1 / 140

Statistika blagostanja/ životnog standarda

Statistika blagostanja/ životnog standarda. 1. Statistika blagostanja/ životnog standarda Sadržaj predavanja. Merenje blagostanja/životnog standarda Međunarodna poređenja životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda Linija siromaštva Indikatori siromaštva

Télécharger la présentation

Statistika blagostanja/ životnog standarda

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Statistika blagostanja/životnog standarda 1

  2. Statistika blagostanja/životnog standardaSadržaj predavanja • Merenje blagostanja/životnog standarda • Međunarodna poređenja životnog standarda • Agregati za merenje životnog standarda • Linija siromaštva • Indikatori siromaštva • Nejednakost dohotka i potrošnje

  3. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • Životni standard predstavlja • materijalnoblagostanje pojedinca • nematerijalno • obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, društvena uključenosti, bezbednost, kultura, državna administracija, organizacija javnih službi, izgrađenost infrastrukture, sistem komunikacija, mediji, sloboda govora i političkog udruživanja, slobodno vremeu kojima ljudi žive i rade 3 3

  4. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • Kako meriti prosečan životni standard • stanovništva? • Četiri osnovna indikatora: • Bruto domaći proizvod (BDP) • Neto nacionalni proizvod (NNP) • Lični dohodak • Lični raspoloživi dohodak 4 4

  5. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Bruto domaći proizvod (BDP) • BDP predstavlja ukupnu vrednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji u datoj godini • Obuhvata ličnu potrošnju, investicionu potrošnju i potrošnju države kao i razliku izvoza i uvoza • Lična potrošnja omogućava direktne koristi pojedincima ili domaćinstvima u tekućem periodu • Investicije doprinose rastu proizvodnje u budućnosti – utiču i na potencijalni rast potrošnje u budućnosti 5 5

  6. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • Izdaci za državu se mogu tretirati delom kao potrošnja a delom kao investicije • Smatra da je bruto domaći proizvod najsveobuhvatnija mera tekućeg ili budućeg blagostanja pojedinaca jedne zemlje

  7. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Neto nacionalni proizvod (NNP) • NNP ne sadrži amortizaciju • Bolja aproksimacija godišnjeg nacionalnog autputa nego BDP • Amortizaciju je teško meriti, pa se BDP češće koristi nego NNPkao mera životnog standarda 7 7

  8. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Lični dohodak (LD) • Meri proporciju nacionalnog dohotka koja se isplaćuje pojedincima/domaćinstvima u raznim formama dohotka • Nije najčistija mera jer obuhvata i poreze koje pojedinci/domaćinstva plaćaju državi 8 8

  9. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Lični raspoloživi dohodak (LRD) • Bolja mera tekuće potrošnje je lični raspoloživi dohodak • LRD je LD umanjen za porez na dohodak i ostale poreze koje pojedinci plaćaju državi 9

  10. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Ukupne vs per capita vrednosti • Ukupne vrednosti (BDP, NNP, LD, LRD) nam služe za izračunavanje prosečnih vrednosti po stanovniku (per capita) • Ukupnu vrednost npr. BDP delimo sa ukupnim brojem stanovnika da bi dobili blagostanje prosečnog stanovnika Primer: • Dve zemlje imaju isti ukupan lični dohodak • Zemlja A ima 2 puta više stanovnika od zemlje B • Prosečan stanovnik zemlje B je duplo bogatiji od prosečnog stanovnika zemlje A 10 10

  11. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Pojedinac ili domaćinstvo-jedinica posmatranja • Per capita koncept – pojedinac, jedinica za koju se izračunava veličina blagostanja • Često se kao osnovna jedinica koristi domaćinstvo, jer se podrazumeva da domaćinstvo zajednički troši sredstva koja pojedini članovi zarađuju • Nedostatak – prosečno blagostanje po domaćinstvu ne uzima u obzir broj članova domaćinstva • Zbog toga se agregat blagostanja koriguje za veličinu i strukturu domaćinstava kako bi se dobila preciznija mera blagostanja (ekvivalentni dohodak ili dohodak po potrošačkoj jedinici) 11 11

