Psihijatrija – osnovni pojmovi

1. predavanja za srednju školu Br.1. Psihijatrija – osnovni pojmovi mr.sc. Elvira dr Koić OB Virovitica

2. MENTALAN (lat.mens-duh, duša, razum) = onaj koji se odnosi na dušu ili psihu, dakle na psihičke procese općenito, a u užem smislu na intelektualne i kognitivne, spoznajne procese.        PSIHIČKI (grč. psychikos-duševni) = duševno, doživljajno, sve ono što se javlja kao subjektivni doživljaj. To je skup procesa koji su dostupni samo doživljavaocu. Psihičko je najviši izraz razvoja materije, ono je kvalitativno svojstvo, a s organskim čini jedinstvo. Duh Duša Tijelo br.1. Predavanja za srednju školu

3. e-motion = energija u kretanju Tri osnovna nivoa (super, ideal – ego) Duh (ego) Duša (id) Tijelo radost tuga strah ljutnja br.1. Predavanja za srednju školu

4. PSIHA (duša) je sinonim za «duševne pojave», emocije i sve u svezi s njima. Duša je u teologiji naziv za pretpostavljeno postojanje nečega što je nezavisno od čovječjeg tijela i nakon smrti egzistira dalje. PSIHIČKI PROCESIuključuju doživljavanje, osjećanje, percipiranje, pamćenje, mišljenje, i t.d. Svi ovi procesi su izraz zbivanja u mozgu i drugim živčanim strukturama. br.1. Predavanja za srednju školu

5. MENTALNO (DUŠEVNO)ZDRAVLJE =stanje općenito dobre osjećajne i društvene prilagodbe u različitim područjima života. Mentalno zdrava osoba je zadovoljna, rado živi i ima osjećaj da uspješno ostvaruje sve svoje potencijale. Duševno zdravlje je relativno a ne apsolutno stanje, određuje se u odnosu na neke pokazatelje, npr. odsutnost bolesti, istodobni uspjesi na poslu i emotivno, u ljubavi i u stvaranju, uz sposobnost zrelog i prilagodljivog rješavanja sukoba između nagona, svjesnog, socijalnog okruženja i realnosti. Duševno zdrav čovjek testira realitet i zadovoljan je. br.1. Predavanja za srednju školu

6. PSIHIČKI STATUS = određenje razine i načina funkcioniranja psihe, intelektualnog i emocionalnog. PSIHOPATOLOGIJA = psihijatrijska disciplina koja se bavi proučavanjem bolesnog ili poremećenog duševnog života. br.1. Predavanja za srednju školu

7. BOLEST je ono stanje kod kojeg možemo odrediti etiologiju, patologiju, tijek, prognozu i terapiju te ishod (npr. progresivna paraliza kod sifilisa, treponema...), POREMEĆAJ je sindrom, nejasno definiran. Zato su u psihijatriji uglavnom definicije dogovorene kao kliničke slike, opis sindroma, na osnovi kojih su sačinjeni simptomi prvog i drugog reda, tj. dijagnostički kriteriji uključivanja i isključivanja, i drugi prema kojima se postavljamo i koje poštujemo kako bismo mogli komunicirati.  DUŠEVNI ILI MENTALNI POREMEĆAJ = psihološki ili ponašajni sindrom, koji uzrokuje značajne smetnje ili nesposobnost, tj. oštećenje u jednom od važnih područja djelovanja, ili značajno povišen rizik od smrti, boli ili gubitka slobode. Očituje se poremećajem ponašanja, psihološke ili biološke funkcije osobe. br.1. Predavanja za srednju školu

8. «Emocionalna bolest» je sinonim u laičkoj uporabi. • Ovaj izraz ne primjenjuje se za ponašanje ili sukobe koji se javljaju između osobe i društva (npr. politički, vjerski, seksualni izbori), sve dok takvi sukobi nisu očita posljedica poremećenog funkcioniranja osobe. Određuje se kao odstupanje od nekog normativnog koncepta. Svaka bolest ima karakteristične znakove i simptome. e-motion= energija u gibanju (prema van.....) br.1. Predavanja za srednju školu

9. PSIHIJATRIJA(grč. psyche-duša, iatreia, iatreo-liječim) je medicinska znanost koja se bavi izučavanjem porijekla, dijagnosticiranjem, prevencijom i liječenjem duševnih poremećaja, u svim razdobljima ljudskog života. • Suvremena psihijatrija smatra da je duševno zdravlje integralni dio zdravlja pojedinca i zajednice te da zajedno s tjelesnim zdravljem čini cjelinu zdravlja čovjeka. Duševno zdravlje ima biološke, psihološke i socijalne pretpostavke i dimenzije (multidimenzionalno je). • Psihički život je dinamičan, što znači da se psihičko i psihopatološko mijenja kako se mijenja priroda čovjeka, okolina i njihov međusobni odnos. • Suvremeni psihijatrijski pristup je integralan, što znači povezivanje s drugim kliničkim granama medicine i uključivanje u zaštitu i promicanje duševnog zdravlja općenito. br.1. Predavanja za srednju školu

