Ekonomika preduzeća

1. Ekonomika preduzeća Četvrto predavanje doc. dr. Jasmin Halebić

2. Ekonomske funkcije preduzeća Elementi preduzeća: kolektiv, sredstva i organiz. struk. -Kolektiv preduzeća: svi zaposleni bez obzira na kojem radnom mjestu bili raspoređeni i koje poslovne zadatke ispunjavali (od direktora do portira) Usklađenost kolektiva sa ciljevima preduzeća: -Kvantitativna usklađenost: odnos broja zaposlenih i poslovnih zadataka i ciljeva preduzeća -Kvalitativna usklađenost: kvalifikaciona struktura zaposlenih (kolektiva) i ciljeva preduzeća -Vremenska usklađenost: promjena proizvodnih zadataka i ciljeva preduzeća zahtjeva promjenu kvantitaivne i kvalitativne strukture. Ekonomika preduzeća

3. Ekonomske funkcije preduzeća • Sredstva preduzeća mogu biti: stalna (osnovna) i obrtna. Usklađenost sredstava: -kvantitativna usklađenost: veličina sredstava vs. poslovni zadaci i ciljevi -kvalitativna usklađenost: odnos između vrste sredstava (stalna i obrtna) vs. poslovni zadaci i ciljevi, kao i vrsta djelatnosti -vremenska usklađenost: promjena ciljeva i poslovnih zadataka zahtijeva usklađivanje sredstava. Ekonomika preduzeća

4. Ekonomske funkcije preduzeća • Organizaciona struktura preduzeća Ukupni poslovni zadaci preduzeća se dijele na zadatke zaposlenika, pobliže definisane opisom radnog mjesta. Prema poslovnim zadacima se formiraju organizacione jedinice preduzeća. -Proizvođač-pojedinac, obavlja sve faze p-dnje: pripremnu, tehnološku i završnu -Proizvođač-kolektiv, sve faze se odvijaju unutar kolektiva a zadaci su raspoređeni na pojedince -Organizaciona jedinica od proizvođača pojedinca ka proizvođaču kolektivu Ekonomika preduzeća

5. Povezivanje preduzeća Poslovna praksa iziskuje povezivanje i zajedničko obavljanje poslova (konzorcij) • Ciljevi povezivanja: -stvaranje monopola -kontrola tržišnih tokova (trž. moć) -sprječavanje konkurencije -racionalizacija poslovanja -uštede -vjerodostojnost

6. Povezivanje preduzeća Povezana preduzeća: dva ili više preduzeća povezanih putem kapitala, ugovora ili mješovito (kapital i ugovor) Najčešći oblik povezivanja su fuzije koje nastaju pripajanjem manjeg preduzeća većem ili spajanjem više isto (razno) rodnih preduzeća, prilikom čega preduzeće koje se pripaja gubi svoj identitet, pravnu i poslovnu sposobnost.

7. Povezivanje preduzeća • U povezanim preduzećima dominantvo preduzeće vrši upravljanje podređenim, kontrolisanim, zavisnim preduzećima. To se postiže stjecanjem kontrolnog paketa dionica u zavisnom preduzeću. • Horizontalno povezivanje – iz iste ili srodne djelatnosti • Vertikalno povezivanje – u reprodukcionom lancu, p-đač sirovina, finalnog pda i distributer.

8. Povezivanje preduzeća • Grupacije preduzeća: holding i koncern • Holding: jedno preduzeće stiče kontrolni paket dionica u drugom ili više zavisnih preduzeća. Holding obavlja djelatnost upravljanja u zavisnim preduzećima, koja zadržavaju poslovnu samostalnost ali se upravljačke funkcije prenose. • Koncern: dominantno preduzeće pored funkcije upravljanja zavisnim preduz. ima i neku pretežnu poslovnu djelatnost.

9. Korporacije • Korporacije su najčešći oblik organizacije velikih poslovnih sistema. U svakoj razvijenoj privredi one preovlađuju po vrijednosti pdnje i prodaje. • Korporacije su velika preduzeća, MNK i TNK • To su dugotrajna i stabilna preduzeća • Prednosti korporacija: ograničena odgovornost (vlasnici nisu odgovorni, nego korporacija kao subjekt poslovanja). Vlasnici odgovornost snose samo u visini vrijednosti dionica koje posjeduju. U slučaju stečaja i likvidacije vlasnici gube samo dionički kapital.

10. Korporacije • Prednosti korporacija: jednostavna promjena vlasništva. Lica koja posjeduju dionice mogu ih prodati svim sudionicima na tržištu kapitala. Kupoprodaja dionica se vrši putem berze i brokera. • Prednosti korporacija: mogućnost prikupljanja fin sredstava velikog obima putem emisije dionica. Time nastaju korporacije sa milionskim brojem dioničara.

11. K-ke korporacije kao složenih organizacija • Suštinski to su dionička društva, koja kapital (osnivački, početni, naknadno stečeni) pribavljaju emisijom dionica. • Korporacija je jedinstvena cjelina u poslovnom i vlasničkom pogledu. Ima status pravnog lica pa može stupati u pravni promet sa drugim preduzećima. • Posjeduje sopstvenu imovinu. • Dijelovi korporacije nemaju sopstvenu imovinu, kapital, niti upravljačke organe. • Menadžeri provode odluke na raznim nivoima i dijelovima korporacije.

