Milton Friedman

1. Milton Friedman

2. Bilješka o M. Friedmannu • Milton Friedman, rođen 1912. u New Yorku • Američki ekonomist, poznat po svojim teorijama makroekonomije, mikroekonomije, statistike • Zagovarao laissez-faire kapitalizam • Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976., te niza drugih prestižnih nagrada i priznanja • Od 1946-1976 profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicago, gdje je jedan on osnivača grupe intelektualaca poznatih kao ?Čikaška ekonomska škola’ • Ranih 80-ih imao je svoju TV emisiju “Free to Choose” na PBS televiziji • Dugo vremena kolumnist Newsweek magazina • Poznat je kao glavni zagovaratelj monetarističke škole ekonomske misli • Poznatija djela: • Capitalism and Freedom (1962) • There's No Such Thing as a Free Lunch (1975) • Economic Freedom, Human Freedom, Political Freedom (1992) • The Case for Free Trade (1997)

3. M. Friedman on-line http://www.hoover.org/bios/friedman.html http://www.ideachannel.com/Friedman.htm http://cepa.newschool.edu/het/profiles/friedman.htm http://en.wikipedia.org/wiki/Milton_Friedman http://www.rightwingnews.com/interviews/friedman.php http://www.bized.ac.uk/virtual/economy/library/economists/friedman.htm

4. Milton Friedman Kapitalizam i sloboda Globus Nakladni zavod/Školska knjiga,1992. Raščlamba:Anđelko Milardović travanj 2006.

5. U ovom fragmentu čiji je cilj pokazati glavne odrednice modernoga i suvremenoga liberalizma želim se usredotočiti na tri poglavlja ove knjige: • Odnos između ekonomske i političke slobode • Uloga države u slobodnom društvu • Kontrola novca

6. Uvod • U Uvodu Friedman naznačuje pravac interpretacije. • Tri su bitna pojma kojima određuje predmet ove knjige.To su sloboda bilo pojedinca, bilo ekonomska i politička, te odnos ekonomske slobode i države. • Poradi uvoda u tri poglavlja koja su predmet ove raščlambe valja pokazati naznake odnosa slobode i države. Daje prednost slobodi u odnosu na paternalizam. • Po njemu je država potrebna kao okvir očuvanja naše slobode. Ona je zapravo sredstvo očuvanja slobode. Država mora štititi slobodu jednako od građana koji je ugrožavaju ili vanjskih ugrozitelja slobode. • Smatra da je svaka koncentracija moći, bilo ona ekonomska ili politička, prijetnja slobodi. Kaže: «Očuvanje slobode je zaštitni razlog za ograničenje i decentralizaciju državne vlasti.» (str.15.)

7. Uvod • Jasno definira predmet ove knjige.Predmet ove knjige je « uloga konkurentskog kapitalizma-organiziranje najvećeg dijela gospodarske aktivnosti preko privatnog poduzetništva koje djeluje na slobodnom tržištu-kao sustava ekonomskeslobode i nužnog uvjeta političke slobode. • Njezina sporedan tema je uloga koju vlast treba odigrati u slobodnom društvu koje se u organiziranju gospodarske aktivnosti oslanja primarno na tržište».(str,16.) Političko ekonomsko motrište ove knjige je liberalizam. • Pokazuje njegovu genezu i razvoj u SAD.Riječ liberalizam u ovoj se knjizi rabi u značenju doktrine koja se odnosi na slobodna čovjeka.» ( str.18.)

8. I. Poglavlje.Odnos između ekonomske i političke slobode • Na početku ove knjige autor želi pokazati povezanost ekonomije i politike. • Ističe tezu da se ne mogu kombinirati različiti ekonomski i politički poreci. Premda je bilo takvih kombinacija. • Primjerice autoritarni politički poreci u L. Americi i neoliberalna ekonomija. U izvorniku ovako postavlja tezu o neodvojenosti ekonomije i politike:»Uvriježeno je mišljenje kako su politika i ekonomija odvojene i u velikoj mjeri nepovezane, kako je individualna sloboda politički, a materijalno blagostanje ekonomski problem,te da se bilo koji politički poredak može kombinirati s bilo kojim ekonomskim.» ( str.19.) • Slobodno društvo nije moguće bez ekonomske slobode. Stoga ekonomski poredak mora biti slobodan da bi bio slobodan politički poredak.

9. I. Poglavlje.Odnos između ekonomske i političke slobode • Ekonomska sloboda je sredstvo političke slobode. Osim toga:»Promatrani kao sredstvo političke slobode ekonomski su aranžmani važni zbog djelovanja na koncentraciju i disperziju moći.» (str.20.) • Iznosi tezu o povijesnim dokazima slaganja «političke slobode i slobodnog tržišta» • Pa kaže: «Ne poznajem ni jedno društvo, koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama, a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.» ( str.21.) • Skreće pozornost kao su radikalniji liberali, utilitaristi bili «skloni političku slobodu smatrati sredstvom ekonomske slobode» (str.21.). • Poziva se poziva na Hayeka koji je u knjizi Put u ropstvo skrenuo pozornost na ugrozu slobode i individualizma uslijed centralizacije planiranja, državnog intervencionizma i tomu slično.

