1 / 40

Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda

WINE TOUR PROJEKT. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA. PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA. Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda. Tomislav Panenić, mag.oec.uni.spec. veljača 2013. TURISTIČKA PONUDA.

thom
Télécharger la présentation

Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda Tomislav Panenić, mag.oec.uni.spec. veljača 2013.

  2. TURISTIČKA PONUDA Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona „uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista.“ (Pirjevec, 1998)

  3. TURISTIČKA PONUDA • resursi/atrakcije (od prirodnih do umjetnih atrakcija, uključujući i zabavu), • ugostiteljstvo (smještaj, prehrana i druge prateće usluge), • turistička infrastruktura (TIC, signalizacija, Internet,…) • prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car), • turističko posredništvo (turističke agencije, turoperatori) • organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice, razne udruge u turizmu), • trgovina (usluge trgovine na malo) itd.

  4. TURISTIČKI RESURSI TURISTIČKI RESURSI obuhvaćaju prirodna ili društvena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati), odnosno privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. Rječnik turizma (2001.) KULTURNI RESURSI obuhvaćaju materijalnu i nematerijalnu kulturno-povijesnu baštinu koja se može privesti svrsi u turizmu nekog područja i gospodarski iskoristiti (valorizirati). SVAKA KULTURNA TURISTIČKA ATRAKCIJA JE KULTURNI/PRIRODNI RESURS, NO SVAKI KULTURNO-POVIJESNI RESURS NE MORA BITI TURISTIČKA ATRAKCIJA!

  5. TURISTIČKE ATRAKCIJE Kulturnomturističkom atrakcijom može smatrati kulturni resurskoji svojim atributima može privući ili već privlači turiste da posjete određenuturističku destinaciju i predstavlja osnovu razvoja turizma tog područja. Kulturni objekti, znamenitosti ili kulturni događaji nisu atrakcije same po sebi. Oni atrakcijama postaju tek kada ih turistički sustav označi i uzdigne do razine atrakcije.

  6. TURISTIČKE ATRAKCIJE Osnovnim vrstama atrakcija smatraju se one koje je stvorila priroda i one koje je stvorio čovjek Primarne atrakcije stvaraju osnovnu motivaciju da budu posjećene i doživljene Sekundarne atrakcije imaju turističku privlačnost, ali ne takvu da bi se isključivo radi njih posjetilo područje u kome se nalaze Realne turističke atrakcije su one turističke atrakcije kojima je osigurana turistička pristupačnost Potencijalne turističke atrakcije su one turističke atrakcije kojima nije osigurana dostupnost u smislu turističke pristupačnosti i omogućavanja turističkog korištenja

  7. KULTURNO TURISTIČKE ATRAKCIJE • Kulturne turističke atrakcije: • kulturno-povijesna baština • Spomenici kulture, arheološka nalazišta, zaštićene urbane cjeline, stari gradovi, dvorci, crkve. • kulturne i vjerske ustanove (umjetnički resursi) • Muzeji, galerije, izložbeni prostori, kazališta, koncertne dvorane, svetišta • Manifestacije (etnosocijalni i manifestacijski resursi) • Kulturne, vjerske, gospodarske,… • znamenite osobe i događaji • Osobe, obitelji, društva, povijesni događaji… • kultura života i rada • Folklor, rukotvorine, tradicijski obrti, gastro-enologija, suveniri

  8. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Spomenici kulture Arheološka nalazišta Zaštićene urbane cjeline Stari gradovi Dvorci Crkve. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

  9. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

  10. KULTURNE I VJERSKE USTANOVE Muzeji Galerije Izložbeni prostori Kazališta Koncertne dvorane Svetišta U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

  11. KULTURNE I VJERSKE USTANOVE

  12. MANIFESTACIJE Kulturne Vjerske Gospodarske i dr. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

  13. MANIFESTACIJE

  14. ZNAMENITE OSOBE I DOGAĐAJI Osobe Obitelji Društva Povijesni događaji… U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

  15. ZNAMENITE OSOBE I POVIJESNI DOGAĐAJI

  16. KULTURA ŽIVOTA I RADA Folklor Rukotvorine Tradicijski obrti Gastro-enologija Suveniri i dr. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

  17. KULTURA ŽIVOTA I RADA

  18. DIONICI U TURIZMU

  19. DIONICI U TURIZMU Glavni predstavnici turističkog posredovanja danas su turističke agencije i turoperatori, iako oni ne predstavljaju jedine posrednike u distribuciji usluga na turističkom tržištu prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (čl. 5), turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista. TOUROPERATOR – je gospodarski subjekt koji objedinjuje usluge različitih ponuđača, kreira i organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime, za svoj račun, za nepoznate kupce i na taj način ostvaruje glavninu svojih prihoda

