1 / 16

Industrijska tranzicija nakon 1990 i efekti financijske krize

Industrijska tranzicija nakon 1990 i efekti financijske krize. Ruđer Friganović, direktor HGK, Sektor za industriju. Rane ’90 – objektivni problemi. Naslijedstvo tehnološkog zaostajanja – zadnje velike investicije datiraju iz ’70-tih Globalne promjene Pad berlinskog zida

vidar
Télécharger la présentation

Industrijska tranzicija nakon 1990 i efekti financijske krize

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Industrijska tranzicija nakon 1990 i efekti financijske krize Ruđer Friganović, direktor HGK, Sektor za industriju

  2. Rane ’90 – objektivni problemi • Naslijedstvo tehnološkog zaostajanja – zadnje velike investicije datiraju iz ’70-tih • Globalne promjene • Pad berlinskog zida • Slabljenje pozicija u zemljama Istočnog bloka • Slabljenje pozicija u zemljama Nesvrstanih

  3. Rane ’90 – objektivni problemi • RAT!! • Izravno uništenje industrijskih postrojenja (Vukovar, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Sisak, Karlovac, Zadar, Šibenik) • Ogroman društveni trošak zbog posljedica rata • Poginuli, ranjeni, raseljeni, prognani ... • Gubitak tržišta • Hrvatska – pad kupovne moći i gospodarskih aktivnosti, okupacija dijela teritorija • Jugoslavensko tržište • Ostala tržišta – pad kreditnog rejtinga, ratni rizik

  4. Sredina i kasne ’90 – subjektivni promašaji • Stabilizacijski program iz listopada 1993. • 4,444 HRD za 1 DEM • cca. 3,7 kuna za 1 DEM • cca. 7,5 kuna za 1 EUR • Krivi program u krivo vrijeme • Rezultat je stalni rast deficita robne razmjene, porast vanjskog duga, ogromna nelikvidnost... • Privatizacija • Zakonski je logično postavljena • Rezultati porazni • Klijentelistički pristup - Nnje rezultirala ulaskom svježeg kapitala i dizanjem tehnološke razine • Rastakanje velikih sustava (“Socijalistički mastodonti”) • Gubitak radnih mjesta

  5. Sredina i kasne ’90 – subjektivni promašaji • Rješavanje viška radnika kroz umirovljenje • Ogroman porast broja umirovljenika • Samo 20% umirovljenika ima puni radni staž • “Zacementiran” status – motivacija za dodatnu zaradu u sivoj zoni • Propuštena prilika - odbijanje ulaska u CEFTA-u • Propuštena prilika - rebalans državnog proračuna iz 1998. • Obilato punjenje zahvaljujući uvođenju PDV-a

  6. Industrijska proizvodnja i BDP(1990=100)

  7. Udio industrije u BDP (%)

  8. Zaposleni, obujam proizvodnje i proizvodnost rada (1990=100)

  9. Vanjskotrgovinska bilanca(mrd USD)

  10. Utjecaj krize • Indeks obujma industrijske proizvodnje (I-III): 89,1 • Prerađivačka industrija: 86,1 • Najsnažnije su pogođeni izvozno orijentirani sektori: odjeća i koža, drvna industrija, eletroindustrija, motorna vozila, strojevi, metalna industrija • Indeks zaliha gotovih proizvoda (III): 104,1 • Prerađivačka industrija: 105,3 • Najveće porast zaliha u proizvodnji električnih uređaja i opreme, proizvodnji motornih vozila i dijelova, proizvodnji kemikalija

  11. Utjecaj krize • Indeks zaposlenih osoba (II): 92 • Prerađivačka industrija: 91,6 • Indeks proizvodnosti rada (II): 93,8 • Prerađivačka industrija: 91,0 • Indeks izvoza (I-II): 85,5 • Indeks uvoza (I-II): 72,3 • Pokrivenost uvoza izvozom (I-II): 54,8

  12. Utjecaj krize • Porast insolventnosti • Šest mjeseci raste broj insolventnih pravnih osoba • U siječnju ukupno 14,8 mrd kuna nepodmirenih obveza (porast od 1,7% I/I usprkos otpisu od 3,5 mrd) • Preko 50,000 zaposlenika kod poslodavaca koji su insolventni (porast 2,4% I/XII) • Raste prosječan broj zaposlenika kod insolventnih pravnih osoba • Industrija čini gotovo 29%neplaćenih obveza do 60 dana (trgovina prevladava u neplaćanjima nakon 60 dana)

  13. Prijedlog mjera - HGK • Prijedlog mjera predstavljen je početkom veljače 2009. • Linearno smanjenje rashodne strane proračuna države, te prebacivanje HBOR-u za potporu izvozu, investicijama i očuvanju zaposlenosti • Linearno smanjenje rashodne strane lokalnih proračuna i prebacivanje lokalnim razvojnim agencijama • Državu financirati zaduživanjem kod centralne banke • Destimulirati iznošenje kapitala iz zemlje • Dogovor sa bankama o politici i uvjetima kreditiranja gospodarstva, reprogramiranju do moratorija na glavnicu

  14. Prijedlog mjera - HGK • Privremeno maksimalno smanjiti davanja koja opterećuju gospodarstvo sa stavke zaštite okoliša • Donijeti interventni paket zakona koji će ubrzati tijekove novca (naplata u 90 dana); država mora plaćati na vrijeme • Destimulirati uvoz dozvoljenim mjerama iz domene tehničkog zakonodavstva • Uvesti trošarine na socijalno neosjetljive proizvode kojima je mala elastičnost potražnje • Zaustaviti velike kapitalne projekte; sredstva raspršiti na više manjih, regionalnih projekata s bržim rokom povrata

  15. Prijedlog mjera HGK • Privremeno dopustiti obračun veće porezno priznate kamatne stope • Uvesti zaštitnu kamatu na kapital • Pojačati financiranje za marketinške aktivnosti hrvatskih tvrtki • Pojačati kontrolu sustava javne nabave; preferirati domaće u granicama dopuštenog • Raditi na posebnim sektorskim mjerama zbog specifičnosti pojedinih sektora

  16. ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!

More Related