10. I. Poglavlje.Odnos između ekonomske i političke slobode • Glede kolektivizma i slobode kaže:» Kolektivističko gospodarsko planiranje zaista se sukobljavalo s individualnim slobodama.» (str.22.) • On je je ovdje na pozicijama liberalizma i kao liberal smatra da je slobodan izbor pojedinca najbolji način rješavanja etičkih problema: «I zaista,glavna težnja liberala jest da etičke probleme prepusti pojedincu da se s njima hrve».(str.23.) • Opisujući liberala ističe dva skupa vrijednosti. Prvi je onaj koji se odnosi na « vrijednosti relevantne za odnose među ljudima, u tom kontekstu on i dodjeljuje prvenstvo slobodi; zatim vrijednosti koje su za pojedinca relevantne u primjeni slobode, a što je opet područje individualne etike i filozofije».(str.23.) • Organizaciju društva, kaže treba uskladiti s individualnim slobodama. Organizacija društva u gospodarskim pitanjima moguće je samo na dva načina. Na način prvi, a to je gospodarsko planiranje, i način drugi tržište.

11. I. Poglavlje.Odnos između ekonomske i političke slobode • U tržišnom modelu poduzeća su privatna, razmjena novčana,a akteri djelovanja slobodni u ugovaranju. Odvija se slobodna tržišna razmjena bez intervencije sa strane. Friedman:»Sve dok je moguće održavati stvarnu slobodu razmjene, središnja značajka tržišne organizacije privredne aktivnosti je sadržana u sprječavanju uplitanja jedne osobe u većinu aktivnosti druge.» (str.25.) • Postojanje slobodnog tržišta, primjećuje, ne daje potrebu ukidanja države. • Država ima svoju ulogu u slobodnom tržištu. Naime, ona treba samo odrediti slobodna pravila igre. • Njezina uloga u tržišnoj igri je minimalna.

12. I. Poglavlje.Odnos između ekonomske i političke slobode • Tržište dopušta nadmetanje i izbor, a komunikacijski kanali prema vlasti omogućuju jamstvo slobode djelovanja,izbora i ugovaranja. Friedmana:»Uklanjanjem organizacije gospodarske aktivnosti izvan kontrole političke vlasti, tržište uklanja taj izvor moći prisile. Ono omogućuje da ekonomska snaga postane ograničenje političke moći, a ne činitelj njezina učenja.» (str.26.) • Slobodno društvo po temelji se na slobodi pojedinaca koji mogu zagovarati i otvoreno promicati ideje « radikalne promjene u društvenoj strukturi – do one mjere u kojoj se to svodi na uvjeravanje, isključujući silu i svaki oblik prisile.» (str.27.)

13. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • Rasprava o odnosu sredstva i cilja u totalitarizmu i liberalizmu imaju različito značenje. • Friedman kaže:» Poželjan ili ne, svaki onaj cilj koji se postiže samo upotrebom loših sredstava mora ustupiti mjesto temeljnom cilju koji se postiže prihvatljivim sredstvima. • Za liberala prihvatljiva su sredstva slobodna rasprava i dobrovoljna suradnja, što implicira neprikladnost svakog oblika prisile. Ideal je jednodušnost odgovornih pojedinaca koja se postiže na temelju slobode i potpune rasprave.» (str.33.) • Friedman pokazuje različite uloge tržišta.

14. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • Uloga tržišta po Friedmanu: • dopušta jednodušnost bez usklađivanja • slobodan izbor • slobodna igra sudionika na tržištu • sustav razmjernog predstavništva • omogućen je ograničeni broj alternativa • odlučuje se binarno:da-ne • širina tržišta smanjuje prostor intervencije države • U odnosu na tržište država ima posvema druge uloge.

15. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • Uloga države u slobodnom društvu: • izrada pravila tržišne igre • opći uvjeti regulacije odnosa među gospodarskim akterima • osigurava sredstva za primjenu pravila • posreduje u izmirivanju razlika u tumačenju pravila • osigurava važnija pravila za one malobrojne koji inače ne bi sudjelovali u igri (usp.str.36.) • razrješuje sukobe među pojedincima sukoba među pojedincima • razrješuje sukobe glede principa “slobode udruživanja”i “slobode natjecanja” • odgovorna je za monetarni sustav (kovanje novca i određivanje njegove vrijednosti spram stranog novca)

16. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • Slobodno tržišta omogućeno je minimalnim djelovanjem države preko «zakona i reda radi sprječavanja prisile jednog pojedinca nad drugim, provođenje dobrovoljno sklopljenih ugovora, definiranje značenja vlasničkih prava, tumačenje i provođenje takvih prava i određivanje monetarnog okvira.» (str.38.) • Zaključuje da se do ove «minimalne potrebe za državom« (A.M.) «dolazi zbog toga što je apsolutna sloboda nemoguća»(str.36.) • On dalje piše o « djelovanju kroz državu na osnovi tehničkog monopola i susjedskog efekta». Slobodna je razmjena ekvivalentna razmjena alternativa. • Postoji li neki monopol narušava se slobodna ekvivalentna razmjena alternativa. • Monopol u praksi nastaje potporom države uz suglasnost pojedinaca. Friedman:»U praksi monopol je često, ako ne i općenito, posljedica podrške državi ili tajnih dogovora između pojedinaca.» (str.38.)

17. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • Drugi način nastajanja monopola i ograničavanja slobodnih ekvivalentskih alternativa je u tehničkoj učinkovitosti jednog poduzeća tj. «što je tehnički efikasnije imati jednog proizvođača ili poduzeće».(str.38.) • Prirodni monopoli kao treće vrsta ograničavanja konkurencije nastaju kada «tehnički uvjeti čine monopol prirodnim rezultatom konkurentskih tržišnih sila…». ( str.38.) U takvoj situaciji postoje tri mogućnosti: «privatni monopol, javni monopol i javna regulativa.» ( str.38.)

18. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • U odjeljku «Djelovanje kroz državu na paternalističkoj osnovi» Friedman iznosi tezu o slobodi kao održivom cilju isključivo za odgovorne pojedince. Pa kaže:»Ne vjerujemo u slobodu luđaka i djece…Paternalizam je neizbježan za one koje označavamo kao neodgovorne».(str.43.) • Paternalizam države liberalu zadaje glavobolju. • Potonji «uključuje prihvaćanje načela da jedni odlučuju umjesto drugih…» (str.43.) • No, to je opasan put k kolektivizmu «u ovom ili onom obličju, bio to komunizam, socijalizam ili država blagostanja.» (str.44.)

19. II. Poglavlje. Uloga države u slobodnom društvu • UZaključku određuje djelatnost države:»Država koja provodi pravo i poredak, utvrđuje vlasnička prava, služi kao sredstvo za preinaku i vlasnička prava i drugih prava ekonomske igre, koja presuđuje u sporovima oko interpretacije pravila, odigrava važnost ugovora, promiče konkurenciju, osigurava monetarni okvir, angažira se u aktivnostima protiv tehničkih monopola i nastoji prevladati susjedske efekte koji se općenito smatraju dovoljno važnim da opravdaju intervenciju države, država koja nadopunjuje milosrđe i obitelj u zaštiti odgovornih, bilo umobolnih ili djece –takva država očigledno mora obavljati važne funkcije.»(str.44.) • Pa kaže:»Dosljedan liberal nije anarhist».(str.44.). No država se mora suzdržavati i ograničavati na mnoštva aktivnosti.»

20. III. Poglavlje. Kontrola novca • Predmet ovoga poglavlja je uloga države u kontroli novca. On zagovara smanjenje državne intervencije. Ističe ulogu države u očuvanju «stabilnog monetarnog okvira slobodnom gospodarstvu». Friedman kaže:»Najvažnija područja državne politike relevantna za gospodarsku stabilnost su monetarna politika te fiskalna i budžetska politika».(str.48.). • Piše o diskrecijskoj monetarnoj vlasti, o utvrđivanju pravila u odnosu na ponašanje novčane mase. Pa kaže:» Moj se sadašnji izbor svodi na popis pravila koja upućuju monetarnu vlast kako da postigne podređenu stopu rasta novačene mase. Za ovu ću svrhu definirati novčanu masu kao novac u opticaju izvan komercijalnih banaka plus ukupni depoziti komercijalnih banaka Dodao bih da sistem rezervi mora brinuti da ukupna tako definirana novčana masa raste iz mjeseca u mjesec.Štoviše, ako je moguće, iz dana u dan, po godišnjoj stopi od X postotaka gdje X zamjenjuje neki broj između 3 i 5. Precizno utvrđivanje novčane mase, ili preciznije izbor stopa rasta mnogo su manje važni od konačnog izbora posebne definicije i posebne stope rasta.» (str.63.)

21. III. Poglavlje. Kontrola novca • Kaže da bi ovim pravilom bila potkresana «diskreciona moć monetarne vlasti» • Dalje govori o bankarskim i fiskalnim reformama kojima bi se «otklonila sadašnja intervencija države». • Po rangu značenja ove su dvije reforme manje važne u odnosu na važnost «prihvaćanja pravila o limitiranju diskrecijske moći monetarne vlasti u odnosu na novčanu masu».(str.63) • Pa zaključuje:»Čini mi se da moje pravilo nudi najveći izgled da u svjetlu sadašnjih znanja dosegnemo razuman stupanj monetarne stabilnosti…. Time ćemo monetarnu politiku pretvoriti u stup slobodnog društva, a ne prijetnju njegovim temeljima.»(str.63.)