12. Unutrašnja organizacija korporacije • Korporacije su uglavnom decentralizovane, posjeduju poslovne jedinice, kao zaokružene poslovno-tržišne cjeline. • Uži segmenti poslovanja korporacija se javljaju kao troškovni centri koji rezultat poslovanja iskazuju u veličini troškova a ne u ostvarenom profitu. (ekonomičnost) • Profitni centri – gotovo kao zasebna preduzeća, sa vlastitim R&D, planiranjem, marketingom.

13. Upravljanje korporacijama • Korporacije su jedinstveni upravljački sistemi, u vlasničkom i poslovnom smislu, kontrolisana sa vrha. • Menadžment emituje i prodaje dionice, određuje politiku dividendi, strategiju i planove razvoja. • Upravljački organi: grupa dioničara, upravni i nadzorni odbor. Menadžeri provode odluke.

14. Holding preduzeća • Holding posjeduje dionice ili udjele zavisnih preduzeća. Upravljačko preduzeće je matica (majka) a zavisna su kćerke. • Holding ne funkcioniše kao jedinstveno preduzeće, za razliku od korporacija. Članice holdinga su autonomne u poslovanju, njihov rad se ne upravlja iz holdinga. • Holding vlasnički objedinjuje zavisna preduzeća (članice) imajući udio u osnovnom kapitalu od 51% do 100% članica holdinga. • Upravljačka dominacija se ostvaruje putem predstavnika holdinga u upravljačkim organima zavisnih preduzeća.

15. Holding preduzeća • Osnovni motiv formiranja holdinga je uspostavljanje vlasničke prevlasti nad postojećim i budućim članicama. Uključivanje drugih preduzeća u holding se vrši najčešće kada ona zapadnu u finansijske poteškoće. • Članice holdinga gube svoju upravljačku autonomiju (predstavnik holdinga je u upravljačkim organima) ali ne i poslovnu (i dalje nastavljaju poslovanje kao samostalni poslovni subjekti, posluju za svoj račun, stupaju u pravni i poslovni promet).

16. Holding kao preduzeće ili grupa • Budući da učestvuje u kapitalu drugih, zavisnih, preduzeća, holding učestvuje u raspodjeli ostvarene dobiti. • Hoding nije poslovno udruženje, jer ono nema svojstvo pravnog lica, niti mogućnost upravljanja preduzećima – članicama. • Poslovno udruženje, za razliku od holdinga, nastaje radi zadovoljenja poslovnih interesa članica a ne radi stjecanja profita. • Holding nekada funkcioniše kao grupa preduzeća. U tom slučaju grupacija nije pravno lice, ne vodi zasebne poslovne knjige niti predstavlja obračunsku jedinicu.

17. Holding kao preduzeće ili grupa • Holding posjeduje većinu glasova u organima upravljanja zavisnih preduzeća i time odlučuje o poslovnoj politici i prisvaja dio dobiti (zbog učešća u vlasništvu) ali i snosi rizik poslovanja u vidu gubitka uloženog kapitala (udruženje ne). • Zavisna (supsidijarna) društva nisu upravljački autonomna, ali uživaju punu poslovnu autonomiju.

18. Vrste holding preduzeće • Čist holding – isključivo se bavi upravljačkim aktivnostima • Mješoviti holding – pored upravljačkih, obavlja i druge vrste poslova.

19. Tranzicija i restrukturiranje preduzeća • U prošlosti privreda BiH se razvijala u uslovima društvene i državne svojine SzP, te nepostojanja tržišnih kriterija poslovanja u većem dijelu privrednih sektora. • Tržišna konkurencija nije bila dovoljna a država je bila odlučujući ekonomski regulator. • Početkom 90-ih javljaju se zahtijevi za tržišnim kriterijima efikasnosti i efektivnosti. Što znači, pored ostalog, učešće privatne svojine u vlastništvu preduzeća, promjene u organizaciji i uvođenje savremenog menadžmenta u poslovanje.

20. Tranzicija i restrukturiranje preduz • Restrukturiranje preduzeća obuhvata promjene u: vlasništvu, organizaciji i načinu upravljanja. • Tranzicija je proces prelaska preduzeća i nekadašnjih socijalističkih zemalja na tržišne uslove i kriterije poslovanja sa ciljem postizanja veće efikasnosti u korištenju raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa i u poslovanju preduzeća kao tržišnog subjekta.

21. Tranzicija i restrukturiranje preduz • Potreba restrukturiranja nastala je činjenice da poslovanje preduzeća nije bilo u skladu sa tržišnim kriterijima. • Organizacionim restrukturiranjem se želi postići ubrzana cirkulacija kapitala u procesu reprodukcije, odnosno povećati koeficijent obrta kapitala (sredstava), zbog oskudice kapitala.

22. Oblici upravljačkog restrukturiranja preduz • Razmjena paketa dionica ili udjela zainteresovanih preduzeća • Preuzimanje menadžmenta uspješnih preduzeća na određeno vrijeme • Davanje u zakup pojedinih dijelova opreme • Izdavanje opreme na korištenje uz oročenu otplatu • Prodaja MSP menadžmentu i radnicima na kredit ili otplatu.

23. Uslovi restrukturiranja preduz • Stalno je potrebno razvijati nove institucionalne kategorije i zakonska rješenja radi podsticanja i unaprjeđenja oblika upravljačkog (vs. vlasničko) restrukturiranja. • Izgradnja friendly poslovnog ambijenta • Interna orjentacija strukturnih promjena (vlasničko, upravljačko, organizaciono ili finansijsko restrukturiranje) • Eksterna orjentacija strukturnih promjena (stepen konkurentnosti nacionalne privrede)