1 / 158

Načela urednog bilansiranja Predavanje 13a

Načela urednog bilansiranja Predavanje 13a. Dr Jovica Lazić, redovni profesor Drinka Peković, asistent Želko Račić, asistent. Zadaci načela.

yachi
Télécharger la présentation

Načela urednog bilansiranja Predavanje 13a

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Načela urednog bilansiranjaPredavanje 13a Dr Jovica Lazić, redovni profesor Drinka Peković, asistent Želko Račić, asistent

  2. Zadaci načela • Pravila čija primena treba da obezbedi dobijanje razumljivih, pozdanih i uporedivih finansijskih izveštaja koji sadrže sve važne informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka od strane korisnika.

  3. Ko formuliše načela? • Najveći broj načela je formulisan u prethodnoj, vekovima dugoj, praksi računovodstva i finansijskog izveštavanja. • Danas značajan uticaj na formiranje načela i njihovu primenu imaju: • 1. Međunarodni odbor za standarde finansijskog izveštavanja, (IASB) • 2. Međunarodna organizacija komisija za hartije od vrednosti (IOSCO) • 3. Međunarodna organizacija profesionalnih organizacija računovođa (IFAC) • 4. Evropska Unija preko svojih tela, Komisija i Saveta EU

  4. Koja načela obezbeđuju formalnu i materijalnu urednost godišnjeg obračuna? 1. načelo jasnosti 2. načelo istinitosti 3. načelo identiteta 4. načelo kontinuiteta 5. načelo opreznosti 6. načelo merodavnosti 7.načelo pojedinačnog vrednovanja 8. načelo stalnosti poslovanja 9. načelo realizacije 10. načelo impariteta 11. Načelo razgraničenja prema predmetu i vremenu

  5. Načelo jasnosti • Zahtev da godišnji obračun bude sastavljen tako da bude razumljiv korisnicima. • Odnosi se na formalnu urednost godišnjeg obračuna • Zabranjuje iskazivanje tačnih činjenica na nepregledan, nejasan, način.

  6. Primena adekvatnog rasčlanjavanja i bruto principa je u funkciji prezentiranja jasnog obračuna. • Adekvatno rasčlanjavanje: - prema poslovnim ciljevima a ne prema objektivnim svojstvima; - prema prirodnim vrstama, prema pravnoj povezanosti i specifičnim rizicima; - stepen rasčlanjavanja treba da uvažava potrebe korisnika za informacijama

  7. Adekvatno obeležavanje • Iz naziva se mora nedvosmisleno dokučiti sadržiona pozicije • Bruto princip • Zabrana saldiranja različitih pozicija • Pružanje potpunih informacija o delovima imovine i kapitala primenom indirektnog otpisivanja.

  8. Primer: Adekvatno rasčlanjavanje aktive bilansa stanja: • 1. podvojiti poslovnu i neposlovnu imovinu • 2. u okviru poslovne imovine podvojiti stalnu i obrtnu imovinu • 3. stalnu imovinu račlaniti na nematerijalna, materijaln i finansijska ulaganja • 4. obrtnu imovinu rasčlaniti na zalihe pottraživanja i gotovinu. • Dalja rasčlanjavanja vršti saglasno potrebama korisnika.

  9. Primer za bruto princip: • 1. • Prihodi od prodaje 10.000 • - Rashodi izazvani prodajom 8.000 • Rezultat prodaje 2.000 • Neto princip: • Rezultat po osnovu prodaje 2.000

  10. 2. • Nabavna vrednost osnovnih sredstava • - Otpisana vrednost osnovnih sredstava • Sadašnja vrednost osnovnih sredstava • Neto princip: • Sadašnja vrednost osnovnih sredstava

  11. Iz prinicipa jasnosti izveden je princip pojedinačnog vrednovanja. • Napomena: zahtev za poštovanjem principa jasnosti odnosi se na sve delove godišnjeg obračuna i na izveštaj o poslovanju.

  12. Princip istinitosti • Istina je etička kategorija • Zamena termina istina terminom tačnost • Tačnost godišnjeg obračuna se utvrđuje u odnosu na ciljeve sastavljanja finansijskih izveštaja. • Tačan je finansijski izveštaj pri čijoj izradi nije bilo samovolje sastavljača.

  13. Da bi bio tačan redovni godišnji obračun mora sadržati: • 1. Samo posledice poslovnih događaja koji su stvarno nastali; • 2. Činjenice koje su prezentirane moraju biti procenjene u skladu sa načelima; • Obračun ne sme sadržati pozicije i iznose koji su posledica fiktivnih poslovnih događaja.