  12. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Realni BDP per capita • Realni BDP po stanovniku najčešće se koristi za merenje životnog standarda, posebno za međunarodna poređenja • Ako realni BDP raste, znači da postoji velika verovatnoća: • da će više dobara i usluga biti na raspolaganju stanovništvu za potrošnju • da će stanovništvo biti u boljoj poziciji da ih kupi 12 12

  13. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Nedostaci BDP-a per capita kao indikatora životnog standarda • BDP obuhvata samo tržišne transakcije -naturalna proizvodnja nije obuhvaćena • Siva ili neformalna ekonomija nije obuhvaćena budući da BDP obuhvata samo registrovane transakcije • Siva ekonomija u Srbiji u 2010. iznosila 30.1% (FREN, 2012) 13 13

  14. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda Veličina i kretanje sive ekonomije u Srbiji i ostalim tranzicionim zemljama u % BDP-a Izvor:USAID I FREN (2013) Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme

  15. Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda Veličina i kretanje sive ekonomije u Srbiji i Rumuniji u periodu 2003-2013, u % od BDP-a Size of the shadow economy (in % of GDP) Izvor:USAID I FREN (2013) Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme

  16. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • Neplaćeni rad članova domaćinstva nije obuhvaćen BDP-om • Više se bave žene nego muškarci • Žene se bave poslovima vezanim za održavanje kuće, čuvanje dece i starih • Muškarci uglavnom se bave poslovima vezanim za popravke kuće/stana i opreme u domaćinstvu

  17. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • Ne uzima u obzir raspodelu dohotka • Rast BDP ne mora da znači rast životnog standarda ukoliko je praćen rastom nejednakosti • U Srbiji, u periodu 2002-2007. rast potrošnje stanovništva bio je takav da su najveće koristi od rasta potrošnje imali najsiromašniji slojevi stanovništva, pad siromaštva i rast životnog standarda

  18. Statistika blagostanja/životnog standardaMerenje blagostanja/životnog standarda • BDP ne uzima u potpunosti u obzir promene u kvalitetu života koje se odnose na: • očuvanje životne sredine (čist vazduh, čista voda i sl.) • probleme u saobraćaju i nivo buke • očekivano trajanje života • količinu slobodnog vremena i sl. • BDP ne izražava u potpunosti promene u kvalitetu dobara koje su uključene u obračun ovog agregata • Vrše se neka prilagođavanja koja imaju za cilj da uključe bolji kvalitet kola, kompjutera i drugih trajnih potrošnih dobara koja brzo zastarevaju

  19. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Prema podacima OECD-a od 1970. do 2009. godine prosečni realni BDP porastao u: • Luksemburgu 3 puta • Irskoj 3,9 puta • Koreji 10 puta • Švajcarskoj 1,4 puta • Novom Zelandu i Meksiku 1,6 puta

  20. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Prema podacima OECD-a u periodu 2000-2009. • Najveći rast BDP-a i životnog standarda ostvaren je u: • Slovačkoj Republici (53%) • Poljskoj (41%) • Estoniji (45%) • Najmanji rast BDP-a i životnog standarda ostvaren je u: • Danskoj i Portugalu (1%) • pad ostvaren je jedino u Italiji (4%)

  21. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Indeks humanog razvoja (Human Development Index) • Definisan je od strane UN 1990. i objavljuje se svake godine za 177 zemalja sveta • Osnovna svrha je širi obuhvat životnog standarda u odnosu na BDP ili lični dohodak per capita • Objedinjuje ekonomski i socijalni aspekt razvoja jednog društva 21 21

  22. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • IHR je kompozitni indeks koji se formira na osnovu tri dimenzije humanog razvoja: • Dug i zdrav život- meri se očekivanom dužinom života novorođenih (indeks zdravlja) • Pristup znanju- meri se prosečnim godinama školovanja i očekivanom dužinom školovanja (indeks obrazovanja) • Pristojan životni standard- meri se bruto nacionalnim dohotkom per capita izražen u jedinicama iste kupovne snage (indeks dohotka) 22

  23. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Vrednost indeksa se nalazi u intervalu od 0 do 1 • Veće vrednosti indeksa veći napredak • IHR je geometrijska sredina normalizovanih indeksa koji mere napredak u svakoj od navedenih oblasti, pa IHR meri prosečan napredak u sve tri oblasti • Ne postoji jedinstven put ka uspešnom humanom razvoju • Humani razvoj zavisi od specifičnosti istorijskih, političkih, kao i institucionalnih uslova svake zemlje 23 23

