MENADŽMENT ZNANJA NA PRIMJERU ŠKOLSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

1. MENADŽMENT ZNANJA NA PRIMJERU ŠKOLSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Magistarski rad magistrant:branislav.oreskovic@skole.hr Branislav Orešković, dipl. oec. mentor: prof. dr. sc. Maja Lamza-Maronić Ekonomski fakultet u Osijeku, 2005.

2. VERBA VOLANT SCRIPTA MANET Riječi lete, samo ono što je zapisano, ostaje. (STARA LATINSKA) SADRŽAJ: • ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I DIZAJN SUSTAVA • UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA (Management Human Resources) • UPRAVLJANJE ZNANJEM (Knowledge Management) • ELEKTRONIČKO UČENJE (E-learning)

3. POSTAVKA • Suvremene svjetske teoretske i praktične spoznaje u • područjima poput organizacijskog ponašanja, upravljanja • ljudskim potencijalima, upravljanju znanjem i primjeni • suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije u • obrazovanju, te implementacija istih u školski sustav • Republike Hrvatske, uz daleko veća izdvajanja u ovaj • sustav iz državnog proračuna, ali i iznalaženje drugih izvora, • ubrzano bi podizali kvalitetu ovog sustava, a time bi • učinci u podizanju kvalitete ljudskog kapitala (human • capital) bili veći, a to opet znači da bi bili bogatiji u • najvažnijem resursu ovoga stoljeća znanju. Ovaj resurs bi • uz ostale snažno utjecao na podizanje konkurentnosti • našega gospodarstva prema standardima razvijenih • nacionalnih gospodarstava, što bi opet u konačnici • rezultiralo većim i bržim ekonomskim rastom, većim • nacionalnim dohotkom po stanovniku (BDP), što znači • porastom životnog standarda i kvalitete života naših • građana.

4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I DIZAJN ORGANIZACIJE • Predmet izučavanja OP-a su akcije i stavovi ali ne svi , a postoje tri tipa ponašanja koja determiniraju učinak zaposlenih: • proizvodnost • izostajanje s posla (absentizam) i • fluktuacija. • Briga o kvaliteti i količini outputa svake organizacije je vrlo važna za svaki management, ako je povećana fluktuacija ili absentizam, smanjena je kvaliteta i količina outputa organizacije.

5. Organizacijska struktura se sastoji od tri komponente: • SLOŽENOST - vodoravna, okomita i prostorna diferencijacija • FORMALIZACIJA -stupanj do kojega se koriste pravila i postupci • CENTRALIZACIJA - kod koga su ovlasti za donošenje odluka

6. Dva osnovna tipa organizacijskog dizajna:(Burns, T.; Stalker, G. M.: The Management of Innovation)- mehanička struktura (visok stupanj složenosti, formalizacije i centralizacije) - organska struktura(niži stupanj složenosti, formalizacije i centralizacije)

7. Temeljna organizacijska jedinica u školskom sustavu RHje škola/fakultet/učilište • SLOŽENOST - okomita diferencijacija mala • vodoravna diferencijacija se odnosi na razlike u naobrazbi između pojedinih odjela i značajna je, dok po broju odjela nije velika • prostorna diferencijacija je velika, škole mogu sa svojom okomitom i vertikalnom diferencijacijom obavljati svoje aktivnosti na više lokacija • FORMALIZACIJA -škole imaju visok stupanj formalizacije (nastavni planovi i programi, pravilnici, curriculumi, kalendar nastave i sl.) • CENTRALIZACIJA - u školama naglašena i izražena, ministar i ravnatelj donose gotovo sve odluke, osim stručnih koje se odnose na stručna i nastavna vijeća

8. Organizacijska struktura škole/fakulteta/učilišta • Ne pripada u potpunosti ni organskoj ni mehaničkoj strukturi, već je kombinacija ovih struktura ovisno o odjelima • Organizacijsko - razvojni i nastavni odjeli imaju više organsku strukturu, dok administrativno-računovodstveni i odjel za održavanje opreme, stvari i objekata imaju mehaničku strukturu • Glavni čimbenici koji utječu na strukturu organizacije su: strategija, veličina organizacije, tehnologija i okružje

9. Mehanička i organska struktura (grafički prikaz)

10. OKRUŽJE I ORGANIZACIJA • OKRUŽJE MOŽE BITI : STATIČKO I DINAMIČKO • dinamička okružja su uzrok promjena organizacije • školsko okružje je statično • Što čini školsko okružje? - roditelji, građani, gradske i županijske uprave, mediji, političke stranke, zakonski propisi, inspekcijske službe i sl.