  20. TURISTIČKA AGENCIJA emitivne turističke agencije - iniciraju i omogućavaju putovanja i boravak individualnih ili grupa turista na inozemnom i domaćem tržištu receptivne turističke agencije - glavna zadaća organiziranje prihvata i sadržajnog boravka turista u turističkoj destinaciji destinacijske menadžmentske organizacije (DMO) - preuzimaju ulogu organizatora sadržajnog boravkauloga u unaprjeđenju turističke ponude destinacije od izuzetne važnostiutječu na podizanje kvalitete turističkog proizvoda određene destinacije, odnosno izravno utječu na povećanje atraktivnosti

  21. TURISTIČKI ARANŽMAN • Turistički aranžman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u vremenu i po sadržaju kojima turist zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu, a prodaje se po jedinstvenoj (paušalnoj) cijeni • proizvod turističke agencije • nastao kombinacijom usluga • turist ne zna pojedinačne cijene u turističkom aranžmanu • Faze u formiranju tur. aranžmana: • Postavljanje tur. aranžmana • Kalkulacija turističkog aranžmana iodređivanje prodajne cijene • Utvrđivanje uvjeta tur. aranžmana

  22. POSTAVLJANJE TURISTIČKOG ARANŽMANA a. itinerer b. prijevozno sredstvo c. vremensko trajanje aranžmana (vrijeme polaska i vrijeme povratka) d. raspored vremena u toku putovanja e. vrsta, obim i kvaliteta tur. usluga f. broj sudionika aranžmana g. cijena aranžmana

  23. MARKETING PLAN • Cilj je marketing plana da maksimira učinke marketing proračuna tako da se privuče najveći mogući interes kulturno-povijesno motiviranih turista. • Marketing plan treba pomoći povećanju posjeta kulturno-povijesnoj baštini Osječko-baranjske županije. • Uspjeh marketing plana će se mjeriti: • Povećanjem brojem noćenja, • Produljenjem trajanjem posjeta • Povećanjem dnevne potrošnje posjetitelja.

  24. D 54% 67% PROFIL CILJANIH POSJETITELJA SVE GENERACIJE PROSJEČNO 2 PUTOVANJA GODIŠNJE KADA SE PLANIRA PUTOVANJE KORISTE: D 32% OBITELJ I PRIJATELJE STRUČNE WEB STRANICE PUTNIČKE AGENCIJE

  25. PROFIL CILJANIH POSJETITELJA SAMO 4 OD 10 OSTAJU NA JEDNOM MJESTU: I PUTUJE UNUTAR PODRUČJA NARAZLIČITE DESTINACIJE S OSTALIM RAZLIČITIM SADRŽAJIMA KOJI SE MOGU DOŽIVJETI

  26. PROFIL CILJANIH POSJETITELJA ŠTO ŽELE NA PUTOVANJU: MJESTA NA KOJIMA NIKADA NISU BILI MJESTA NA KOJIMA ĆE SE ODMORITI JEDINSTVENA POVIJESNO KULTURNA MJESTA MJESTA NA KOJIMA NEMA GUŽVE

  27. OKVIR PROVEDBE MARKETING PLANA • KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA • IZRADA ON-LINE BAZE PODATAKA • IZRADA TURISTIČKIH PUBLIKACIJA • OGLAŠAVANJE • POSEBNI OBLICI UNAPREĐENJA PRODAJE

  28. KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA Destinacijski brand je ime, logo, simbol, ali i bilo koje drugo obilježje koje podiže atraktivnost i prepoznatljivost pojedine turističke destinacija i čini je različitom od sličnih ponuda. Kulturno-povijesni turistički proizvodi moraju biti lako prepoznatljivi –brend kulturno-povijesne turističke destinacije mora biti usklađen s glavnim kulturno-turističkim proizvodima i komplementarnoj turističko-ugostiteljskoj ponudi. Stvaranje branda destinacije je proces koji zahtjeva zajednička javna i privatna ulaganja koji će razviti brand destinacije na čelu s lokalnom samoupravom i turističkim zajednicama.

