1 / 23

Racunovodstvene reforme Iskustva u izabranim zemljama jugoistocne Evrope

Pregled . 1. Uvod:Racunovodstvo javnog sektoraCiljevi racunovodstvenih reformiRazliciti sistemi racunovodstva Okvir PIFC2. Racunovodstvene reforme i praksa u izabranim zemljama jugoistocne EvropeHrvatskaRumunija Slovenija3. Izazovi u implementaciji racunovodstvenih reformi4. Obuka racun

tex
Télécharger la présentation

Racunovodstvene reforme Iskustva u izabranim zemljama jugoistocne Evrope

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Racunovodstvene reforme Iskustva u izabranim zemljama jugoistocne Evrope Urka Fon Satler Centar za razvoj finansija

    2. Pregled 1. Uvod: Racunovodstvo javnog sektora Ciljevi racunovodstvenih reformi Razliciti sistemi racunovodstva Okvir PIFC 2. Racunovodstvene reforme i praksa u izabranim zemljama jugoistocne Evrope Hrvatska Rumunija Slovenija 3. Izazovi u implementaciji racunovodstvenih reformi 4. Obuka racunovoda javnog sektora

    3. Uvod Svrha racunovodstva u javnom sektoru: Informisanje javnosti i drugih zainteresovanih strana o potronji javnog sektora, Obezbedivanje informacija za donoenje odluka (za politicare/parlament za odabir ciljeva te menaderima za definisanje strategija za postizanje tih ciljeva). Glavni razlozi za reforme: Potreba za boljom informisanocu koja omogucuje efikasnije upravljanje javnim sredstvima (javnost ne interesuje samo ko za ta troi, vec je javnost sve vie zainteresovana kako vlada troi efikasnost i efektivnost) Zahtevi medunarodnih organizacija (MMF, EU) Razliciti sistemi racunovodstva: Gotovinska osnova Obracunska osnova Modifikovano racunovodstvo na gotovinskoj/obracunskoj osnovi

    4. PIFC okvir Tri stuba sprovodenja PIFC: Menaderska odgovornost finansijski menadment i kontrola (FMC): obezbediti i odrati adekvatan finansijski menadment i sisteme kontrole za izvravanje zadataka planiranja, programiranja, budetiranja, racunovodstvenih procedura, kontrole, izvetavanja, arhiviranja i monitoringa; Funkcionalno nezavisna interna revizija: prua podrku menadmentu dajuci objektivne ocene postojecih internih kontrola; Centralna jedinica za harmonizaciju(CHU): zaduena je za razvoj PIFC, prati funkcionisanje PIFC, podnosi izvetaje vladi i javnosti. Uloga Dravne revizorske institucije: Daje miljenje o finansijskim izvetajima budeta i korisnika budetskih sredstava, Daje miljenje o efektivnosti, efikasnosti i ekonomicnosti u potronji javnih sredstava, Daje miljenje o funkcionisanju PIFC sistema, Ima savetodavnu ulogu.

