Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem

1. Pravo mjerodavno za ugovores međunarodnim obilježjem Doc. dr. sc. Davor Babić Pravni fakultet u Zagrebu Savjetovanje sudaca trgovačkih sudova Zagreb, 18. listopada 2007.

2. Sadržaj izlaganja • Uvod • Primarno mjerodavno pravo za ugovore (primarni ugovorni statut) • Podredno mjerodavno pravo za ugovore (podredni ugovorni statut)

3. Uvod • Kolizijska pravila: pravila koja upućuju na mjerodavno pravo za privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem. • Međunarodno obilježje može biti: • u subjektu • u objektu • u radnji • Struktura kolizijskih pravila: kategorija vezivanja + poveznica • Primjer: Za poslovnu sposobnost fizičke osobe (kv) mjerodavno je pravo njezina državljanstva (p) • Kolizijska pravila vs. pravila o međunarodnoj nadležnosti

4. Kolizijska pravila su prisilni propisi • Sudovi po službenoj dužnosti • primjenjuju kolizijsko pravo i • utvrđuju sadržaj stranog prava na koje uputi kolizijsko pravo (iura novit curia) • Čl. 13. ZRSZ: “Sud ili drugi nadležan organ po službenoj će dužnosti utvrditi sadržaj stranoga mjerodavnog prava. Organ iz stavka 1. ovoga članka može zatražiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadržaju stranog prava.” • Pogrešna primjena kolizijskog prava ili pogrešna primjena stranog mjerodavnog prava predstavlja razlog za žalbu odnosno reviziju (pogrešna primjena materijalnog prava).

5. Primjer: rješenje VSRH, II Rev-61/99-2, 12. ožujka 2003. “U prvom redu ovaj Vrhovni sud nalazi da je u pitanju spor koji sadrži međunarodne elemente, jer je tužitelj inozemna osoba sa sjedištem u inozemstvu, pa se glede ocjene pogrešne primjene materijalnog prava postavlja kao prvo pitanje, da li su niži sudovi utvrdili koje se kao mjerodavno supstancijalno pravo ima primijeniti u ovom sporu. Niži sudovi nisu se određeno o tome izjasnili, ali bi se moglo zaključiti da su pošli s motrišta da se primjenjuje domaće, dakle hrvatsko materijalno pravo, jer se u svojim odlukama ne pozivaju na primjenu nekog stranog prava. Prema odredbi čl. 356. ZPP-a pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio. Kako niži sudovi nisu raspravili i utvrdili koje se materijalno pravo u ovom sporu s međunarodnim elementom treba primijeniti, već iz tog razloga ovaj revizijski sud nije mogao ocijeniti da li je materijalno pravo pravilno primijenjeno u sporu. * * * Iz navedenih razloga, a pozivom na odredbu čl. 395. st. 2. ZPP-a valjalo je prihvatiti reviziju, ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, u kojem će sud prvog stupnja biti dužan ustanoviti da li su se parnične stranke sporazumjele o mjerodavnom pravu za slučaj spora iz zaključenog ugovora, a ako nisu ispitat će na koje mjerodavno supstancijalno pravo upućuju ranije navedena pravila međunarodnog privatnog prava te će primjenom mjerodavnog materijalnog prava raspraviti o sporu i pritom utvrditi sve one činjenice koje su odlučne u primjeni mjerodavnog materijalnog prava.”

6. Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - HR • Međunarodni ugovori • gotovo da i nema m.u. kojima je RH stranka koji sadrže kolizijska pravila o ugovorima • ali u RH jesu na snazi neki m.u. koji sadrže unificiranamaterijalna pravila za ugovore s međunarodnim obilježjem, npr. • Bečka konvencija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. (CISG) koja se primjenjuje ako • obje stranke imaju poslovni nastan u nekoj državi ugovornici (čl. 1(1)(a) CISG) ili • ako je za ugovor mjerodavno pravo države ugovornice (čl. 1(1)(b) CISG) • m.u. o prijevozu (Varšavska, CMR, CIM, CIV, COTIF) • Unutarnji izvori • Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (čl. 19.-25.) • Posebni izvori, npr. • Pomorski zakonik iz 2004. • Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi iz 1998. • Zakon o zaštiti potrošača iz 2007.

7. Izvori kolizijskih pravila za ugovorne obveze - EU • Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze iz 1980. • ugovornice su države članice EU (tzv. zatvoreni ili mnogostrani ugovor) • primjenjuje se i onda kada upućuje na pravo države koja nije članica EU (potpuna unifikacija kolizijskih pravila o ugovorima) • ujednačena tumačenja konvencije daje Sud EZ prema posebnom protokolu • Nacrt Uredbe Rim I. o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze (COM(2005) 650 final) • Direktive za pojedina posebna područja (npr. osiguranje, prijevoz, potrošače, itd).

8. Polje primjene prava mjerodavnog za ugovor • Pravo mjerodavno za ugovor uređuje obveznopravna pitanja u vezi s ugovorom, npr: • nastanak, trajanje i prestanak ugovora i pojedinih ugovornih prava i obveza; • materijalna valjanost ugovora (nevaljanost i njezine posljedice); • tumačenje ugovora; • sadržaj ugovora; • ispunjenje ugovornih obveza i posljedice neispunjenja. • Posebna kolizijska pravila za: • oblik ugovora (alt. lex causae i lex loci actus) • poslovnu sposobnost (alt. lex patriae i lex causae)

9. Ugovorni statut ne uređuje: • procesnopravna pitanja (lex fori) • druga materijalnopravna pitanja, npr. • stvarna prava (lex rei sitae, lex bandi) • pravo društava (lex registrationis) • izvanugovornu odgovornost za štetu (lex loci delicti)

10. Primarni ugovorni statut: pravo koje su stranke izabrale • Čl. 19. ZRSZ-a: “Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.” • Čl. 3. st. 1. RK: “Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu.”