11. STRUKTURAŠKOLSKOG SUSTAVA ŠKOLSKI SUSTAV RH Predškolske ustanove Osnovne škole Srednje škole Visokoškolske ustanove Učilišta

12. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA • u ekonomiji znanja, pored znanja, briga za kadrove je jedna od osnovnih odrednica uspješnosti organizacije • najproduktivnije organizacije uspjele su motivirati svoje zaposlene da se uključe u život organizacije, te da im rad u toj organizaciji pričinjava radost • uspješne organizacije imaju kvalitetni management ljudskih potencijala • ‘’Budući da je sva imovina osim jedne sredstvo jednako dostupno konkurentima, koncentrirajte se na jednu imovinu koja je jedinstvena : kvalitetni ljudi.’’ (Bennis, W; Beyond Bureaucracy)

13. POJAM UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA • obuhvaća poslove vezane za ljude kao što su: - njihovo pribavljanje, izbor, obrazovanje, planiranje, selekcija, motivacija, analiza radnih mjesta, pridobivanje, profesionalna orijentacija, razvoj karijere, uvođenje u posao, kreativnost, napredovanje, prekid radnog odnosa, informiranje, otkrivanje rukovodnih potencijala, ocjena uspješnosti i druge aktivnosti

14. EMPOWERMENT • TEMELJNI NAČIN DJELOVANJA MENADŽERA U SUVREMENOJ ORGANIZACIJI • TO JE NOVA KVALITETA U ODNOSIMA MENADŽERA I ZAPOSLENIH • PROCES U KOJEM MENADŽERI PRENOSE SVOJ AUTORITET NA PODREĐENE A DA PRI TOME ZADRŽAVAJU ODGOVORNOST ZA POSLOVANJE NA SEBI • OVIM SE DIJELJENJEM MOĆI MENADŽERA ONA NE SMANJUJE UNUTAR ORGANIZACIJE, VEĆ SE POVEĆAVA, ODNOSNO MULTIPLICIRA

15. Što su to ljudski potencijali ? • “Ljudski potencijali su ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija i odanost kojom raspolaže neka organizacija (ili društvo). To je ukupna intelektualna i psihička energija koju organizacija može angažirati na ostvarenju ciljeva i razvoja poslovanja.” (Bahtijarević - Šiber Fikreta)

16. FUNKCIJE UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA • 1. zapošljavanje • 2. profesionalni razvoj • 3. poticanje uspješnosti na radu • 4. otkrivanje menadžerskih potencijala • 5. informiranje u području ljudskih potencijala

17. PLANIRANJE LJUDSKIH POTENCIJALA • analiza razvoja ljudskih potencijala i izobrazba • uspoređivanja rasta ljudskih potencijala u organizaciji, granama i regionalno • prepoznavanje veza, odnosa i elemenata koji utječu na razvoj ljudskih potencijala • projekcije rasta i izobrazbe ljudskih potencijala • stvaranje integralnih planova ljudskih potencijala

18. Portfolio ljudskih potencijala

19. MOTIVACIJA • učinak zaposlenika ne ovisi samo o njegovim sposobnostima nego i o njegovoj motiviranosti • jako je bitno unutar organizacije izgrađivati kvalitetni motivacijski sustav • motivacijski sustav svojim tehnikama pomaže u zadovoljavanju raznolikih potreba zaposlenika • treba znati koje su motivacijske tehnike važne, u koje vrijeme i pod kojim uvjetima • definicija: motivacija je traganje za onim što nedostaje ili što je potrebno osobi, odnosno, traženje zadovoljenja potreba (Maslow A. H.)