  14. Načelo bilansnog identiteta • Zahtev za apsolutnom jednakošću zaključnog bilansa jednog perioda sa bilansom otvaranja perida koji mu neposredno sledi.

  15. Koji su ciljevi ovog načela? • 1. Obezbeđenje poštovanja načela potpunosti • Ispuštanja bilo kog imovinskog predmeta ili obaveze, promena sadržine neke pozicije, dovelo bi do povrede načela potpunosti. • Ovim bi bili ugroženi interesi poverilaca i investitora.

  16. 2. Onemogućavanje manipulacija pri obračunu periodičnog rezultata. • Promena stanja na početku godine vodi promeni rezultata na kraju godine. • Povećanje vrednosti imovine, vodi iskazivanju nižeg rezultata na kraju godine. • Ispuštanje neke od pozicija, ili unošenje pozicija sa nižim iznosom, vodi iskazivanju nižeg rezulata na kraju godine.

  17. Primer: • Poveća li se vrednost opreme na početku godine sa 10.000.- na 12.000.- pod pretpostavkom da se se primenjuje stopa otpisa od 20%, tada će troškovi otpisa u tekućoj godini iznositi 2400, što je za 400 više od otpisa koji bi bio utvrđen da ove promene nije bilo. • Iskazani dobitak će za toliko biti niži.

  18. Kako se zaključni bilans dobija zaključkom računa glavne knjige preko računa izravnanja, ovaj zahteva se svodi na jednakost računa izravnanja prethodne i računa otvaranja tekuće godine, ali sa suprotnim znakom. • Račun otvaranja treba da bude inverzna slika računa izravnanja.

  19. Račun izravnanja n Račun otvaranja n+1 • Aktiva Pasiva Pаsivа Aktива

  20. Da li je dopušteno napuštanje primene ovog načela? • U samo dva slučaja dopušteno je neprimeniti načelo bilansnog identiteta. • 1. novčana reforma • 2. zahtev revizora za ispravkama godišnjeg obračuna.

  21. Načelo kontinuiteta Osnova za formulisanje ovog pravila nalazi se u dinamičkom shvatanju cilja bilansa. Prema dinamičkoj teoriji utvrđivanje periodičnog rezultata kao osnove za utvrđivanje uspeha uprave i osnove za polaganje računa je primarni cilj bilansiranja.

  22. Šta je cilj zahtev koji se nalazi u osnovi ovog načela? • Utvrđivanje rezultata koji je uporediv u vremenu.

  23. Šta je cilj? • Da se putem upoređenja finansijskog i prinosnog položaja preduzeća može proceniti razvoj preduzeća. Pitanje: da li uporediv rezultat omogućava i uporediv finansijski položaj?

  24. Primena načela stalnosti treba da spreči da se bez naročitog povoda vrši promena načina prezentacije i procenjivanja pri sastavljanju finansijskih izveštaja.

  25. Za razliku od načela bilansnog identiteta koje zahteva jednakost zaključnog bilansa jedne i početnog bilansa naredne poslovne godine, načelo stalnosti zahteva jednakost zaključnih bilansa niza uzastopnih godina.

  26. Uporedivost pretpostavlja: • 1. Uporedivost forme • 2. Uporedivost sadržine

  27. Šta podrazumeva formalni kontinuitet? 1. jednakost rasčlanjavanja, 2. nemenjanje sadržine, 3. neromenjen način otpisivanja, 4. nemenjane dana bilansa

  28. Šta znači jednakost rasčlanjavanja? • 1. Nepromenjivost redosleda bilansnih pozicija u finansijskim izveštajima; • 2. Nepromenjivost naziva bиlаnsниh pоzиcиjа;

  29. Nemenjane sadržine 1. Nepromenjivost sadržine bilansnih pozicija; - ne vršiti spajanje pojedinih delova pozicija; - ne vršiti razdvajanje pojedinih delova pozicija; - premeštanje pozicija, ili njihovih delova u druge pozicije;

  30. Nepromenjen način otpisivanja • Ne prelaziti sa indirektnog na direktno otpisivanje ili obrnuto. • Time se ne utiče na visinu iskazane vrednosti imovine, ali se utiče na uporedivost podataka.

  31. Nemenjanje dana bilansa • Zahtevi se mogu javiti kod preduzeća sa poslovanjem koje ima izraziti sezonski karakter.

  32. Kada se dozvoljava odstupanje od zahteva za formalnim kontinuitetom • Samo ako se promena može pravdati ekonomskim ili pravnim razlozima. • Koji su ekonomski razlozi: • - promena proizvodnog programa, • - promena delatnosti u celini. • Koji su pravni razlozi: • - promena pravne forme, • - promena veličine usled fuzije, na primer.

