1 / 43

ANTIMIKROBNA TERAPIJA

ANTIMIKROBNA TERAPIJA. Prof.dr. Igor Francetić Zavod za kliničku farmakologiju Interna klinika KBC Rebro PD Management u sestrinstvu, 2006. Hrvatska ¼ Rp antimikrobni lijek SAD 1/7 Rp antimikrobni lijek Ukupni trošak za lijekove 2005. 2.771.276

davis
Télécharger la présentation

ANTIMIKROBNA TERAPIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ANTIMIKROBNA TERAPIJA Prof.dr. Igor Francetić Zavod za kliničku farmakologiju Interna klinika KBC Rebro PD Management u sestrinstvu, 2006

  2. Hrvatska ¼ Rp antimikrobni lijek SAD 1/7 Rp antimikrobni lijek Ukupni trošak za lijekove 2005. 2.771.276 Ukupni trošak za antimikr. lijekove 266.853 Ukupno recepata 29.076.230 Kuna po receptu 71,65 K Broj osiguranika 4.217.444 80% antimikrobnih lijekova u PZZ, od toga 70% čine oni za respiratorne infekcije

  3. Prvih 10 lijekova (financijski)

  4. ZAŠTO TAKO ČESTA PRIMJENA? antipiretici moćni lijekovi “uzimanje na svoju ruku” profilaksa

  5. ANTIMIKROBNI LIJEKOVI djelotvornost / nuspojave  prokletstvo djelotvornih neškodljivih lijekova “laka” prepoznatljivost bolesti automedikacija sve struke porast rezistencije WHO: rezistencija, jedan od glavnih problema medicine danas novi lijekovi svemoćni novi antimikrobni lijek ograničenja novih  postoje ali ih ne znamo

  6. REZISTENCIJA U SVIJETU (SAD) slična u bolnici i ambulantno

  7. ANTIMIKROBNA TERAPIJA • otkriće i primjena antimikrobnih lijekova vjerojatno najvažniji terapijski napredak • vjerojatno “najzloupotrebljavana” grupa lijekova • najkraći klinički vijek među lijekovima

  8. Odluka o primjeni antimikrobne terapije • je li antimikrobna terapija indicirana (odmah ili po razjašnjenju kliničke slike) • je li uzet biološki materijal za mikrobiološku analizu • što je najvjerojatniji uzročnik infekcije • što treba i da li nešto poduzeti da se zaštiti okolina • postoje li dokazi (kliničke studije) da je primjena antibiotika korisna?

  9. Nakon identifikacije uzročnika • može li se empirijska terapija “širokog” spektra zamijeniti ciljanom terapijom • je li dovoljan jedan ili kombinacija lijekova • koji je optimalan način primjene • što je osim antimikrobne terapije potrebno

  10. Empirijska antimikrobna terapija • - u svakodnevnoj kliničkoj praksi vrlo česta • definirati kliničku dijagnozu bakterijske infekcije (pneumonija, pijelonefritis) • uzorak za laboratorijsku analizu • definirati mikrobiološku dijagnozu • utvrditi potrebu za empirijskom terapijom • započeti empirijskom terapijom

  11. Interpretacija mikrobiološkog nalaza • loš uzorak (zagađenje, pod antimikrobnom terapijom) • odsustvo bakterija (virusna ili gljivična infekcija) • neadekvatna podloga

  12. Praćenje terapijskog učinka trajanje terapije – empirijski za većinu – definirano za neke: TBC, sifilis, gonoreja, streptokokni tonzilofaringitis Procjena učinka mikrobiološka klinička • leukocitoza • temperatura • specifični znaci bolesti (pneumonija, pijelonefritis) • eradikacija • superinfekcija • rezistencija

  13. Baktericidni antimikrobni lijekovi ovisno o vremenu iznad MIK penicilini cefalosporini makrolidi glikopeptidi oksazolidinoni tetraciklini ovisno o koncentraciji aminoglikozidi kinoloni