    5. Racunovodstvene reforme i praksa u izabranim zemljama jugoistocne Evrope - Hrvatska Razlozi za reforme u oblasti pripreme budeta i budetskog racunovodstva u 2001/2002 godini bili su sledeci: Uskladiti budetske klasifikacije s medunarodno priznatim klasifikacijama (organizaciona, funkcionalna, programska klasifikacija), Unutranja potreba za boljom informisanocu o efikasnosti i efektivnosti javne potronje pojedinacnih organizacija javnog sektora kao i celokupne dravne uprave, Razvoj u skladu s globalnim trendovima i medunarodnim GFS standardima (prelaz na racunovodstvo na obracunskoj osnovi). Reforme ukljucuju: Nov kontni plan, Prelaz na modifikovano racunovodstvo na obracunskoj osnovi, Promene u finansijskom izvetavanju (drugaciji modeli, obrasci i sadraj finansijskih izvetaja, u skladu s principima modifikovanog racunovodstva na obracunskoj osnovi). Reforme obuhvataju: centralni nivo vlasti (republicki budet, korisnike sredstava republickog budeta, vanbudetske fondove), lokalni nivo vlasti (budete lokalnih vlasti i korisnike sredstava lokalnih vlasti) Proracunski korisnici definirani su kao dravna tijela i tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, ustanove, vijeca manjinske samouprave, proracunski fondovi i mjesna samouprava ciji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proracunu. Izvanproracunski korisnici jesu izvanproracunski fondovi, trgovacka drutva i druge pravne osobe u kojima drava odnosno jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave ima odlucujuci utjecaj na upravljanje, a koji se s obzirom na izvore financiranja ukljucuju u konsolidirani proracun Republike Hrvatske. Zajednicke karakteristike subjekata koji se institucionalno postavljaju unutar opce drave (odnosno definiraju kao proracunski korisnici) i koji ce se koristiti kao kriteriji pri sastavljanju popisa korisnika, jesu: izvor veceg dijela sredstva koja ostvaruju je proracun (bilo lokalni ili sredinji), u funkciji su pruanja usluga, za koje je odgovorna drava, gradanima te provodenja utvrdenih ciljeva drave, njihov rad nadgleda i utvrduje standarde bilo nadleno ministarstvo ili proracun, u vecinskom su vlasnitvu drave Definicija izvanproracunskih korisnika je postavljena vrlo fleksibilno te omogucuje da se postepeno proiruje obuhvat naeg sustava proracuna. Kao to je krajnji cilj GFS-a obuhvatiti citav javni sektor tako je i cilj naeg sustava pratiti javnu potronju i efikasnost koritenja novca ne samo u opcoj dravi nego i u citavom javnom sektoru. Zahvaljujuci posljednjem dijelu definicije a koji se, s obzirom na izvore financiranja, ukljucuju u konsolidirani proracun Republike Hrvatske (clanak 2. stavak 2.) postepeno se, iz godine u godinu, moe utvrdivati koja trgovacka drutva iz javnog sektora ukljucujemo u sustav proracuna te u koje proracunske procese planiranje, izvravanje, racunovodstvo ili samo izvjetavanje. Proracunski korisnici definirani su kao dravna tijela i tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, ustanove, vijeca manjinske samouprave, proracunski fondovi i mjesna samouprava ciji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proracunu. Izvanproracunski korisnici jesu izvanproracunski fondovi, trgovacka drutva i druge pravne osobe u kojima drava odnosno jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave ima odlucujuci utjecaj na upravljanje, a koji se s obzirom na izvore financiranja ukljucuju u konsolidirani proracun Republike Hrvatske. Zajednicke karakteristike subjekata koji se institucionalno postavljaju unutar opce drave (odnosno definiraju kao proracunski korisnici) i koji ce se koristiti kao kriteriji pri sastavljanju popisa korisnika, jesu: izvor veceg dijela sredstva koja ostvaruju je proracun (bilo lokalni ili sredinji), u funkciji su pruanja usluga, za koje je odgovorna drava, gradanima te provodenja utvrdenih ciljeva drave, njihov rad nadgleda i utvrduje standarde bilo nadleno ministarstvo ili proracun, u vecinskom su vlasnitvu drave Definicija izvanproracunskih korisnika je postavljena vrlo fleksibilno te omogucuje da se postepeno proiruje obuhvat naeg sustava proracuna. Kao to je krajnji cilj GFS-a obuhvatiti citav javni sektor tako je i cilj naeg sustava pratiti javnu potronju i efikasnost koritenja novca ne samo u opcoj dravi nego i u citavom javnom sektoru. Zahvaljujuci posljednjem dijelu definicije a koji se, s obzirom na izvore financiranja, ukljucuju u konsolidirani proracun Republike Hrvatske (clanak 2. stavak 2.) postepeno se, iz godine u godinu, moe utvrdivati koja trgovacka drutva iz javnog sektora ukljucujemo u sustav proracuna te u koje proracunske procese planiranje, izvravanje, racunovodstvo ili samo izvjetavanje.

    6. Racunovodstvene reforme i praksa u izabranim zemljama jugoistocne Evrope Hrvatska Kontni plan se sastoji iz 10 klasa: 0,1,2 i 9 su klase bilansa stanja u kojima se prate promene i stanje imovine, obaveza i kapitala U klasama od 3 do 8 prate se tekuce i kapitalne aktivnosti budeta i budetskih korisnika, a njihov sadraj predstavlja sadraj ekonomske klasifikacije, to je temelj za planiranje i izvrenje budeta. Za racunovodstvene svrhe dovoljne su klase 0,1,2,3,6 i 9, dok su klase 4,5,7 i 8 potrebne za izvrenje budeta.

More Related