dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

1. Libraries in the Digital Age, Zadar, 16-20.06.14.Praktična primjena kvalitativnih metoda u knjižnicamaKratak uvod: svrha i sadržajradionice dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

2. Svrha, korištenje Svrha Rezultati se mogu koristiti za vrednovanje rada i usluga knjižnica opise ponašanja korisnika opise ponašanja i rada knjižničara očekivanja zajednice od knjižnica i njihovih međusobnih odnosa postignuće raznih usluga • upoznavanje polaznika s osnovama kvalitativnih metoda istraživanja • koncentracija na metode usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka i utemeljene teorije (grounded theory)za analizu

3. Pregled sadržaja • Kratak uvod (ovo predavanje) • Dio 1: Kvalitativna istraživanja: definicije i principi • Dio 2: Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima • Dio 3: Metoda usmene povijesti za prikupljanje podataka • Dio 4: Metoda utemeljene teorije za analizu podataka • Dio 5: Rezultati ?

4. Po odslušanoj radioniciVi biste trebali moći: • definirati principe kvalitativnih metodologija • usmjerenih prema knjižnicama i korisnicima; • početi razvijati primjenu metoda usmene povijesti (oral history)za skupljanje podataka • o radu i vrijednosti knjižnica kroz povijest • doprinijeti informacijama i studijama o vrijednosti knjižnica

5. Djelomična literatura Halmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb: Naklada Slap. Merriam, S. B. (2009) Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation (Jossey-Bass Higher & Adult Education Series) New York: Wiley. Mihalić, M. (2012). Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? : prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55 (1); 29-44. Mack, N. et al. (2005) Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Family Health International Šapro-Ficović. M. (2012). Djelovanje knjižnica pod opsadom u ratu. Studija slučaja: Hrvatska 1991/1995. godine. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.

6. Kvalitativne metode u istraživanju knjižnica i korisnika Dio 1:Kvalitativna istraživanja:definicije i principi dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr Predavanjedostupnona

7. Na početku pa da to prvo razjasnimo,iako je naš odabir kvalitativna strana Često se praverazlikeizmeđu kvantitativnihistraživanja i kvalitativnihistraživanja

8. Svrhe Kvantitativna istraživanja Kvalitativna istraživanja svrha: Postići razumijevanje temeljnih razloga i motivacija ljudskog ponašanja društvenih interakcija Otkriti dominantne trendove u stavovima i mišljenjima svrha: • Mjerenje procesa i pojava brojevima • i statistikama • i vjerojatnostima • Stvaranje i potvrđivanje hipoteza • Pronalaženje uzroka i posljedica

9. Primjene Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Primjena najviše u društvenim znanostima upotrebom znanstvenih metodaproučavaju društvo, odnose pojedinaca u društvu, i ljudska ponašanja antropologija ekonomija političke znanosti psihologija sociologija pa i knjižničarstvo i informacijska znanost • Primjena najviše u prirodnim znanostima • upotrebom znanstvenih metoda nastoje razjasniti pravila koja vladaju u prirodnom svijetu • astronomija • biologija • fizika • geoznanosti • kemija • itd.

10. Ali često i povezani – premda su bitno drugačiji Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Kad se provodekvalitativna istraživanja neki zaključci mogu biti kvantitativni npr. neki se podaci mogu sažeti brojčano ili statistički • Kad se provode kvantitivna istraživanja neki zaključci mogu biti kvalitativni • npr. za neke rezultate ponekad slijede kvalitativna istraživanjakoja se koriste za opise idodatna otkrića

11. KaoYin i Yang Kvantitativna istraživanja Kvalitativna istraživanja Unatoč različitim pristupima, mogu se koristiti zameđusobno nadopunjavanje

12. Jednostavno rečeno:sve je u prirodi podataka Kvantitivna istraživanja Kvalitativna istraživanja Prikupljaju i analiziraju podatke koji su opisnipo prirodi • Koriste podatke koji su povezani količinom Idemodatinekolikoprimjera. Tkoćepočeti?

13. Svojstva kvalitativnih istraživanja

14. Svojstva ... (nast.)

15. Primjeri iz knjižnica • Tko su korisnici? - po raznim karakteristikama, kao dob, zanimanje, školovanje ... • Tko nisu korisnici iz zajednice, institucije? • Što rade u knjižnici kad je posjete? • Koju građu i usluge upotrebljavaju? Kada? • Što čitaju? • u knjižnici? što posuđuju? koji su drugi razniizvori? • Gdje dobivaju informacije?

