1 / 27

Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti

Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti. Prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr. med. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU.

xuxa
Télécharger la présentation

Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti Prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr. med HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

  2. Kad kod osiguranika govorimo o “trajnoj nesposobnost za rad« govorimo o invalidnosti tj. naglašavamo da je promjena u zdravlju »trajna« i »da se ne može otkloniti liječenjem” To znači da se privremena makar, vremenski i duža nesposobnost za rad ne smatra invalidnošću niti može biti temelj za priznanje prava po osnovi invalidnosti, već takva privremena nesposobnost ostaje samo kao temelj za privremeno priznavanje prava iz zdravstvenog osiguranja.

  3. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti • Postoji kada • uvjetirada, bezobziranamjerezaštitenaradukoje se primjenjujuili se moguprimijeniti, utječunazdravstvenostanjeiradnusposobnostosiguranika • tolikoda je prijekopotrebno, radisprječavanjanastankainvalidnosti, • premjestitiganadrugiposaoprimjerennjegovojnaobrazbiisposobnostimanakojemumožeraditi s radnimnaporomkoji ne pogoršavanjegovozdravstvenostanje, u skladu s propisima o radu.

  4. Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnostikod profesionalnih bolesti

  5. Kada i koliko često profesionalna bolest izaziva trajnu nesposobnost za rad ?? Nakon koliko vremena od utvrđivanja profesionalne bolesti radnika treba uputiti /i da li ga treba upućivati na ocjenu invalidnosti Ili treba poduzimati druge mjere (koliko su nam one dostupne??)

  6. Podaci iz procjene opasnosti Vrste štetnosti Razina štetnosti Put unosa u organizam Djelovanje na organizam – ciljni organi Obilazak radnog mjesta Djelovanje štetnosti kronično akutno Ciljni organ/i Ciljni organ/i HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

  7. RADNO MJESTO Dijagnoza problema- prepoznavanje štetnosti ili napora koji može izazvati bolest KAKO POSTUPAMO PRI DIJAGNOZI PB RADNIK najprije treba dokazati da postoji bolest osnovni algoritam nadopunjen specifičnim pretragama koje dokazuju da je uzrok štetnost / napor s radnog mjesta

  8. OSNOVNI ALGORITAM : obično propisan doktrinom specijalističke grane Dišne bolesti Bolesti SŽS-a i PŽS Kožne bolesti Bolesti jetre Malignomi

  9. ALGORITMI MEDICINE RADA • Testovi ekspozicije –izravno na radnom mjestu • specifična testiranja -alergeni • Mjerenja funkcije na radnom mjestu –dišne bolesti • Primjena testova koji se ne primjenjuju o osnovnom algoritmu –EMNG, digitalna fotopletizmografija, specifični psihologijski testiovi • Spiro/ergometrija • Usporedne vrijednosti za vrijeme rada i izostanka s inkriminiranog radnog mjesta

  10. Dokazana profesionalna bolest Vrlo rijetko izaziva trajnu radnu nesposobnost – vrlo rijetko dijagnosticirana tek u fazi u kojoj je oštećenje zdravlja toliko uznapredovalo da je uzrok trajne nesposobnosti za dotadašnje ili za sve poslove • Najčešće u vrijeme dijagnoze više nisu prisutne štetnosti koje su izazvale • profesionalnu bolest, • Najčešće su i u vrijeme dijagnoze prisutni napori koji su izazvali profesionalnu bolest HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

  11. Vrsta oštećenja kod PB/kada obrada? REVERZIBILNA IREVERZIBILNA Osjetljivi testovi za oštećenje funkcije Osjetljivi testovi za oštećenje funkcije Razina oštećenja funkcije organa Očekivano vrijeme oporavka Da li nakon oporavka preostaje “povećana osjetljivost” na oštećenje organa Da li nakon oštećenja preostaje “povećana osjetljivost” za daljnje oštećenje organa

  12. OŠTEĆENJE OSOBITOSTI PROFESIONALNIH BOLESTI REVERZIBILNO IREVERZIBILNO U POTPUNOSTI DJELOMIČNO STACIONARNO PROGRESIVNO MORFOLOŠKI Sposoban za posao Sposoban za posao, ali bez izloženosti uzročnoj štetnosti

  13. REVERZIBILNO OŠTEĆENJE MORFOLOŠKI DJELOMIČNO U POTPUNOSTI NAKON AKUTNOG INCIDENTA NAKON AKUTNOG INCIDENTA POREMEĆAJ TESTOVA / MORFOLOGIJE POVRATAK NA RADNO MJESTO (TEST IZLOŽENOSTI) RADNO MJESTO BEZ ŠTETNOSTI ZA KOJE JE TARGET ORGAN OŠTEĆENI ORGAN PITANJE FIZIČKIH NAPORA ILI MIKROKLIMATSKIH UVJETA UREDNI NALAZI ČEŠĆE KONTROLE