  29. ON-LINE MARKETING • Sve veći broj posjetitelja (oko 80%) koriste Internet za pretraživanje ponude, a uporaba web tehnologije za pretraživanje i dalje raste. Stoga je važno biti prisutan na što više web stranica. • Web baza podataka bi trebala sadržavati: • resursi i atrakcije: lokacije, opis, dostupnost, cijene posjeta • kulturne institucije i/ili organizacije: ponuda i aktivnosti • multimedijalne sadržaje: fotografije, video materijale • receptivne agencije: osnovni podaci, turističke proizvode • Predstavljanje na Internetu, nije ništa drugo nego jedna vrsta marketinga. Internet marketing ne završava izradom jedne web stranice i njezinim prijavljivanjem na jedan ili nekoliko pretraživača.

  30. TURISTIČKE PUBLIKACIJE • Turističke publikacije služe za komunikaciju i informiranje javnosti turističkim proizvodima. Mogu biti u tiskanom (brošure, letci i sl.) i elektronskom obliku (CD, datoteka i sl.). • Publikacije mogu biti: • Brošura koje predstavlja jednu ili više kulturno-povijesnih atrakcija • Letak • Katalog • Turističke karte • Vodiči • Treba razmišljati o veličini formata i količinama • za tisak jer to direktno utječe na troškove.

  31. OGLAŠAVANJE Nakon uspostave nove kulturno-povijene turističke destinacije destinacijskog i jedinstvenog provodi se promotivna kampanja putem oglašavanja. Oglašavanje se vrši putem odabranih TV i radio postaja, časopisa i turističkih kataloga. Oglašavanje se vrši prema unaprijed utvrđenom planu, a pri tome treba voditi računa o učinkovitosti putem praćenja povratnih informacija te sukladno tome usklađivati plan.

  32. * TV • Skupe TV reklame se koriste onda kada za to imamo najviše potrebe. • S obzirom na razvijenost ponude koristit ćemo lokalne TV postaje. • Osječka televizija • Televizija Slavonije i Baranje • SBTV • Vinkovačka televizija

  33. * RADIO • Reklamne poruke u jutarnjem terminu su najbolji oblik da se pojača poruka reklamne kampanju zaljubljeniku tj. vjernoj publici. • Radio omogućuje visoko učinkovit marketing u manjim blokovima oglasa koji se natječu za pozornost ciljane skupine u konkurenciji manjeg broja oglašivača. • Vinkovci: • Slavonski Radio • Gradski radio Osijek • Hrvatski radio Vukovar • Radio Baranja • radio postaje s koncesijom za cijelu RH

  34. * INTERNET MARKETING Turističke destinacije su se pojavila na stranicama putničkih agencija i prijevoznika, a sada stvaraju neke od najprivlačnijih i najinformativnijih stranica na internetu. Prihvatile i razumjele širenje društvenih mreža kao pozitivan iskorak u poslovanju i komunikaciji sa postojećim i potencijalnim posjetiteljima. S obzirom na svjetske razmjere prilično jake konkurencije što se tiče predstavljanja na internetu potrebno je koristiti različite metode optimizacije u tražilicama (google, yahoo i dr.)

  35. * MOBILNI MARKETING Mobilni marketing je direktan, interaktivan i brz način komunikacije prema potencijalnim posjetiteljima. Širenjem uporabe mobilnih uređaja mobilni marketing postaje jedna od dominantnih marketinških metoda koja poboljšava svaki element tradicionalnog medijskog nastupa. Isto tako omogućava kontakt s potencijalnim posjetiteljima bilo kad i bilo gdje.

  36. OSTALI OBLICI • Turistički sajmovi - način da se stupi u kontakt s putničkim agencijama, ali i s potencijalnim posjetiteljima. • Direktni marketing – direktno obraćanje potencijalnim posjetiteljima putem personaliziranih ponuda • Udruženi marketing – suradnja na području promidžbe s putničkim agencijama i drugim dionicima turističke ponude • “Fam trips” – studijska putovanja organizirana za turističke agencije i predstavnike medija

  37. INTERNET T I S A K POTENCIJAL MEDIA MIX-a NAJEFIKASNIJI NAČIN DA SE POSTIGNE STVARANJE BRENDA & PREPOZNATLJIVOST

  38. POTENCIJAL MEDIA MIX-a INTERNET MOBILE NAJBRŽI NAČIN DA SE PRISTUPI DRUŠTVENIM MREŽAMA

  39. POTENCIJAL MEDIA MIX-a T I S A K T V NAJEFIKASNIJI U POSTUPKU RAZMATRANJA PONUDA & DONOŠENJU ODLUKE O KUPNJI

  40. WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA Hvala na pažnji

More Related