16. Primjeri iz knjižnica (nast.) • Korisnici u knjižnici: s čime su zadovoljni? Nezadovoljni? • Kako i koliko vrednuju knjižnicu? • Kakve prijedloge imaju za knjižnicu? • što bi željeli vidjeti u knjižnici? koje usluge? • što bi promijenili, dodali, uklonili? • Kakvi su im odnosi sa knjižničarima? • I još mnogo drugih i sličnih pitanja

17. Koga se može istraživati? • Ne samo korisnike nego i potencijalne korisnike i ne-korisnike • Knjižničare na raznim funkcijama i poslovima i iz različitih knjižnica • Direktore i više nadležne • Studente i profesore • Ljude na ulici • Pa i sebe

18. Kad se može istraživati? • Vremenskih ograničenja zapravo nema Uvijek, bilokad

19. Tko može istraživati? • Zapravo svatko tko nauči osnove vođenja jednog istraživačkog rada • je li to teško naučiti? Nije! Može se! Tko hoće • Mora li se paziti što se radi? I te kako! • Istraživači ne moraju biti akademici • Sami knjižničari mogu postati izvanredni istraživači u svojoj knjižnici • jer sve dobropoznaju • i mogu tražiti pomoć od kolega s iskustvima

20. Pet glavnih razloga da radimo korisnička istraživanja • dobijamouvid o ponašanjuljudinaosnovupodataka - a ne jer to netkokaže da je takoilimorabititako • uvid o njihovimzahtjevima, željama, sugestijama, preferencijama • uvid u značajnepromjeneiposljedice • opis i tumačenje kulturnih i društvenih skupina, danasilikrozraznadoba • iinstitucijakojeteskupineupotrebljavaju

21. Pet glavnih razloga da NE radimo korisnička istraživanja • nemamo vremena • nemamo sredstava, pogotovo novaca • nemamo potrebno znanje i stručnost • nemamo gdje to provesti, kao na pr. laboratorij • nećemo znati kako interpretirati i iskoristiti rezultate

22. Zaključak • Glavni razlog da se vode kvalitativna istraživanja u knjižnici: Dobivanje osnova za poboljšanje rada knjižnice i zadovoljavanja potrebe korisnika

24. Što slijedi?Metode kvalitativnih istraživanja: [detalji u drugom dijelu]

25. Djelomična literatura Scribd (n.d.) Kvalitativna i kvantitativna istrazivanja (an hrvatskom) Xavier University Library. (n.d.) Qualitative vs quantitative research ( na engleskom) Wikipedia (n.d.) Kvalitativno istraživanje (na hrvatskom) Qualitative research. Oral history.Grounded theory. (na engleskom)

26. LIDA 2014. Radionica Primjena kvalitativnih metoda… Dio 2:Razne metode i pristupi kvalitativnimistraživanjima dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

27. U ovom, drugom, dijelu Prvoćemo o svrsiiciljevimaistraživanja - što? A onda o metodamazanjihovopostizavanje – kako?

28. Što?na dvije razine Svrha – opća razina Ciljevi – specifična razina Specifični problemi koji se imenuju ilirješavaju Specifična pitanjazakoje se tražepodatci mogubitinekolikovrsta Zasvakiciljmorabitiodgovarajuća metodologijaza skupljanjepodatakai analizuskupljenihpodataka • Temaradaopćenito • Širokopodručjeistraživanja • i općenitiproblemi s kojima se susrećemo u tom području • Razlog: zašto je istraživanjetesvrhevažno? Svrha je opća. Ciljevi su specifični i izravno povezani s onim što se planira učiniti

29. Ciljevi –pitanja za koje tražimo podatke • Mogu biti: • opisni(descriptive) • opisivanje što postoji (ili je postojalo), što se događa, što se radi, kako se misli, ponaša, vrednuje ... na pr. što posjetitelji traže/rade/koriste u knjižnici? • odnosni(relational) • odnosi između dvije ili više varijabli; na pr. koliko posjećuju knjižnicu mladi u usporedbi sa starijima? • kauzalni (casual) • utvrditi da li jedna ili više varijabli uzrokuju ili utječu na jednu ili više varijable ishoda; kako jedna stvar utječe na drugu?na pr. kad je knjižnica otvorena nedjeljom ima li više posjetitelja?

30. Primjer iz jednog hrvatskog istraživanja - upotrebljavajući kvalitativne metode Svrha Ciljevi “Posebni ciljevi su(a) otkriti percepciju rata; (b) otkriti značenje i posljedice rata; (c) saznati o životu žena u ratu; (d) ispitati spremnost za oprost i pomirenje.” “Temeljni cilj rada je, na temelju izjava i tvrdnji kazivačica, otkriti i razumjeti njihova iskustva, doživljaje i uloge u Domovinskom ratu.” (str. 15) Stanić i Mravak (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos 15 (1), 11-32.