11. Stranački izbor mjerodavnog prava • ugovor nezavisan od glavnog ugovora • ima kolizijskopravni (ne samo materijalnopravni) učinak • dopuštenost stranačkog izbora ocjenjuje se prema polaznom (lex fori), a valjanost prema izabranom pravu (lex autonomiae) • ograničenja slobode izbora za neke vrste ugovora (ugovori o nekretninama, potrošački ugovori, ugovori o radu) • ne traži se koneksitet • stranke mogu za različite dijelove ugovora ugovoriti različita prava (depeçage)

12. Što stranke žele postići izborom mjerodavnog prava? • osigurati primjenu vlastitog (ili barem neutralnog) prava; • osigurati primjenu prava koje pogoduje zajedničkom interesu stranaka ili interesu jedne od stranaka; • otkloniti neizvjesnost u pogledu mjerodavnog prava (tijekom ispunjavanja ugovora i nakon toga); • smanjiti informacijske troškove.

13. Neformalnost izbora: izbor može biti izričit ili prešutan (v. čl. 19. ZRSZ-a; čl. 3. st. 1. RK-a). • Izričiti izbor: • najčešće u pisanom obliku (ugovorne klauzule o mjerodavnom pravu) • dopušten je i usmeni izbor mjerodavnog prava • Prešutni izbor: ako iz ugovornih odredaba ili okolnosti slučaja s dovoljnom sigurnošću proizlazi da su stranke imale na umu primjenu određenog prava.

14. Prešutni izbor mora biti izraz stvarne, a ne hipotetske volje stranaka da ugovore određeno pravo. • Indiciji o prešutnom izboru: • ugovorne odredbe, npr. • klauzula o nadležnosti suda određene države; • upućivanje na odredbe zakona neke države; • upotreba općih uvjeta poslovanja tipičnih za neko pravo; • (jezik ugovora); • (ugovorena valuta). • okolnosti slučaja, npr. • praksa koju su stranke između sebe uspostavile; • ponašanje stranaka tijekom ispunjenja ugovora; • ponašanje stranaka tijekom postupka.

15. Podredni ugovorni statut • Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan. • Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe (uz neke iznimke) • čl. 20. ZRSZ-a • čl. 4. RK-a

16. Načelo karakterističnog sadržaja • A. Schnitzer, 1944: za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično. • Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih. • Za većinu ugovora karakteristična je nenovčana (naturalna) činidba. • npr. činidba prodavatelja, zajmodavca, izvođača radova

17. Zašto pravo karakteristične činidbe? • najčešće ispunjava glavnu gospodarsku i društvenu svrhu ugovora • uglavnom je više regulirana od činidbe plaćanja • upućivanje na pravo karakteristične činidbe omogućuje da se za slične ugovore mjerodavno pravo određuje na sličan način • relativno predvidljiv kriterij za određivanje mjerodavnog prava • Kako primijeniti načelo karakterističnog sadržaja u ugovorima: • u kojima su sve činidbe novčane (npr. zajam) • u kojima su sve činidbe nenovčane (npr. zamjena) • u jednostranoobvezujućim ugovorima (npr. darovanje)?

18. Lokalizacija karakteristične činidbe: • čl. 20. ZRSZ-a: prebivalište odnosno sjedište ugv. strane koja obavlja karakterističnu činidbu u vrijeme prihvata ponude • čl. 4. st. 2. RK-a: uobičajeno boravište odnosno mjesto uprave ili, kod profesionalnih djelatnosti, glavno poslovno mjesto ili drugo poslovno mjesto u vrijeme sklapanja ugovora • Iznimke od primjene prava karakteristične činidbe (npr. čl. 20. t. 16., 18. ili 20. ZRSZ-a, čl. 4. st. 3.-5. RK)

19. Izbjegavajuća klauzula • Ako je prema okolnostima slučaja s ugovorom očito bliže povezano neko drugo pravo, mjerodavno je to pravo (čl. 20. ZRSZ-a; čl. 4. RK-a). • Okolnosti koje se pritom mogu uzeti u obzir: • mjesto ispunjenja pojedinih ugovornih obveza; • mjesto pregovaranja i sklapanja ugovora; • jezik ugovora; • valuta plaćanja; • državljanstvo stranaka.

20. Ne 1. Ima li ugovor međ. obilježje? Primijeniti hrv. pravo. Izabrano strano pravo samo u granicama prisilnih propisa RH. Da Da 2. Je li mjerodavan neki međ. ugovor koji sadrži unificirana mat. pravila? Primijeniti unificirano pravo. Podredno – kao pod “Ne”. Ne Da 3. Jesu li stranke izričito izabrale mjerodavno pravo? Primijeniti izričito izabrano pravo (čl. 19. ZRSZ-a) Ne Da 4. Jesu li stranke prešutno izabrale mjerodavno pravo? Primijeniti prešutno izabrano pravo (čl. 19. ZRSZ-a). Ne Da 5. Upućuju li posebne okolnosti slučaja na pravo najuže veze? Primijeniti pravo najuže veze (čl. 20. ZRSZ-a). Ne Primijeniti pravo na koje upućuju odredbe čl. 20. t. 1.-20. ZRSZ-a

21. Kontakt Doc. dr. sc. Davor Babić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ćirilometodska 4 4895 621 091 2062 561 dbabic@pravo.hr