20. OSNOVNE MOTIVACIJSKE TEORIJE • TEORIJA POTREBA (Maslow, A. H.) teorija sadrži tezu kako je potreba osnova djelovanja na ponašanje, a prioritet zadovoljavanja je: 1) egzistencijalne (fiziološke) 2) sigurnosne 3) pripadanja (socijalne) 4) poštovanja i statusa 5) samoaktualizacije • TEORIJE VRIJEDNOSTI (Mc Clelland 1973.) uzimaju u obzir ono što pojedinac želi, ističu se tri tipa potreba: potreba za moći, potreba za povezanošću, potreba za postignućem • TEORIJE VANJSKIH POTICAJA I OČEKIVANJA naglašavaju važnost i utjecaj okruženja na ponašanje pojedinca

21. VRSTE MOTIVACIJSKIH TEHNIKA

22. PLAĆA- određena količina novca koju je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku po osnovi obavljenog rada za organizaciju u nekom vremenu pet osnovnih komponenti plaće

23. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA UNUTAR ŠKOLSKOG SUSTAVA RH • materijalni položaj zaposlenika sustava je znatno lošiji u odnosu na druge sustave financirane iz proračuna • proračunska izdvajanja su za obrazovanje i znanost znatno manja u odnosu na razvijenije zemlje iz okruženja • prilično su dobro razvijene nematerijalne motivacijske kompenzacije kao što su: stručni seminari, znanstveni simpoziji, savjetovanje, mentoriranje, ugled, status, poštovanje, rukovođenje, organizacijska klima i dr. • unutar sustava povećani radni učinak po osnovi kvalitete outputa nije povezan sa povećanjem plaće • bilo bi poželjno izgraditi integralnu školsku bazu podataka ljudskih potencijala, na taj bi način dobili portfolio ljudskih potencijala sustava, što bi uvelike pomoglo menadžmentu za kvalitetnije upravljanje ljudskim potencijalima

24. UPRAVLJANJE ZNANJEM(knowledge management) - KM • značaj znanja u današnjoj ekonomiji – presudno je za postizanje konkurentskih prednosti organizacija na tržištu • kako znanje svojih zaposlenika, ono koje se nalazi u dokumentima, internim priručnicima pretvoriti u tzv. institucijsko znanje? - potrebni su inovativni koncepti upravljanja znanjem i tehničke platforme (integralna informacijska infrastruktura). • za razumijevanje ovog koncepta potrebno je razumjeti pojmove poput: znanje, upravljanje znanjem, stvaranje znanja, prijenos znanja, dijeljenje znanja, mjerenje znanja, intelektualni kapital (IC), ljudski kapital (HC)

25. DEFINICIJA ZNANJA • znanje se razlikuje od podataka i informacija • podaci predstavljaju činjenice izvan konteksta, ne prenose sami po sebi značenje • informacije nastaju kad se podaci stave u značajni kontekst - u obliku poruke često • “Znanje predstavljaju naša vjerovanja i vrednovanja koja se zasnivaju na smisleno organiziranom skupu informacija (poruka) do kojih dolazimo iskustvom, komunikacijom i zaključivanjem” (Zack Michael H.) • “Znanje je informacija koja mijenja nešto ili nekoga – ili tako što postaje osnova za neko djelovanje, ili pak čineći osobu (ili instituciju) sposobnom za drugačije ili efikasnije djelovanje.” (Drucker, Peter F.)

26. Hijerarhijska organizacija osnovnih elemenata informacijskih znanosti.(Lasić-Lazić Jadranka)

27. VRSTE ZNANJA • znanje možemo klasificirati u dvije kategorije (Ikujiro Nonaka): • izričito ili eksplicitno znanje (explicit knowledge) • individualno ili implicitno znanje (tacit knowledge) • eksplicitno znanje je formalno, sistematično, lako razumljivo, nalazi se u knjigama, video zapisima, bazama podataka, izvješćima i sl., to je formalizirano implicitno znanje na nekom prijenosniku • implicitno znanje je individualizirano, nije formalizirano, teško je za komunikaciju, sadrži uvjerenja, spoznaje, mentalne modele, perspektive - ovo se znanje shvaća i primjenjuje na podsvjesnoj razini, a proizašlo je iz individualnih opažanja i iskustava

28. VRSTE ZNANJA • Slijedeća podjela znanja: (prema Zack Michael H.) • deklarativno (statično) – znati nešto o nekome ili nečemu • relaciono – znati tko ili što ili s kim ili čim • kondicionalno – kada nešto znati • kauzalno – zašto nešto znati • proceduralno (dinamičko) – kako nešto znati