  24. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Za indeks obrazovanja koriste se podaci o: • prosečnim godinama školovanja • očekivanim godinama školovanja • očekivane godine školovanja se definišu kao broj godina koje će dete školskog uzrasta provesti na školovanju pod pretpostavkom da se sadašnje stopa upisapo starosti ne menjaju tokom detetovog života 24 24

  25. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Kao indikator životnog standarda koristi se bruto nacionalni dohodak (BND) per capita • Zemlje koje primaju velike doznake iz inostranstva ili veliku humanitarnu pomoć imaju veći BND od BDP • Velikerazlikeizmeđu BDP-a i BND-a: Luksemburg i Irska • IHR se definiše kao geometrijska sredina indeksa zdravlja, indeksa obrazovanja i indeksa dohotka 25 25

  26. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda 26 26

  27. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standardaVrednosti indikatora za Kinu i maksimalne i minimalne vrednosti Izvor: UNDP, Human Development Report, 2010. 27

  28. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Postupak izračunavanja IHR Indeks očekivanog trajanja života živorođenih Indeks prosečnih godina školovanja Indeks očekivanih godina školovanja Indeks obrazovanja Indeks dohotka IHR 28

  29. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda 2010. (UNDP, 2010) uvedena su tri nova indeksa koja se odnose na multidimenzionalnu nejednakost, polne razlike i ekstremnu deprivaciju: IHR prilagođen za nejednakost raspodele Indeks nejednakosti polova Multidimenzionalni indeks siromaštva 29

  30. IHR prilagođen za nejednakost raspodele Mera prosečnog humanog razvoja ljudi u društvu koja uključuje nejednakost u oblasti zdravlja, obrazovanja i dohotka Pod pretpostavkom potpune jednakosti, IHR i IHR prilagođen za nejednakost raspodele će biti jednaki IHR koji uključuje nejednakost predstavlja stvarni nivo humanog razvoja, a “običan” IHR predstavlja potencijalni nivo humanog razvoja koji se može dostići ukoliko ne postoji nejednakost Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda 30

  31. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Gubici u humanom razvoju zbog nejednakosti raspodele se kreću od 1% kod obrazovanja (Češka Republika) do 68% kod dohotka (Namibija) • Najveći gubici su kod zemalja s niskim vrednostima IHR-a (UNDP, 2010)

  32. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Indeks nejednakosti polova • Predstavlja gubitak u humanom razvoju zbog nejednakosti između muškaraca i žena u reproduktivnom zdravlju, osnaživanju i tržištu rada • Indeks nejednakosti polova = 0 u slučaju potpune jednakosti • Indeks nejednakosti polova = 1 u slučaju najlošijeg položaja žena u odnosu na muškarce u sve tri dimenzije humanog razvoja • Gubici u napretku u humanom razvoju kao posledica nejednakosti polova kreću se od 17% do 85% 32

  33. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Multidimenzionalni indeks siromaštva Meri višestruku deprivaciju koju lica mogu imati u oblasti zdravlja, obrazovanja i uslova života Predstavlja udeo lica koja su multidimenzionalno siromašna (ponderisan sa intenzitetom deprivacije sa kojim se suočavaju) u ukupnom stanovništvu Jedna trećina stanovništva u 104 zemlje u razvoju se suočava sa multidimenzionalnim siromaštvom 33

  34. Statistikablagostanja/životnogstandardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Od 1970. do 2010. prosečan IHR je porastao sa 0,48 na 0,68 (UNDP, 2010) Indikatori zdravlja i obrazovanja su poboljšani za oko četvrtinu, dohodak per capita je porastao dva puta Zemlje sa najvećim rastom IHR-a, 1970−2010. su: Oman, Kina, Nepal, Indonezija, Saudijska Arabija Zemlje sa najmanjim rastom: Kongo, Zambija i Zimbabve Jedino se Indonezija nalazi među prvih deset zemalja i po napretku koji je ostvarila u oblasti dohotka i po napretku koji je ostvarila u drugim oblastima (zdravlje i obrazovanje) 34

