1 / 74

STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture. TEKTONSKI ELEMENTI LITOSFERE TEKTONIKA – procesi koji dovode do deformacija i znanost koja ih proučava. borani i rasjedani izdanak sedimentnih stijena, u blizini Palmdale, Kalifornija. Zelovo, Sinj, Hrvatska. Dinara.

yazid
Télécharger la présentation

STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

  2. TEKTONSKI ELEMENTI LITOSFERE TEKTONIKA – procesi koji dovode do deformacija i znanost koja ih proučava • borani i rasjedani izdanak sedimentnih stijena, • u blizini Palmdale, Kalifornija Zelovo, Sinj, Hrvatska

  3. Dinara

  4. SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste • PRIMARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE • osnovna jedinica građe litosfere – SLOJ (izuzevši magmatske stijene – primarni pojavni oblici magmatskih stijena!) – izgrađen od sedimentnih stijena definiran debljinom, omeđen s dvije slojne plohe, gornjom i donjom slojnom plohom • slojne plohe su posljedica u prekidima stvaranja stijena (taloženja sedimenata) • kako znati što je gore, a što dolje???

  5. na gornjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove kišnih kapi pukotine isušivanja valne brazde (riplove) tragove ubušavanja odozgo u sloju možemo vidjeti: sastav čestica veličinu i pakiranje čestica teksture (laminacija, graduiranje, imbrikacija i sl.) na donjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove vučenja (nekog predmeta) tragove vrtloženja tragove isušivanja (u negativu!) GORE = KROVINA DOLJE = PODINA

  6. valne brazde (riplovi) tragovi kišnih kapi tragove ubušavanja odozgo pukotine isušivanja

  7. tragovi poskakivanja tragovi tečenja tragovi tečenja

  8. ISKLINJAVANJE – horizontalni prestanak sloja - horizontalno protezanje sloja odražava površinu prostora u kojem je nastao kao produkt određenih uvjeta preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  9. IZDANAK– mjesto gdje se stijena pojavljuje na površini (gdje “izdanjuje”) preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology - omogućava određivanjepoložaja sloja širina izdanka? preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  10. POLOŽAJ SLOJA • mjerenje na izdancima • pružanje sloja • smjer nagiba (azimut) • kut nagiba preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  11. MJERENJE POLOŽAJA SLOJA pružanja sloja - sjecište sloja s vodoravnom ravninom smjer nagiba - na koju je stranu svijeta sloj nagnut azimut smjera nagiba - kut kojeg zatvara smjer nagiba sloja sa smjerom sjevera kut nagiba - kut što ga sloj zatvara s vodoravnom ravninom preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  12. geološki kompas

  13. razlika između geografskog i geološkog kompasa geološka skala - inverzna – stupnjevi rastu suprotno od smjera kazaljke na satu, pa su oznake za istok i zapad zamijenjeni!

  14. mjerenje položaja sloja na terenu preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

  15. preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

  16. prikazivanje položaja sloja na karti položaj sloja se zapisuje; azimut smjera nagiba / kut nagiba; npr. 90/45 smjer nagiba 90/45 -sloj je nagnut prema istoku pod kutom 450 45 pružanje kut nagiba položaj sloja se prikazuje na karti dva karakteristična slučaja: horizontalni sloj – nema ni smjera ni kuta nagiba, oznaka je 0/0, a na karti se prikazuje vertikalni sloj azimut s.n. = 00 - 3600 kut nagiba = 00- 900

  17. mjerenje i oznaka za položaj sloja mjerenje položaja slojeva na terenu preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology geološki profil A-B - na temelju podataka s geološke karte preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology geološka karta s tri različita tipa sedimentnih stijena (tri formacije) - svaku čine slojevi, smjer nagiba slojeva je jugozapad, a kut nagiba je 300

  18. - slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA, a slojevi ispod su PODINA PODINA I KROVINA mogu biti: a) TOPOGRAFSKA podina i krovina određuje se s obzirom na položaj slojeva u prostoru, bez obzira na njihovu starost b) STRATIGRAFSKA podina i krovina određuju se s obzirom na starosni slijed naslaga starije naslage su ispod mlađih starije naslage su iznad mlađih

  19. U skupini superponiranih slojeva bez većih poremećaja koji bi izazvali duži prekid sedimentacije, slojevi su međusobno paralelni, bez obzira jesu li vodoravni, nagnuti ili borani – KONKORDANTNI SLOJEVI preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a - vodoravni, b - borani, c - uspravni, d - prebačeni

  20. konkordantni, horizontalni slojevi, Grand Canyon

  21. A – područje tijekom taloženja sedimenata ispod morske razine B – izdizanja C – nagnuti (ukošeni) slojevi sedimentnih stijena, strelice pokazuju mogućnost razmještaja sila, a njihova dužina ukazuje na relativnu snagu sila preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  22. prividno konkordantni (pseudokonkordancija) - erozijska diskordancija! stratigrafska praznina, hijatus preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology označava vremenski raspon koji nije zabilježen u stijenama

  23. kutna diskordancija

  24. - često su slojevi ili skupine slojeva međusobno položeni pod nekim kutom divergencije – DISKORDANTNI SLOJEVI • - uzrok– različit, svodi se na izdizanje i poremećaje vezane za prekid sedimentacije, a zatim spuštanje i nastavljanje sedimentacije • - u prekidu sedimentacije može doći i do erozije jednog dijela naslaga – između donje i gornje skupine slojeva postoji STRATIGRAFSKA PRAZNINA (hijatus) (prilog a) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a -prividno konkordantni (pseudokonkordancija) i b-d diskordantni slojevi; b - erozijska diskordancija; c, d kutna diskordancija: A i C - morski sedimenti, B - kopneni sedimenti