  14. PARENTERALNA VS. PERORALNA TERAPIJA Sekvencijska terapija moguća: klindamicin, metronidazol, ciprofloksacin, kotrimoksazol, flukonazol, cefuroksim, linezolid

  15. KOMBINACIJE ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA opravdane: empirijska terapija miješana infekcija prevencija selekcije rezistentnih sojeva smanjenje toksičnog učinka neopravdane: jedan uzročnik dobre osjetljivosti nastavak empirijske terapije

  16. Sinergizam i antagonizam antimikrobnih lijekova teoretski mnogo mogućnosti praktički rijetko prisutan SINERGIZAM: pen + genta (endokarditis)  lakt + aminoglikozid (G(-); P. aeruginosa)  lakt + inhibitori (E. coli, H. influenzae) ANTAGONIZAM: pen + tetraciklin (pneumokokni meningitis)

  17. PROFILAKTIČKA PRIMJENA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA • u odsustvu kliničkih znakova bakterijske infekcije u cilju sprječavanja iste • 1/3 hospitaliziranih prima antimikrobnu terapiju • 50% profilaktičke svrhe (kirurška perioperacijska profilaksa) PROFILAKSA konzervativne struke kirurške struke

  18. Nedostatak profilaktičke primjene antimikrobnih lijekova • nemogućnost zaštite od svih mikroorganizama • dugotrajna ili opetovana primjena antimikrobnog lijeka • upotreba rezervnih antimikrobnih lijekova • zamjena za adekvatnu asepsu i antisepsu

  19. Najčešće greške u nepotrebnoj profilaktičkoj primjeni antimikrobnih lijekova 1/3 hospitaliziranih dobiva antimikrobni lijek 50% hospitaliziranih koji dobivaju antimikrobni lijek dobivaju ga profilaktički • profilaksa pneumonije u kardijalnoj dekompenzaciji • profilaksa bakterijske infekcije u dekompenziranoj cirozi jetre • profilaksa bakterijska komplikacija u virusnim infekcijama respiratornog trakta • profilaksa urinarnog infekta u bolesnika s trajnim urinarnim kateterom • profilaksa akutne egzacerbacije kroničnog bronhitisa • profilaktička primjena antimikrobnog ijeka nakon primarne obrade rane

  20. PROFILAKSA REUMATSKE GROZNICE PRIMARNA • adekvatna terapija infekcija hemolitičkog streptokoka grupe A • 3% ak. infekcija u epid. završava R.G. • PENICILIN LIJEK IZBORA SEKUNDARNA • nakon preboljele RG svaka streptokokna infekcija potencijalni recidiv (roditelji, odgajatelji, nastavnici) • TRAJANJE ? 5 g; - 20 g; • LIJEK BBP 1.2 mil.j./3 tj • FMP 2 x 250 mg

  21. LIJEČENJE KLICONOŠTVA u većine kliconoša nepotrebno Izuzeci: • pozitivna obiteljska RG • ping-pong infekcije u obitelji • panika u obitelji • epidemija u zatvorenim kolektivima • izbijanje epidemija RG ili S. glomerulonefritisa • planirana tonzilektomija u kroničnih kliconoša ELIMINACIJA BHSGA: pen (10 dana) + rifampicin 20 mg/kg/d (4 dana) ili klindamicin 20 mg/kg/d u 3 doze (7 dana)

  22. GREŠKE U PRIMJENI ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA • Primjena u febrilnim stanjima • Neadekvatan odabir • spektar • farmakokinetika • Lokalna primjena • Profilaksa • neopravdana • opravdana • Nedostižan cilj • Slijepo vjerovanje u mikrobiološki nalaz • Acinetobacter u brisu • bakteriurija u nosioca katetera

  23. GREŠKE U PRIMJENI ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA * u nas nije odobrena primjena kinolona u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

  24. GREŠKE U PRIMJENI ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA * u nas nije odobrena primjena kinolona u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