  33. Materijalni kontinuitet • Obezbeđuje se primenom istih pravila procenjivanja u nizu uzastopnih obračunskih perioda. • Realizuje se kroz: - stalnost procenjivanja, - stalnost vrednosti.

  34. Stalnost procenjivanja Korišćenje istih pravila procenjivanja: - metoda otpisivanja stalne imovine; - utvrđivanja cene koštanja za gotove proizvode i nedovršenu proizvodnju; - otpisivanja potraživanja

  35. Nije dopustivo menjati primenjivane metode s namerom da se utiče na visinu iskazanog rezultata.

  36. Prelazak sa primene LIFO metode na FIFO metodu u inflatornim uslovima mogao bi imati za posledicu izbegavanje iskazivanja gubitka. Takva promena metode je suprotna ne samo načelu stalnosti, već i cilju finansijskog izveštavanja.

  37. Samo promena okolnosti u kojima preduzeće radi može opravdati promenu metode procenjivanja. • Obavezno se moraju navesti razlozi promene i kvantifikovati efekti primene nove metode na visinu rezultata i na vrednost imovine.

  38. Stalnost vrednosti • Zahtev da jednom utvrđene vrednosti u bilansu su merodavne za kasnije bilanse. • Ovaj zahtev se primenjuje samo ako se finansijski izveštaji baziraju na načelu istorijskog troška, odnosno na pozicije koje se bilansu procenjuju po istorijskom trošku.

  39. Cilj ovog zahteva je onemogućavanje svojevoljnog uobličavanja periodičnog rezultata. • Prema načelu neograničene povezanosti vrednosti dopušteno je vanredno otpisivanje imovine i povećanje obaveza, ali nije dopušteno da se po eventualnom prestanku okolnosti koje su izazvale otpisivanje, odnosno pripisivanje obavezama njihova vrednost poveća.

  40. Pitanje: Kako bi se kršenjem ovog zahteva moglo manipulisati obračunatim rezultatom?

  41. Načelo ograničene povezanosti vrednosti dopušta povećanje vrednosti aktive, odnosno smanjenje visine obaveza ako nestanu razlozi koji su uslovili otpis, odnosno povećanje vrednosti obaveza.

  42. Najviši iznos do koga se može povećati vrednost aktive je ona koju bi ona imala da vanredog otpisivanja ni bilo nije. • Najniža vrednost na koju se može svesti obaveza je njena nabavna vrednost.

  43. Primer: • Na dan 30. 09. 2002. vrednost zaliha gotovih proizvoda je zbog pada tržišnih cena sa 10.000.- smanjena otpisivanjem na 7000.- • Na dan 31.12. 2002. pošto su tržišne cene povećane izvršeno je povećanje vrednosti zaliha na 9000.- • Gotovi proizvodi su 31.1. 2003. prodati za 10.000.-

  44. Šta su posledice prisivanja: • Da nije bilo pripisivanja na dan 31. 1. bio bi iskazan dobitak od prodaje u visini od 4.000.- koji bi u toj godini bio oporezovan, a u prethodnoj godini bi bio po osnovu otpisivanja iskazan gubitak od 3000.- • Pripisivanjem dobit je podeljena: na 2000.- dobiti u 2002. i 2000 dobiti u 2003.- • Dobit od 2000.- u 2002. godini je zapravo smanjenje otpisom priznatog gubitak od 3000.-

  45. NAČELO OPREZNOSTI • Pisane preporuke o oporeznom bilansiranju potiču iz 17. veka. • Zaštita poverilaca • Onemogućavanje precenjivanja neto imovine • Podcenjivanjem aktive • Precenjivanjem obaveza

  46. Za oprezno odmeravanje visine neto imovine je od interesa i za investitore i za upravu preduzeća. • Princip niže vrednosti • Princip više vrednosti

  47. Princip niže vrednosti • Strogi princip niže vrednosti • Za obrtnu imovinu • Ublaženi princip niže vrednosti

  48. Princip najviše vrednosti • Strogi princip više vrednosti

  49. Onemogućavanje precenjivanja rezultata: • Princip realizacije • Princip imprariteta

  50. Princip realizacije • Kada se rezultat smatra realizovanim? • Po kojoj se vrednosti procenjuju imovinski predmeti do trenutka realizacije? • Da li jednako zahtev za realizacijom važi i za dobitke i za gubitke?

More Related