu ekonomiju merimo… • A. Pomoću dva metoda : • upoređivanjem podataka o potrošenoj električnoj energiji • Sabiranjem vrednosti novčanica velike vrednosti van opticaja • B. Procenom časova neprijavljenog rada • C. Nema načina • Odgovor: A u razvijenim zemljama, kod nas ne daju dobre rezultate

  26. 15. Indeks cena na malo (ICM) meri A. promenu nivoa cena fiksne korpe dobara i usluga . B. promenu nivoa cena korpe dobara i usluga, ali se sadržaj korpe neprestano menja C. količinu novca koju potrošači utroše za održanje istog stepena zadovoljenja potreba Odgovor: A.

  27. 16. Pretpotavimo da potrošač kupuje jednu jabuku i jednu pomorandžu svakg meseca. • U baznoj godini cena im je bila ista – 1$. U tekućojcena jabuka se udvostručila dok je cena narandži ostala ista. Ako je ICM najpre bio 100, vrednost ovog indeksa danas biće • A. 50 • B. 100 • C. 150 • D. 200 • Odgovor: C. Pošto su troškovi korpe dobara bili 2$ u baznoj, a 3$ u tekućoj godini, vrednost ICM je 150.

  28. 17. Koji je od navedenih iskaza tačan? A. ICM meri nivo cena, deflator meri promenu nivoa proizvodnje B. ICM je lančani, a deflator bazni indeks. C. Ponderi ova dva indeksa nisu isti D. deflator uzima u obzir i uvezena dobra, ICM ne. Odgovor: C.

  29. 18. Pod ostalim nepromenjienim okolnostima, ako poraste cena uvoznih automobila A. Deflator raste, ICM raste B. Deflator raste, ICM ostaje isti C. Deflator ostaje isti, ICM raste D. Deflator raste, ICM raste, ali ne u istom procentu Odgovor: C. Dobra proizvedena u inostranstvu ne ulaze u deflator

  30. 19. U zemlji A je otpočela proizvodnja luksuznih automobila… Nažalost, ova zemja je mala i siromašna, te sve automobila izvozi u susednu prijateljsku zemlju po imenu B. Koji će indeks u zemlji-izvoznici biti promenjen? A. ICM. B. deflator BDP C. i deflator i ICM D. nijedan Odgovor: D. Deflator BDP

  31. 20. Koji od narednih događaja može uticati na rast stope nezaposlenosti? A. rast stanovnštva (ponuda r.s. – ista) B. proporcionalni rast ponude r.s i broja nezaposlenih C. porast ponude r.s bez promene broja zaposlenih D. porast broja zaposlenih bez promene broja nezaposlenih Odgovor: C. Ako radna snaga poraste a broj zaposlenih se ne menja, stopa nezaposlenosti raste.

  32. 21. Koji od sledećih slučajeva će uticati na izmenu podataka o nezaposlenosti? A. penzionisani radnik koji nastavlja da radi B. lice na privremenom radu koje traži posao C. direktor koji daje ostavku da bi se kandiovao na izborima D. studenti treće godine Ekonomskog fakulteta koji ne daju redovno ispite Odgovor: C.

  33. 22. Pretpostavimo da radnik napuni 65 godina i ode u penziju. Koja varijabla ne menja vrednost A. broj nezaposlenih B. stopa nezaposlenosti C. ponuda radne snage Odgovor: A. Radnici koji dobrovoljno napuštaju posao ne smatraju se nezaposlenim.

  34. 23. Pretpostavimo da građanin zemlje A svaki dan ide u susednu prijateljsku zemlju B. Dohodak ovoga lica će biti obračunat kao: A. BNP u zemlji A, kao i u BNP u zemlji B B. BNP u zemlji A, ali u BDP u zemlji B C. BDP u zemlji A, ali u BNP u zemlji B D. BDP u zemlji A, kao i u BDP u zemlji B Odgovor: B.