  14. Da li nakon oporavka preostaje “povećana osjetljivost” za oštećenje organa NE DA Može raditi/akutni incident Kronično djelovanje Vještačenje invalidnosti Nije potrebno vještačenje invalidnosti (SMR određuje dužinu bolovanja) SMR očekuje ocjenu –neposredna opasnost od nastanka invalidnosti/profesionalna nesposobnost

  15. Odnos zahtjeva radnog mjesta i zdravstvene sposobnosti Trajno oštećenje zdravlja Sačuvana radna sposobnost Oštećena funkcija u obimu da radnik više ne može raditi ni izložen štetnosti, niti drugim zahtjevima radnog mjesta Daljnjim izlaganjem očekuje se pogoršanje zdravlja Vještačenje invalidnosti

  16. Odnos zahtjeva radnog mjesta i zdravstvene sposobnosti Nema trajnog oštećenja zdravlja, ali dolazi do akutizacije bolesti ili pogoršanja bolesti kada je radnik u kontaktu sa štetnosti s radnog mjesta (alergeni, nadražljivci) Sačuvana radna sposobnost za dio dotadašnjih poslova poslove (bez štetnosti) Vještačenjeinvalidnosti ?

  17. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti Jest U suštini jednaka ocjeni koju SMR najčešće daju pri ocjeni RS kod oboljelih od profesionalnih bolesti Poslodavci ocjenu SMR najčešće ne prihvaćaju bez Rješenja ZMIO

  18. DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI ZA OCJENU TRAJNE RADNE NESPOSOBNOSTI KOD OZLJEDA NA RADU OZLJEDA je događaj koji utječe izvana na tijelo : neočekivano, Iznenada neovisno o voljiradnika kemijski ili mehanički, a za posljedicu ima tjelesno oštećenje ili smrt.

  19. iz definicije je vidljivo da djelovanje mora biti takvog karaktera (jakosti) da izazove ozljedu ozljede najčešće nastaju kao posljedica nerazmjera između individualno maksimalnog mogućeg opterećenjakoje ne prelazi granice fiziološkog i stvarnog opterećenja tijekom nenadanog događaja. OZLJEDOM NA RADU: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim ...naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada,

  20. DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI ZA OCJENU TRAJNE RADNE NESPOSOBNOSTI KOD OZLJEDA NA RADU VRSTA OZLJEDE: meka tkiva prijelomi, uganuća ozlijeđeni dio tijela oštećenja funkcije trajna oštećenja ASP PTSP i varijacije RADNI UVJETI VRSTA POSLOVA osnovni zahtjevi : intelektualni, manuelni, položaj pri radu utjecaj dominantnog ekstremiteta preciznost poslova

  21. OZLJEDA NA RADU poznavati zahtjeve radnog mjesta obzirom na funkciju ozlijeđenog dijela tijela SMR mora poznavati fiziologiju i morfologiju ozlijeđenog dijela tijela tijekom liječenja procijeniti radnu sposobnost za dotadašnje radno mjesto često za vrijeme bolovanja SMR već približno zna ishod nakon završenog liječenja očekivani tijek oporavka –individualne razlike u vrijeme dijagnoze procijeniti ishod (vremenski, funkcionalno) AKTIVNA SURADNJA S POSLODAVCEM

  22. Dokazana ozljeda na radu Zahtjevi radnog mjesta i funkcionalnog oštećenja Psihički zahtjevi za obavljanje poslova

  23. Navesti TOČNU/E dijagnoze ozljede – što preciznije Zbog Praćenja zdravstvenog stanja i ocjene mogućih kasnijih posljedica Kao primjer dobre prakse zabilježiti si moguće poznate posljedice

  24. Poznavajući karakteristike štetnostiozljede i stupanj oštećenja funkcije organa specijalist medicine rada određuje duljinu privremene nesposobnosti za rad Stručno je neopravdano određivati rokove Zašto 6 mjeseci za sve bolesti i ozljede ?? Propisi ne prate medicinsku logiku Suradnja SMR sa LOM-om Nepotrebni troškovi i opterećenje oboljelog radnika

  25. NA VJEŠTAČENJE POSLATI KADA: specijalist medicine rada/sporta zaključi da je došlo do promjena u zdravstvenom stanju i da niti daljnjim liječenjem radnik zbog posljedica ozljeda više neće moći obavljati svoje dotadašnje poslove – Jer SMR gleda radnika individualno i ne uspoređuje ga sa tjelesno i psihički zdravim osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti već je radnik taj čije zdravstveno stanje usklađuje sa mogućnošću obavljanja dotadašnjih poslova

  26. SMR ocjenjuje za koje je poslove u sadašnjoj RO radnik sposoban raditi sa promjenama u zdravstvenom stanju koje su nastale kao posljedica ozljede, uključujući i dio dotadašnjih poslova.

  27. Promjenama u ZZZ i ZNR (koje su u tijeku) osnažiti ulogu SMR u ocjeni sposobnosti za rad na radnom mjestu za koje radnik ima ugovor o radu Predlagati promjene u ZMO koje osnažuju ulogu SMR u ocjeni radne sposobnosti Stalno isticati potrebu da se ZMO promjeni u ZMIO.

More Related