1 / 6

Aristotel

Aristotel. estetika. Umjetnost. Aristotel se radikalno razlikuje od Platona koji je umjetnost prognao iz svoje idealne države. Aristotel drži da je neutilitarnost umjetnosti ono što je čini prikladnom za vladajuću klasu građana, koji ne moraju zarađivati za život:

yonah
Télécharger la présentation

Aristotel

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Aristotel estetika

  2. Umjetnost Aristotel se radikalno razlikuje od Platona koji je umjetnost prognao iz svoje idealne države. Aristotel drži da je neutilitarnost umjetnosti ono što je čini prikladnom za vladajuću klasu građana, koji ne moraju zarađivati za život: Tražiti uvijek korisnost u svemu ne dolikuje onima koji su slobodni i čiji su umovi dosegnuli najviše vrhunce. Proučavanje umjetnosti dobro je za karakter i opušta um.

  3. Problem: je li umjetnik zanatlija? • Da bi čovjek bio dobar u bilo čemu - sviranju flaute, slikanju ili pisanju… mora se time neprestano baviti - vježbati. • Tako mu to bavljanjepostaje zvanje, zanimanje, koje onda nije drukčije od izrade cipela… A kada se postane robom nekog zanimanja, čovjek više nije slobodan. Ljudi s profesijom nisu pravi slobodni građani, nego stalež, obrtnici ili ljudi od zanimanja. Obrtnici žive od svog obrta i nisu na naročitoj cijeni iako mogu biti korisni. No njihove izrađevine, osim što mogu biti korisne, mogu biti i lijepe. Odatle je i izreka: Umjetnosti se divimo, ali umjetnika preziremo.Plutarh

  4. Osnovni pojmovi umjetnosti TECHNE: umijeće, obrt, vještina. Odnosi se na svako tehničko umijeće - izradu cipela i drvodjelstvo, kao i na glazbu, slikarstvo ili pjesništvo. Techne nije samo "obrt" nego i dosjetljivost, sredstvo ili skup pravila kojima nešto postižemo. MIMESIS: oponašanjeali nije samo kopija ili pričin.Oponašanje ovisi o mišljenju i jezičnim sredstvima ili drugim fizičkim sredstvima za reproduciranje doživljaja. Umjetnost je stoga reprezentacija, predočavanje naše refleksije o osjetilnoj pojavnosti stvari. POESIS: tvorba, tvorenje, oblikovanje. Umjetnici daju materiji oblik koji je potpuno drugačiji od izvornika. ...nije uloga pjesnika prenositi ono što se dogodilo, nego što se može dogoditi … Aristotel uspoređuje povijest s pjesništvom i dolazi do iznenađujućeg, čak šokantnog, zaključka: Pjesništvo je filozofičnije i više od povijesti: pjesništvo izražava ono univerzalno, a povijest partikularno. KATHARSIS (katarza): pročišćenje. Aristotel je prvi koji je ne samo definirao što umjetnost jest, nego i ono što čini. Za njega je prava funkcija tragične drame pobuditi "samilost i strah" i istodobno donijeti katarzu ili pročišćenje tih osjećaja.

  5. Sažetak • Umjetnost je oponašanje, ali stvaralačko i idealizirano. • Umjetnost treba preslikavati stvarnost, a ne i zapisivati (nasuprot povijesti): Pjesništvo je više filozofska i ozbiljnija stvar negoli historiografija, jer pjesništvo prikazuje više ono što je opće, a historiografija ono što je pojedinačno. Aristotel i u umjetničkom izražavanju “vidi” materiju i formu – traži ono opće u pojedinočnome. Umjetnost treba oplemeniti promatrača, tako što se on identificira s prikazanim, pa time na drugom području daje oduška svojim vlastitim čuvstvima. • Aristotel je osjetio bar nejasan zračak moderne ideje o oslobodilačkoj moći umjetnosti. B. Croce

More Related