10. Neke psihijatrijske grane su: • opća, socijalna, biologijska, sudska ili forenzička, • Psihoterapija i brojne psihodinamske škole i pravci nastali iz njih. • dječja, adolescentna, gerontopsihijatrija, • psihijatrija u zajednici, • farmakopsihijatrija, • neuropsihijatrija, psihofizika, • kronopsihologija, somnologija, • etnopsihijatrija i transkulturelna psihijatrija, • psihokibernetika i kibernetska psihoterapija, psiholingvistika i neurolingvističko programiranje (NLP), • psihogenetika, • psihoonkologija, br.1. Predavanja za srednju školu Foto izvor: Royalty-Free Foto

11. Suradna (liaison) i konzultativna psihijatrija • Liaison (franc.=veza, povezanost, suradnja). • Suradna psihijatrija je grana kliničke psihijatrije koja povezuje psihijatriju i somatsku medicinu. • Liaison psihijatri se bave psihičkim, tj. emocionalnim aspektima somatske bolesti (kako reagira, kako se adaptira, implikacije i posljedice bolesti). • Rad je timski, interdisciplinarnog pristupa, promatra se grupna dinamika tima i odnosa bolesnik-članovi tima. • Psihijatar surađuje u dijagnostici, terapiji i prevenciji mogućih psiholoških teškoća kod organskog bolesnika. • Krucijalna funkcija konzultacijsko-suradnog psihijatra je da procjeni stupanj stresa koji pacijenti stvaraju kod osoba koje im pružaju zdravstvenu njegu i kod svojih obitelji, kapacitet bolničkog osoblja i članova obitelji da se adaptiraju na pacijente i njihove bolesti (i na intervencije psihološke skrbi), i, iznad svega, sposobnost osoblja i obitelji da provedu ili barem da potpomognu psihijatrijsku ili psihološku skrb • Liaison psihijatar educira osoblje za razumijevanje psihološkog. • Uključuje i tradicionalne psihijatrijske konzultacije (savjetodavni rad), kada se na poziv daje mišljenje i savjet. br.1. Predavanja za srednju školu

12. MENTALNA HIGIJENA – obuhvaća istraživanje čimbenika koji čuvaju mentalno zdravlje i primjenu različitih mjera koje unapređuju i održavaju čovjekovo duševno zdravlje, dobro osjećanje i volju za životom, uz istodobno odstranjivanje i izbjegavanje onih faktora koji to zdravlje narušavaju. • Ako se koordinirani programi usmjeravaju za skrb nad stanovnicima određenog područja, tada je to psihijatrija u zajednici. br.1. Predavanja za srednju školu

13. prof. Josip Čulig br.1. Predavanja za srednju školu

14. PSIHIJATAR je ovlašteni liječnik specijalista koji provodi dijagnosticiranje, liječenje i prevenciju duševnih i emocionalnih poremećaja. Obrazovanje koje se zahtijeva jest stupanj doktora medicine i četiri (pet) godina specijalizacije, te više godina poslijediplomskog obrazovanja za osobe koje žele sub-specijalizaciju u nekoj od psihijatrijskih disciplina. br.1. Predavanja za srednju školu

15. PSIHIJATRIJSKA MEDICINSKA SESTRA-TEHNIČAR je svaka medicinska sestra, ili tehničar, srednje ili više stručne spreme, zaposlen u psihijatrijskoj bolnici, na psihijatrijskom odjelu ili drugoj ustanovi, koji su stekli posebnu edukaciju i iskustvo u vođenju psihijatrijskih bolesnika. Florence Nightingale br.1. Predavanja za srednju školu

16. br.1. Predavanja za srednju školu

17. PSIHOLOG je osoba koja je stekla akademsku titulu nakon školovanja na filozofskom fakultetu, a bavi se znanošću koja istražuje duševne procese i ponašanja ljudi i životinja, podučava ili pruža druge psihološke usluge. Klinički psiholozi su specijalizirani za rad u zdravstvenim ustanovama.          br.1. Predavanja za srednju školu