31. Na početku i na kraju • Svaistraživanjaiprojektipočinjuizavršavaju s nekomsvrhomiciljem • morajubitijasniidobroformulirani • akonisu=sve skupa nijejasno, čak je ispetljano • Međutimistraživanjasudinamična - nisuuklesana • zavrijemesamogistraživanjasvrha, a pogotovociljevimogu se promijeniti, usmjeriti, dodati ... • ne moraju, alimogu - kad se novestvaripronađu, kad se nešto nauči, kad se boljerazumije ...

32. Svrha i ciljevi određuju izbor metode Kako? Svrha i ciljevi Metoda/metode Usko povezani makar bitno drugačiji: izbor metode ovisi o ciljevima istraživanja; što se želi postići određuje način na koji se to može postići

33. Prije početka - obvezno:Informirani pristanak(informed consent): • Pismena obavijest sudionicima o svrsi i ciljevima istraživanja i načinu njihove participacije • formalni sporazum i potpisani pristanak sudionika o sudjelovanju • Etički uvjet a i u mnogim zemljama zakonski zahtjevano: • svako istraživanje MORA se potpuno razjasniti sudionicima i MORA imati informirani pristanak

34. Zapravo imamo uvijek dvije različite metode koje su prisutne u svim istraživanjima Metode za skupljanje podataka Metode za analizu podataka Statistička analiza & distribucije (statistical analysis & distributions) Utemeljena teorija(grounded theory) Opisna(descriptive) • Anketa(survey) • Opažanje(observation) • Intervju(interviewing) • Studija slučaja (case studies) • Kritičko učešće(critical incidence studies) • Fokus grupa(focus group) • Studija dokumenata (document studies) • Usmena povijest (oral history)

35. Sve metode skupljanja podataka zahtjevaju • Pažljivi dizajn u izboru i formulaciji: • pitanja • sudionika i uzorka • načina izvedbe • komuniciranja • Svako od tih treba dobro promisliti i iskušati u pilot projektu Ne zaboraviti:Etičkapitanjaiproblemiuvijeksuprisutni

36. Skupljanje podataka:Intervju Što? Primjeri povezani s knjižnicama Kako dobijate informacije kad ih trebate? ako imate problema: koji su? koliko od knjižnica? Mislite li da su knjižnice korisne za zajednicu? zašto? Može i specifično: koje je Vaše mišljenje o tražilicama(search engines)? • Za ispitanike , prilike u kojima pružaju informacije: • o događajima u kojima su bili svjedoci • o vlastitom ponašanju • o svojim stajalištima • čak i priliku da • "ispričaju svoju priču “ • isprave uobičajene zablude i sl. • Pitanja mogu biti više ili manje strukturirana

37. Skupljanje podataka: Studija dokumenata Što? Primjeri povezani s knjižnicama Osnivanje, povijest, razvoj ... Knjižnice,zapisani u dokumentima Aktivnosti, osobe, i sl. u slikama povezanih sa knjižnicom tijekom vremena Svjedočanstva o vrijednosti, korisnosti knjižnice i usluga Povezanost s okolinom, mjestom, ustanovama ... • Ovisno o ciljevima, analiza raznih dokumenata – na pr. • novinskih članaka • povjesnih izvora • izvještaja • zapisnika • pisama • slika, postera, mapa • zakona; odredaba • i svih mogućih predmeta

38. Skupljanje podataka:Usmena povijest Što? Primjeri povezani s knjižnicama Korisnici: upotreba knjižnice tokom vremena vrednovanje knjižnice i usluga što su čitali Knjižničari: razlike, inovacije, promjene u knjižnici tokom vremena o korisnicima i korištenju Jedni i drugi (ova studija): rad pod ratnim uvjetima • Zbirka iskaza živućih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima… • ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi • Način prikupljanja varira od ručno zapisanih bilješki do audio i video zapisa, transkripti • Opisuje i jedno i drugo: • i proces: skupljanje izjava • i proizvod: organizirane podatke

39. Analiza podataka:Utemeljena teorija Što? Primjeri povezani s knjižnicama Analiza intervjua, anketa, dokumenata, usmene povijesti: izvlačenjebiti teme o kojoj se govori; razvijanja kodova o toj biti; primjene tih kodova na druge tekstove i prema potrebi redefiniranje ili usavršavanje kodova; pisanja bilješki ili podsjetnika o kodiranim podacima; sintetiziranja svih iskustava. • Pristup razvijanju teorije koja je utemeljena na sistematski prikupljenim i analiziranim podacima • “od temelja prema gore”: kategorije, teorija, proizlazi iz samih podataka – za razliku od unaprijed određenih kategorija i provođenjem strogih proceduralnih smjernica • Osnovno: sve proizlazi iz samih podataka

40. Zaključci izvedeni iz analiza sadrže: • Prikaz kontekstai opći osvrt na rezultate • Sažetak nalaza zasnovanih na rezultatima • često organizirani po kategorijama • Primjere koji ilustriraju zaključke – doslovni citati, izjave sudionika • Usporedbe nalaza po sličnostima ili razlikama Zaključcisudirektnopovezanisarezultatima: što se je izravnopronašlo?