  25. GREŠKE U PRIMJENI ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA

  26. PREPORUKE ZA PRIMJENU TEMELJNIH ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

  27. nast. *koagulaza negativan stafilokok

  28. nast. *ne u sredinama gdje je rezistencija E. coli > 20%

  29. Otitis media • 50-60% bakterije • 24-39% virusi • Najčešći uzročnici: H. influenzae, Moraxella catarrhalis • Kontroverza: 40% bakterijskih prolazi spontano (spontano izlječenje + virusni  60%) • Komplikacija: 1/5 djece u preantibiotskoj eri razvilo mastoiditis • Zaključak: antimikrobna terapija u onih sa znakovima bakerijskog otitisa

  30. Akutni sinusitis - rinosinusitis • 1 od 10 najčešćih dijagnoza u primarnoj zdravstvenoj zaštiti • 5. najčešća dijagnoza za koju se propisuje antimikrobni lijek • u 85-98% slučajeva propisuju se antimikrobni lijekovi • Nedostatak jednostavnog i pouzdanog dijagnostičkog testa • 0,2-2% virusnih infekcija gornjeg respiratornog trakta u odraslih komplicirano je bakterijskim rinosinusitisom

  31. Simptomi >7 dana Gnojni iscjedak + Zubna bol Jednostrana osjetljivost sinusa Pogoršanje simptoma nakon početnog poboljšanja RDG? Simptomi <7 dana Gnojni iscjedak Bakterijski vs. Virusni

  32. Akutni sinusitis • CT superioran dg. postupak • 90% bolesnika sa prehladom ima Rdg znakove oboljelih sinusa • Klinički znaci: kongestija nosa, bolnost gornjih zubiju, bol ili osjetljivost sinusa, gnojni iscjedak, temperatura, glavobolja • Opravdanost Rdg? Virusni:bakterijski sinusitis • Liječenje: drenaža važnija od antimikrobnih lijekova • Antimikrobna terapija: u onih sa +CT nalazom nivoa u sinusima, potpuno zasjenjenje 130 bolesnika Trajanje bolesti:    amoksicilin penicilin placebo 9 dana 11 dana 17 dana

  33. Akutni bronhitis • Trajanje: 2 tj-20%; 3 tj-30%; 4 tj-30%, >4 tj-20% • >50% ataka virusne etiologije • 5% Mycoplasma + C. pneumoniae • Liječenje: 0 (dijabetes, kardijalna dekompenzacija)

  34. Akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa • U 25% bakterije • U 75% virusi, dim, hladnoća Pneumonija • CAP 50-60% S.pneumoniae 10-15% H. influenzae 7-15% G(-) aerobi • Atipični 18-45 g Mycoplasma, C. pneumoniae >60 g S. pneumoniae, Legionella

  35. Infekcije urinarnog trakta • Nekomplicirana infekcija urinarnog trakta Empirijska terapija • Amoksicilin 3x500 mg/3 dana • Kotrimoksazol 2x2 tbl/3 dana • Cefaleksin 4x500 mg/3 dana

  36. Nespecifični uretritis • Azitromicin 1000 mg jednom • Doksiciklin 2x100 mg / 7 dana

  37. Specifični uretritis • Ceftriakson 125 mg im. • Ciprofloksacin 500 mg p.o. • Azitromicin 1,5 g p.o.

  38. Profilaksa infekcije u čistim ranama • Ni za jedan antimikrobni lijek nije dokazano da sprječava infekciju u randomiziranom kilničkom pokusu • Neomicin i bacitracin pokazali nekakav učinak, ali bez kontrolne skupine Opaska: učestalost infekcije čiste rane vrlo mala, pa je kontrolirani pokus teško provediv

  39. Lokalna primjena antimikrobnih lijekova u neinficiranim, kroničnim ranama koje ne zarastaju (trofički ulkusi, dekubitusi): Teoretski: korisni (smanjenje inokuluma) Praktički: nedokazana korist Stvarno: dugotrajna primjena dovodi do selekcije rezistentnih sojeva Zaključak: ne preporuča se; nema antimikrobnog lijeka odobrenog za ovakvu indikaciju

More Related