  25. preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  26. SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste primarni položaj slojeva – manje–više u vrijeme taloženja naslage horizontalne i paralelne nagnutost ili savijenost lojeva – najčešće posljedica naknadnih tektonskih poremećaja pretpostaviti primaran položaj – ocijeniti stupanj poremećenosti odrediti položaj slojeva na površini krovina, podina preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  27. BORE -strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najčešće pod utjecajem sila kompresije – bočni pritisak dva načina kako sile mogu deformirati – posljedica su bore preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  28. elementi bore: antiklinala – tjeme (najizbočeniji dio), jezgra (najstariji dio), krila (2 krila, nagnuti dio bore); sinklinala – dno (izbočeni dio), jezgra (najmlađi dio), krila (2 krila, nagnuti dio bore) osna ploha bore – zamišljena ravnina - razdvaja antiklinalu i sinklinalu na dva krila os bore – zamišljeni pravac - prolazi sjecištem osne plohe s bilo kojim slojem sinklinale ili antiklinale preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija srednji krak – dio bore zajednički antiklinali i sinklinali

  29. preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

  30. antiklinala i sinklinala, Calico Mt., jugoistočna Kalifornija S – osna ploha sinklinale A – osna ploha antiklinale preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology osna ploha i os bore preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  31. antiklinala i sinklinala u profilu i tlocrtu pogrešno! – zašto???

  32. prema odnosu dužine i širine razlikujemo 3 tipa bora: d/š = 1:3 tri puta duža nego šira – BRAHIANTIKLINALA (d>>š) BRAHISINKLINALA d/š<1:3 d/š = 1:1 doma (antiklinala) bazen (sinklinala) preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

  33. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  34. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  35. blok dijagram – vrh predstavlja površinu zemlje i dva vertikalna profila; površina je erodirana gotovo do horizontalne ravnine - profili su interpretirani / rekonstruirani s obzirom na zapažanja geologa na površini preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  36. bore prema položaju osne plohe prema horizontali • uspravna (normalna) - osna ploha vertikalna; krila padaju na suprotnu stranu od jezgre • kosa – osna plohanagnuta, ali se krila mogu razlikovati • prebačena - oba krila padaju na istu stranu (ne nužno pod istim kutom, krila su više-manje paralelna) • polegla - krila se približavaju horizontali; osna ploha približno u horizontalnom položaju • utonula - krila nagnuta suprotno od prebačene bore, položaj slojeva nije mjerodavan za razlikovanje sinklinala od antiklinala; jedino mjerilo je poredak slojeva po starosti

  37. preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija Tipovi bora s obzirom na položaj osne plohe prema horizontali: 1 – uspravna, 2 – kosa, 3 – prebačena, 4 – polegla, 5 – utonula bora prebačena polegla preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  38. uspravna/normalna bora preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology prebačena bora kosa bora

  39. preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology prebačenasinklinala sinklinala, Španjolska polegla bora, Kanada

  40. preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

  41. bore s obzirom na položaj krila prema osnoj plohi normalne - krila pravilno divergiraju izoklinalne – krila paralelna s osnom plohom (prebačena, polegla, utonula) lepezaste – krila savijena u obliku lepeze

  42. MONOKLINA -bora sa samo jednim krilom preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology FLEKSURA – jedan dio prostora se spušta u odnosu na drugi dio – povijanje – sve veća deformacija slojeva, istezanje – koljenasta bora preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  43. DIJAPIR glina, sol, gips – pod pritiskom (geostatski) – plastične supstance dijapir – masa koja prodire prema površini krovinske naslage predstavljaju zapreku – izdiže ih i usvođuje – dijapirska bora pokrovnih naslaga preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija koncentracija iz tankog sloja u veću nakupinu

  44. MIKROBORE – sekundarne bore • kod izmjene krtih i plastičnih slojeva • krti slojevi u podini i krovini – različito relativno kretanje – odražava se na plastični sloj – mikrobore preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija SLIKA - MARJANAC

  45. sustav bora antiklinorij i sinklinorij – posjeduju elemente analogne sinklinali i antiklinali (tjeme, osna ploha, jezgra, krila i čela) - velikih dimenzija, odnosi kompleksniji, krila sekundarno borana

  46. odnos bora i morfologije terena: A – normalni reljef B – inverzan reljef preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

  47. rasjed! preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  48. RASJEDI preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  49. rasjed – strukturna jedinica litosfere, nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž pukotine koju nazivamo paraklaza • posljedica ekspanzije, gravitacije i kompresije / njihovom kombinacijom • krte deformacije - lomljenje skok(iznos za koji se krilo spustilo) + hod (pomak u horizontalnoj ravnini u odnosu na prethodni položaj) = ukupan pomak paraklaza blokovi stijena koje se pomiču – krila (krovinsko i podinsko)

  50. dvije vrste rasjeda ovisno o pomaku krila: NORMALNI – krovinsko krilo se spušta REVERSNI – krovinsko krilo se izdiže pomiču se u vertikalnoj ravnini paraklaza može biti okomita ili kosa (različiti nagibi)

More Related