29. DEFINICIJA UPRAVLJANJA ZNANJEM • proizvodnja informacija u organizaciji i okruženju je velika, i problem predstavlja njihova selekcija, a time već počinje upravljanje • s ekonomskog aspekta znanje nije apstraktno, već se promatra stručno primijenjeno znanje, koji pridonosi stvaranju materijalne i nematerijalne vrijednosti za organizaciju • postoji i sustav za upravljanje znanjem, kojega podupire dobro izgrađena informacijska infrastruktura, sustav za elektronsko upravljanje dokumentima i sustav za praćenje promjena i trendova prema zadanim parametrima • znanje je odlika korisnika , a ne sustava za upravljanje znanjem • upravljanje znanjem i sustav za upravljanje znanjem treba da daju zaposleniku informaciju koju treba i kada ju treba, kako bi bio usredotočen na rješavanje problema i zadataka • UPRAVLJANJE ZNANJEM obuhvaća: (Jelčić, Karmen) - analizu postojećeg stanja, - definiranje ciljeva znanja, - generiranje i razvoj novog znanja, - prijenos znanja (razmjena i širenje), - korištenje znanja i - mjerenje i vrednovanje znanja.

30. PROCES UPRAVLJANJA ZNANJEM • institucijsko znanje = implicitnom znanju kojeg posjeduju zaposlenici i eksplicitnom znanju organizacije • PROCES UPRAVLJANJA ZNANJEM JE PLANIRANI I VOĐENI PROCES KOJI REZULTIRA STVARANJEM, ODRŽAVANJEM I POBOLJŠANJEM BAZE ZNANJA SUSTAVA ZA UPRAVLJANJA ZNANJEM • baza znanja predstavlja “inteligentni” sustav koji se korištenjem razvija, a sastoji se od niza istinitih i neistinitih tvrdnji i modela, te se na osnovu svoga iskustva sam ispravlja • proces upravljanja znanjem je ujedno i pokretač spirale stvaranja znanja

31. SPIRALA STVARANJA ZNANJA(Ikujiro Nonaka) • Model stvaranja znanja u četiri stupnja: 1) od implicitnog prema implicitnom 2) od implicitnog prema eksplicitnom 3) od eksplicitnog prema eksplicitnom 4) od eksplicitnog prema implicitnom

32. EKONOMSKI KONTEKST ZNANJA • znanje je proizvodni faktor • utjelovljenje znanja je intelektualni kapital • povećava se udio znanja u novostvorenoj vrijednosti • informacije i znanje su ključni čimbenik poslovnog uspjeha organizacija • znati kako (know-what), znati gdje (know – where), znati kada (know - when) • organizacije koje žele biti svjetski konkurentne sustavno i planirano upravljaju intelektualnim kapitalom, a takvim upravljanjem fokusirane su aktivnosti tvrtke prema budućnosti

33. POJAM I STRUKTURA INTELEKTUALNOG KAPITALA (IC) • nematerijalna imovina tvrtke predstavlja intelektualni kapital • “Nešto, što se ne može opipati, ali te polako čini bogatim” (Thomas Stewart) • na burzama uočavamo kako je tržišna vrijednost dionica višestruko veća od knjigovodstvene • Postoje dva osnovna pojavna oblika (IC) a) materijalni, u obliku patenata, licenci, nacrta, planova, kompjutorskih programa, priručnika i sl. (explicit knowledge) b) nematerijalni, onaj koji je u glavama zaposlenika, a to su vizije, sposobnost djelovanja, leadership, kultura, iskustvo, rješavanje problema, nazivamo ga skriveno znanje (tacit knowledge) • Struktura IC-a – sastoji se od humanog kapitala (HC) i strukturnog kapitala • IC je dio strukture tržišne vrijednosti organizacije

34. POJAM I STRUKTURA HUMANOG KAPITALA (HC) • humani kapital u organizaciji predstavljaju zaposlenici sa individualnim i kolektivnim znanjem, sposobnostima, stavovima, iskustvom, mogućnostima i emocijama • zaposlenici predstavljaju humani kapital za organizaciju samo onda kada znanja i sposobnosti “pretoče” u dijela i to u skladu sa strategijom poslovanja • struktura humanog kapitala (HC)