41. Slijedi: rasprava • Rasprava se temelji na zaključcima i rezultatima ali obuhvaća: • širu interpretaciju glavnih i značajnih zaključaka i rezultata – mogu biti i subjektivni • sličnosti i razlike izmedju pojedinih rezultata • sadašnjeg istraživanja • drugih sličnih istraživanja - pogotovo iz literature • Što to sve znači? • Kuda sada? – sugestije za buduća istraživanja

42. Sažetak svega ... ili natrag na početak Počinjemo s jasnomsvrhomijasnimciljevimaistraživanja - što? Slijedemetodezanjihovopostizavanje, skupljanjeianaliziranje- kako? Na osnovurezultatastvaramozaključke- štosmopronašli, otkrili? Na osnovuzaključakaraspavljamo - što to sveznači? kudasada?

43. Na kraju: prijedlozi i odluke • Kad god se može (i ako se može): Najkorisnijidioistraživanjasuprijedlozizapragmatičkeodluke • Što se možeuspostavitiilipromijenitida se poboljšanešto u knjižnici? • Da se pokaževrijednostknjižniceiusluga? • Da se povećaipoboljšadoprinoszajednici?

44. Djelomična literatura Paretta, L.T. & Catalano, A. (2013) What students really do in the library: An Observational Study, The Reference Librarian, 54:2, 157-167. Rubinic, D. i Stricevic, I. (2011). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjivanja studenata:... . VBH, 54 (4), 43-48. Saracevic, T. et al. (2000). NSK Anketa '99. Studija korisnika i korištenja Nacionalne i sveučilisne knjižnice u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilisna knjižnica . 118 p. http://comminfo.rutgers.edu/~tefko/NSK_report_99.pdf Stanić, S. i Mravak, K. (2012). Domovinski rat – ratna iskustva žena. Polemos, 15 (1), 11-32. Trochim, W. (2006). The research methods knowledge base. Qualitative methods. Wikipedia (n.d.) Qualitative research. Oral history.Grounded theory.

45. Idealna knjižnica za jednog korisnika?Fotografija:John R. Rodgers Sa Pinterest-a :http://www.pinterest.com/pin/298996862731903621/

46. Dio 3:Metoda usmene povijesti (oral history) za prikupljanje podataka dr. sc. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr

47. Što je usmena povijest? • Sistematska zbirka iskaza živih ljudi o njihovim vlastitim iskustvima • planirano, pripremljeno i osmišljeno ispitivanje pojedinaca o nekom događaju i vremenu u kojem su oni aktivno sudjelovali ili mu svjedočili • Važan izvor za povijesnu rekonstrukciju događaja • otkriva njihove skrivene, nigdje zabilježene aspekte • mogu biti izazov za naša ukupna gledanja na prošlost • Obuhvaća bilježenje (snimanje) iskaza (intervjua)

48. Uporaba usmene povijesti:“glas običnih ljudi” • Globalna raširenost i popularizacija pokreta • geslo pokreta: “dati glas onima koji ga nemaju“ • Usmjerenost na grupe koje su izvan središta zanimanja tradicionalne historiografije: • radnici, žene, etničke manjine, iseljenici, zatvorenici... • Intervjui s običnim ljudima raznog podrijetla

49. Usmena povijest nije isto što i usmena tradicija Usmena tradicija Usmena povijest Ovisi o ljudskom pamćenju i usmenoj riječi Tema koju prikupljamo usmenom poviješću ograničena je trajanjem ljudskog života • Prijenos kulturnog materijala i tradicije govornim putem iz generacije u generaciju Istotako (iusput): Novinskiintervjuinisuusmenapovijest

50. Kratak povijesni pregled • Tradicija usmenih izvora još iz klasičnog grčkog doba: povjesničari Herodot,Tukidid • Napuštena u 19. stoljeću • Ponovni interes nakon drugog svjetskog rata • naročito povećan iza 1960-tih za društvenu povijest • Moderni koncept usmene povijesti razvijen na Sveučilištu Columbia, New York iza 1948. • najveća arhiva usmene povijesti u svijetu – slobodan pristup • održali radionicu (rujan 2013): Osobna sjećanja na rat i pritvor u Hrvatskoj od 1941 do danas(na engleskom)