18. SOCIJALNI RADNIK U PSIHIJATRIJI je specijaliziran za liječenje, rehabilitaciju i sprečavanje ponovnih pojava duševnih bolesti, uz osobitu pozornost obiteljskim, okolinskim, kulturološkim i drugim čimbenicima, koji mogu imati ulogu u razvoju, nastavljanju ili opetovanju bolesti i bolesnikovog reagiranja na liječenje.       br.1. Predavanja za srednju školu

19.  OKUPACIONI TERAPEUT je specijaliziran za provođenje socio-okupacionih i rehabilitacijskih aktivnosti na odjelu za duševne bolesti. Stekao je akademsku titulu nakon školovanja na visokoj medicinskoj školi. br.1. Predavanja za srednju školu

20. Osoba s duševnim smetnjama je duševno bolesna osoba, osoba s duševnim poremećajem, nedovoljno duševno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba s drugim duševnim smetnjama. Osoba s težim duševnim smetnjama je osoba s duševnim smetnjama koja nije u mogućnosti shvatiti značenje svojega postupanja ili ne može vladati svojom voljom ili su te mogućnosti smanjene u tolikoj mjeri da joj je neophodna psihijatrijska pomoć. ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA (1997.) Takva osoba ima pravo na zaštitu i unapređivanje svoga zdravlja, na jednake uvjete liječenja kao i druge osobe, pravo na dostojanstvo i zaštitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja i ponižavanja br.1. Predavanja za srednju školu

21. Stigma, prema grčkoj riječi, znači ubod, žig, znamenje, u prenesenom značenju ljaga, sramota, ruglo. •  Stigmu uzrokuje kombinacija neznanja i straha, što je podloga stvaranja ukorijenjenih mitova i predrasuda • Stigma vezana uz duševnu bolest stvara začarani krug otuđenja i diskriminacije onih koji pate i članova njihovih obitelji • Sram od dolaska psihijatru često je zaustavljao proces liječenja i odgađao ga. • Posljedice predrasuda su ne-traženje medicinske pomoći i odbijanje liječenja zbog psihičkog poremećaja što direktno ugrožava zdravlje ili dovodi do toga da osoba taji svoju bolest i izbjegava liječenje. br.1. Predavanja za srednju školu

22. Stigma psihičke bolesti • Stigmatizacija se događa iz neznanja o psihičkim bolestima, ne zato što su ljudi a priori zločesti i vole se ismijavati na račun ljudi koji se ne mogu braniti. • Poduka, informiranje ili kontakt s bolesnima takve stavove mogu mijenjati. • Osim toga, raste samosvijest pacijenata i njihovih obitelji • stigmatizacijazahvaća i obitelj i osoblje koje radi s bolesnicima • U takvim slučajevima u korijenu stigmatizacije svakako postoji neka ideja o zarazi i takvom prijenosu psihičke bolesti. • S druge strane postoji stigmatizacija psihijatara i psihijatrije kao profesije koja je neuspješna u liječenju psihičkih bolesti. • Takav odnos društva često se vidi i u odnosu prema psihijatrijskim bolnicama ili odjelima kojinpr. često imaju loše smještajne uvjete, ili u različitom tretmanu osobe kada se ona nalazi na liječenju na psihijatriji ili na nekom drugom odjelu bolnice. br.1. Predavanja za srednju školu

23. "Antistigma-program shizofrenih bolesnika"Globalnog programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA) • Cilj projekta je umanjivanje i uklanjanje diskriminacije spram duševnih bolesnika i njihovih obitelji • - kao logičan bi rezultat trebao biti zajednički život s oboljelima, lišen strahova i predrasuda, • njihovu emancipaciju od sadašnjeg "tretmana" društva • - resocijalizaciju i poboljšanje kvalitete življenja. br.1. Predavanja za srednju školu

24. "Kvaliteta života" ( Quality of Life - QOL) = teorijski koncept kojim se opisuje osobna satisfakcija životom,u skladu sa životnim ciljevima i vrijednostima pojedinca. • "Sveukupna ili globalna kvaliteta života" uključuje sve dimenzije života, a osobno zadovoljstvo može se analizirati i odabirom određene domene, važne za pojedinca. Šest osnovnih domena kategoriziraju osnovne životne kvalitete. To su: 1. procjena zdravlja, 2. procjena materijalnog statusa, 3. osobni interesi i razvoj, 4. odnosi s drugim ljudima, 5. socijalne aktivnosti, 6. rekreacija. Dva su posebna područja procjene: 1.procjena općeg zadovoljstva životom, 2. određenje najvažnijeg od promatranih područja.  br.1. Predavanja za srednju školu

25. Što sad Ljubav ima s tim? What's Love Got to Do with It br.1. Predavanja za srednju školu

26. Neki klasični tekstovi… br.1. Predavanja za srednju školu