35. UPRAVLJANJE ZNANJEM UNUTAR ŠKOLSKOG SUSTAVA • cilj je da spirala znanja bude što veća i da se ciklusi spirale znanja izmjenjuju što brže • zadaća zaposlenika sustava je da optimalnu količinu znanja u optimalnom vremenu prenesu na polaznike nastavnih programa, na taj način sustav generira novu vrijednost • tek zaposlenjem završenih polaznika, ista ta znanja su u funkciji stvaranja dodane vrijednosti (kroz proizvode i usluge) • polaznici koji se školuju uz rad imaju priliku primjenjivati novostečena znanja odmah • unutar školskog sustava postoje dobri preduvjeti za uspješno upravljanje znanjem kroz razvijenu globalnu informacijsku infrastrukturu i elektroničko upravljanje dokumentima (virtualne knjižnice) • postoji implicitno znanje , eksplicitno i institucionalno znanje sustava • školski sustav ne raspolaže sa primjerenim integralnim informacijskim sustavom sa raspoloživim bazama znanja (npr. baza znanja o ljudskim potencijalima- izrada portfolija) • znanje zaposlenika ovoga sustava, kao i znanje polaznika nastavnih programa predstavlja intelektualni kapital nacionalnog gospodarstva, a o tome kako uspješno upravljamo ovim resursom uvelike će ovisiti kakva će nam biti budućnosti u Hrvatskoj

36. ELEKTRONIČKO UČENJEE-LEARNING • koncept elektroničkog učenja podrazumijeva integraciju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u obrazovni proces • on-line obrazovanje na daljinu je uži pojam od E-learninga i podrazumijeva programe koji se u potpunosti ili u najvećem dijelu zasnivaju na nastavnom procesu • obrazovanje na daljinu podrazumijeva prostornu udaljenost između nastavnika i učenika (polaznika programa) • BITNE ZNAČAJKE E-LEARNINGA: - zasnovan je na tehnologiji (IKT), ali je pedagoški orijentiran - predstavlja socijalni proces koji zahtjeva suradnju među ljudima - uvjetuje organizacijske promjene i uvođenje učitelj/tutor treninga

37. ZNAČAJKE I PREDNOSTI E-LEARNINGAZNAČAJKE: • može biti pogodan za osobno usavršavanje • smanjuje razliku između pojedinaca i grupa • treba razlikovati dva ključna pojma: - sadržaj (tematski oblici namijenjeni učenju: seminari, lekcije, tečajevi, interaktivne upute, fakultetski kolegiji) - upravljački produkt (LMS) • PREDNOSTI: - omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja pojedinih seansi učenja - omogućuje pristup udaljenim korisnicima kojima je preskupo putovati - omogućuje velikim sustavima cjenovno prihvatljivu obuku i to dislocirano za veliki broj korisnika sustava

38. VRSTE E-LEARNINGA 1) elektroničko učenje se izvodi u učionici u kojoj su prisutni učenici i nastavnik (sa i bez interakcije, neki programi omogućuju kontrolu učeničkih računala – classroom aid 2) samostalno korištenje pripremljenih materijala koji se izvode na nekoj drugoj lokaciji (materijali su dostavljeni učenicima na CD-ROM-u ili nekom drugom mediju ili putem Interneta) - ovo je nadopuna klasičnoj nastavi i naziva se u literaturi blended learning ili mixed mode 3) cijeli proces učenja je osmišljen da se izvodi putem Interneta, a time E-learning postaje jedan od oblika obrazovanja na daljinu - ovo su rješenje ustanove i polaznici prihvatili kao rješenje modernog doba • danas možemo reći kako su u trendu dva oblika E-learninga: a) Learning Management System (LMS) b) videokonferencije putem Interneta

39. OBRAZOVANJE ZA E-LEARNINGE-LEARNING AKADEMIJA • kod nas vodeću ulogu u obrazovanju za E-learning ima hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet • koncipirana su tri programa koja se uglavnom izvode preko Interneta A) program za E-learning menadžere B) program za E-learning tutore i C) program za instrukcijske/course dizajnere • nastava je organizirana kao kombinacija kolegija putem Interneta, radionica u učionici i udaljenih predavanja putem videokonferencijskih sustava