  35. 24. Pretpostavimo da građanin Italije radi u zemlji A i nešto kasnije dobije njeno državljanstvo. Šta se onda dešava A. pada italijanski BDP, raste BNP u zemlji A B. pada italijanski BNP, raste BNP u zemlji A C. pada italijanski BDP, raste BDP u zemlji A D. pada italijanski BNP, raste BDP u zemlji A Odgovor: B. Pošto je radnik uzeo državljanstvo, italijanski BNP pada, a za toliko raste BNP u zemlji A.

  36. Dinamika: Hoće li zemljotres, tj. predstojeća rekonstrukcija u Australiji povećati BDP? Kratak odgovor je – neće. • Pitanje je u stvari ie li razaranje dobro za privredu "Are Wars Good for the Economy? Ili na linku broken window • Ovih 200 milijardi dolara za rekonstrukciju MORAJU ODNEKUD DA DOĐU – oni nisu rezultat tehničkog progresa • Novac za rekonstrukciju je novac koji NIJE POTROŠEN NEGE DRUGDE, svaki dolar ima oportunitetni trošak, tj. neku izgubljenu dobit

  37. Zašto ICM precenjuje inflaciju • Supstitucija • Skuplje narandže zamenićemo jabukama, ail to ICM ne može da registruje . • Rast kvaliteta • Današnji deterdženti 100 puta su bolji nego pre 20 godina, ali ICM to ne može da registruje • Novi proizvodi • Ne uključuju se u ICM dok ne postanu veoma široko korišćeni • Outleti – nisu uključeni • U SAD se procenjuje da ICM zbog toga precenjuje inflaciju za oko 1% godišnje (ukupna inflacija – 2%)

  38. INVESTICIJE • U MAKROEKONOMIJI SE  INVESTICIJAMA SMATRAJU SAMO ONI TOKOVI KOJI VODE STVARANJU NOVOG KAPITALA (I=∆K) • Dakle, pazite! U investicije će spadati: • investicije u osnovna sredstva, to je kada preduzeća kupuju (u zemlji ili inostranstvu, svejedno) postrojenja i opremu; • investicije u stambeni prostor, to je kad domaćinstva kupuju nove stanove, kuće, itd. • investicije u zalihe (ako se zalihe smanje, ova komponenta biće negativna)

  39. u dnevoj štampise u “investicije” ubraja i kupovina postojeće imovine ili finansijskih instrumenata.  • to je preraspodela, a ne investicija • dakle, ni strane direktne investicije  -   ne moraju biti investicije u makroekonomskom smislu! • Preciznije, ako je reč o kupovini nove opreme i novih postrojenja, jedino tada je transakcija tekuća i dolazi do rasta BDP, usled rasta I iz izraza Y=C+I+G+NX.  Sve druge kupovine, samo predstavljaju prenos vlasništva! Tehnički, to se beleži ovako.

  40. Portfolio investicije • predstavljaju kupovinu ili prodaju • inostranih obveznica, akcija ili drugih hartija od vrednosti, • što spada u trgovinu finansijskom imovinom i nikada ne uvećava BDP • dakle, to nisu investicije u makroekonomskom smislu • ali zabuna nastaje jer se one pod tim imenom beleže u kapitalnom delu platnog bilansa ... tu ima i teškoća druge vrste...  ali ide nekako,,,

  41. Dinamika • Pravilo 72 • Ako podelite broj 72 sa nekom stopom rasta dobijate vreme za koje će se originalna veličina udvostručiti • t = 72/r • Ako uzimam kredit na 10 godina uz kamatu 7%, iznos kredita koji vraćam je dvostruko veći od pozajmljenog iznosa

  42. dostizanje

  43. Primer: Srbija i Grčka

  44. 6000 4400

  45. A tek što su rezultati nestabilni…

  46. Kako izgleda svet danas- GNI per capita 2009. godine

More Related