  35. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda

  36. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda

  37. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda

  38. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda

  39. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Indikatori u oblasti zdravlja: • Najmanje jedan član domaćinstva je neuhranjen • Jedno ili više dece je umrlo • Indikatori u oblasti obazovanja: • Nijedan član domaćinstva nije bio na školovanju najmanje 5 godina • Najmanje jedno dete školskog uzrasta ne ide u školu • U oblasti uslova života: • Nema struje, • Nema pristum čistoj vodi za piće, • Nema pristup adekvatnim sanitarnim uslovima, • Koristi prljavu energiju za kuvanje (drva i sl.) • Nema kola, kamion ili slično motorno vozilo • Ima najviše jedno od sledećih trajsnih dobara: bicikl, motocikl, radio, frižider, telefon ili televizor

  40. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standardaIndikatori IHR-a za Srbiju u 2010. godini u poređenju sa odabranim zemljama i regionom 40 Izvor: Preuzeto sa http://hdrstats.undp.org/images/explanations/SRB.pdf

  41. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Od 2005. do 2010. godine Srbija je ostvarila napredak u humanom razvoju od 2% • IHR rastao prosečno godišnje oko 0,5% • U 2010. godini IHR od 0,735 bio iznad prosečne vrednosti za zemlje Evrope i Centralne Azije (0,717) i svetskog proseka (0,624) • Srbija je bolje rangirana prema nedohodovnom IHR (zdravstvo, obrazovanje) nego prema indeksu dohotka • Postoji još prostora za napredovanje, pre svega kroz značajna ulaganja u obrazovanje

  42. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standardaTrend u kretanju komponenti kompozitnog IHR-a za Srbiju, 2005−2010. 42

  43. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • „Stvarni“ IHR za Srbiju koji uključuje nejednakost u oblasti zdravstva, obrazovanja i dohotkaje manji od „maksimalnog“ IHR-a i iznosi 0,656 • Procenjeni gubici u humanom razvoju zbog postojanja nejednakosti iznose 11% • Indeks nejednakosti polova za Srbiju nije izračunat za 2008. kao poslednju godinu za koju je računat za sve zemlje, zbog nedostatka podataka • Procenat stanovništva koje je u riziku od multidimenzionalnog siromaštva u Srbiji iznosio je u proseku 3,6% u periodu 2000−2008.

  44. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Prvi put u poslednjih 150 godina, autput tri vodeće zemlje u razvoju, Brazila, Kine i Indije je jednak zbiru autputa dugogodišnjih industrijskih lidera “razvijenog severa”- Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i SAD-a • 1950. Brazil, Kina i Indija su činile svega 10% svetske ekonomije, za razliku od pomenutih razvijenih zemalja čiji je autput činio polovinu svetskog autputa • Projekcije su da do 2050, Brazil, Kina i Indija će proizvoditi 40% svetskog autputa Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013

  45. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Učešće globalnog autputa (%)

  46. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013

  47. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Zemlje koje su iznad linije od 45° imale su veći IHR u 2012, nego 1990. Plavi i sivi kružići predstavljaju zemlje sa značajno većim rastom IHR u periodu 1990-2012, nego što je to bilo predviđeno 1990. • Više od 40 zemalja “nerazvijenog juga” je imalo veći rast IHR od 1990, nego što je to bilo predviđeno Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Development Report 2013

  48. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda • Ključnu ulogu u IHR ima jednakost • U poslednje dve decenije je bilo mnogo veće smanjenje nejednakosti u oblasti obrazovanja i zdravlja nego u oblasti dohotka • Srednja klasa “nerazvijenog juga” raste veoma brzo i u pogledu broja ljudi, njihovih očekivanja, kao i dohotka Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013

  49. Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Stanovništvo srednje klase (u milrd) Napomena:Srednja klasa uključuje ljude koji zarađuju ili troše $10-$100 po danu (u $ iste kupovne snage iz 2005) Izvor: Brookings Institution 2012.

  50. Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva Dohodak i potrošnja • U visokorazvijenim zemljama i u većem delu Latinske Amerike životni standard i siromaštvo se procenjuju na osnovu dohotka • Ankete u većem delu Azije (posebno u Indiji i Indoneziji) uglavnom prikupljaju detaljne podatke o potrošnji domaćinstva • Odluka o tome da li treba koristiti dohodak ili potrošnju za merenje životnog standarda zavisi od teorijskih i praktičnih razloga 50

More Related