40. PROGRAMI CARNnet AKADEMIJE 1)MENADŽMENT U E-LEARNINGU –omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za učinkovitu implementaciju E-learninga u visokoškolskim ustanovama 2) E-LEARNING TUTOR - omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih profesorima i nastavnicima te svima onima koji održavaju nastavu u on-line okruženju 3) DIZAJNER E-LEARNING TEČAJEVA -namijenjen je budućim autorima on-line edukacijskih sadržaja, i nastavnih aktivnosti u on-line okruženju te tehničkom i drugom osoblju koje osigurava podršku

41. RAZVOJ PRIMJENE ICT-a UOBRAZOVANJU

42. COURSWARE ALATI • E-learning je danas nemoguće zamisliti bez courseware alata • oni su nadopuna nastavi, neće nikada zamijeniti komunikaciju s “ljudskim bićem” • definicija - “edukacijski softver: računalni softver dizajniran za edukaciju”(Encarta. World English Dictionary) • svi coursware alati se sastoje iz dva osnovana dijela: PROSTOR ZA PROFESORA i PROSTOR ZA STUDENTA • prostor za studenta predviđen je za najbolju prezentaciju znanja, a prostor za profesora najjednostavnijem unosu znanja u taj prostor • prostor za predavača je dalje podijeljen na: prostor za autora materijala, prostor za administratora sustava i prostor za predavača • osoba koja je autor materijala nije nužno i osoba koja će predavati • javlja se nova struka dizajner gradiva koji je vješt prilagođavanju gradiva courseware alatima • na tržištu su dostupni mnogi besplatni alati (Moodle, Claroline) i komercijalni (WebCT, BlackBoard, IntraLearn) • CARNet je svojim nastavnicima osigurao dovoljan broj licenci za WebCT alat

43. STANDARDI E-LEARNINGA(SCROM)i LEARNING MANAGEMENT SYSTEM(LMS) • standardi omogućuju brz i bezbolan način prelaska s jednog courseware alata na drugi, jedan od najpopularniji na tržištu je Shareable Object Reference Model (SCROM) • nijedan ozbiljniji E-learning sustav ne može se zamisliti bez softverskog rješenja koje nazivamo LMS (Learning Management System) • LMS omogućuje: - isporuku sadržaja za učenje, - praćenje sadržaja učenja, - izvještavanje, - praćenje napretka polaznika, - međusobnu komunikaciju mentora i studenata, i studenata, međusobno, - administriranje sadržaja učenja, - testiranje i - prijava i naplata.

44. E-LEARNING i LMS(izvor: Časopis Edupoint, br.2)

45. Web Course Tool (WebCT) iREFERALNI CENTRI ZA PRUŽANJE PODRŠKE NASTAVNICIMA U PRIMJENI ICT-a U NASTAVI • WebCT je alat namijenjen za E-learning, a prije svega je namijenjen održavanju nastave na daljinu • alat može poslužiti za dopunu nastavi u učionici • WebCT omogućuje: objavljivanje multimedijalnih obrazovnih sadržaja, međusobnu komunikaciju polaznika i njihovu komunikaciju s nastavnikom, on-line testove, i praćenje aktivnosti polaznika on-line tečajeva kroz mnogobrojna statistička izvješća • REFERALNI CENTRI ZA POMOĆ SVEUČILIŠNIM NASTAVNICIMA U PRIMJENI ICT-a : 1) za prijavljivanje projekata na daljinu 2) za izradu obrazovnih materijala 3) za odabir courseware alata 4) za metodiku i komunikaciju u obrazovanju na daljinu 5) za samo procjenu i procjenu znanja uz primjenu IT-a 6) za odabir računalne i programske podrške 7) za izradu multimedijalnih sadržaja i njihovu prilagodbu za www

46. IZRADA OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-LEARNING • kod kreiranja obrazovnih sadržaja na webu treba voditi računa da ne budu samo preslikani , već da to budu interaktivni sadržaji (kvizovi, testovi, vježbe i animacije) • treba pri izradi stranica na webu voditi računa o njenoj osobnosti i poštivati osnovna pravila kod odabire boje, pozadine, fonta ili slike. • također se pri izradi obrazovnih sadržaja preporučuju hipertekstualni materijali, a to su materijali sa linkovima (poveznicama) – linkovi povezuju dijelove teksta sa drugim dijelovima teksta, i nemoguće je napraviti njegovu tekstualnu inačicu • SADRŽAJ E-learninga je jako bitan i po njemu se razlikuje kvaliteta proizvoda E-learninga (vidi sliku) izvor: Sun Trust Eqiutable Securites

47. PEDAGOGIJA, DIDAKTIKA I METODIKA U ON-LINE OBRAZOVANJU • Postoje mnogi pozitivni učinci kada se primjenjuju pedagoške metode u obrazovanju: - potpunija obrazovna iskustva, - veća aktivnost polaznika, - razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanje problema, - usmjeravanje polaznika na samostalno traženje informacija, - usvajanje znanja u suradnji s drugima i - bolja priprema polaznika zbog asinkronog rada.

48. KOMUNIKACIJA U ON-LINE OBRAZOVANJU • U proces komunikacije u obrazovanju na daljinu uključeni su: - predavač/instruktor, - polaznik nastave, - obrazovni sadržaji koji su predmet, razmjene i - mediji ili komunikacijski kanali. • Postoje dvije komponente u obrazovanju o kojima treba voditi računa, a vezane za komunikaciju: a) informacijsko-spoznajna b) socijalno-emocijalna • VRSTE KOMUNIKACIJE: a) jednosmjerna komunikacija b) dvosmjerna komunikacija • SINKRONA i ASINKRONA komunikacija - SINKRONA je klasični način predavanja, polaznik sluša predavača koji predaje gradivo, a ovaj ga može u svakom momentu prekinuti - kod courseware alata postoje tri vrste: audio/videokonferencija, audiokonferencija i tekstualana konferencija - ASINKRONA je komunikacija koja polaznicima omogućuje praćenje predavanja s odmakom, kod ovoga načina polaznik sam bira dijelove gradiva koje će usvajati (lekcije) i bira tempo i brzinu usvajanja (mogućnosti koje se koriste kod ove komunikacije su E-pošta i diskusijske grupe)

49. CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE • cjeloživotno učenje predstavlja aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja vještina i sposobnosti. (permanent education- Vijeće Europe 1971.), (longlife education). • doživotno obrazovanje ili trajno (continuing education) - obrazovanje od završetka nekog formalnog do kraja radnog vijeka ili do smrti. • cjeloživotno obrazovanje uvažava sve oblike učenja: 1) FORMALNO (fakultet, škola) 2) NEFORMALNO (usavršavanje znanja u organizaciji za potrebe radnog mjesta) 3) INFORMALNO (međugeneracijsko učenje- razmjena znanja među prijateljima, u obitelji i sl.) • u obrazovnim strategijama EU kao ključna komponenta učenja se naglašava INFORMACIJSKA PISMENOST, a ona sadrži slijedeće elemente • (Candy 2002.): - sposobnost učinkovitog traženja informacija, - upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija, - lakoća i lagodnost korištenja širokog raspona medija, - svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija i - učinkovitost prenošenja informacija drugima.

50. E-LEARNING U VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA • naša zemlja zaostaje u ovom području za EU • predvodnik aktivnosti vezanih za E-learning na fakultetima je CARNet i to kroz E-learning akademiju, stručni časopis Edupoint i referalne centre za potporu nastavnicima pri primjeni ICT-a u nastavi te licence za courseware alat WebCT • jedan od referalnih centara daje savjete i podršku za prijavljivanje E-learning projekata u europske inicijative i projekte s mogućnošću uključivanja u međunarodne izvore financiranja • FOI Varazdin je razvio svoj vlastiti LMS sustav pod nazivom FDL • studentima je omogućen pristup bazama znanja iz pojedinih područja (Current Contents, Agricola i dr.) • postoji virtualno sveučilište na kojem možemo vidjeti sve naše fakultete, zatim popis on-line kolegija i popis digitalnih knjižnica • FER je formirao web obrazovnu zajednicu • od 1997. postoji podružnica Henlyjeve poslovne škole i to samo modul udaljenog učenja (distance learning)