1 / 17

POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJE Osnovne etičke kategorije

POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJE Osnovne etičke kategorije. ass. Vladimir Džamić, MSc vdzamic@singidunum.ac.rs. Koncept. Pojam etike; Osnovne etičke kategorije; Pitanja i komentari. Pojam etike i poslovne etike.

gazit
Télécharger la présentation

POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJE Osnovne etičke kategorije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJEOsnovne etičke kategorije ass. Vladimir Džamić, MSc vdzamic@singidunum.ac.rs

  2. Koncept • Pojam etike; • Osnovne etičke kategorije; • Pitanja i komentari.

  3. Pojam etike i poslovne etike • Etika je filozofska disciplina koja se bavi proučavanjem morala i moralnog života (grč. ethos); • Etika – opšta teorija morala; • Aktuelnost poslovne etike i komuniciranja proističe iz radikalnih promena organizacija sveta života i sveta rada; • Poslovna etika i komuniciranje su oblici ljudske prakse; • Poslovni moral se ispoljava (manifestuje) kroz ocenjivanje i procenjivanje pojava, procesa i odnosa u organizaciji, kao i poslovnih postupaka organizacije; • Poslovna etika se bazira na deset osnovnih etičkih kategorija, a to su: vrednosti, ideali, vrlina i porok, dobro i zlo, moralni dug, savest, stid i krivica, sloboda, moralna odgovornost, sreća.

  4. Značaj poslovne etike i komunikacija • Poslovna etika daje čovekovom životu u organizacijama i samim organizacijama humanu dimenziju; • Poslovne komunikacije za svoju suštinu imaju prenos informacija i saznanja posredstvom zajedničkih simbola (jezik i pismo); • Komunikacioni procesi i odnosi su određeni kulturnim obrascima;

  5. Vrednosti • Šta su vrednosti? • Vrednosti su apstraktne ideje, koje se odnose na potrebe i interese čoveka, organizacije i društva; • Čovek se orijentiše u svom delanju na osnovu određenih vrednosti, koje su sistematizovane – sistem vrednosti; • Postoje različite podele vrednosti; • Platon: vrednosti sredstva (instrumentalne), vrednosti cilja (intrinsične) i posredujuće (sadrže elemente prethodna dva); • Vrednosti mogu biti: društvene, ekonomske, pravne, političke, moralne, materijalne, nematerijalne i slično; • Ne postoji tačno određeni broj podela vrednosti, niti potpuno egzaktna podela vrednosti.

  6. Vrste vrednosti • Vrednosti se mogu razlikovati po sadržaju (moć, korist, bogatstvo i slično) i po predznaku (pozitivne i negativne vrednosti); • Vrednosti mogu biti: materijalne i nematerijalne; • Iako u svakodnevnom govoru pod vrednošću podrazumevamo one pozitivne, to nisu jedne vrednosti; • Negativne vrednosti (koristoljublje, nemoralnost, krađa, gramzivost, gordost i slično) su takođe vrednosti; • Vrednosti su same po sebi relativne, jer se mogu menjati u prostoru i vremenu; • Da li postoji najviša, apsolutna vrednost? Ako postoji, koja bi to vrednost mogla biti? Najviša vrednost je ona kojoj bi svi ljudi trebalo da teže.

  7. Ideali • Ideal (grč. eidos) predstavlja uzor, cilj, svrhu ili smisao ljudskog života, kao i predstavu maksimalnog savršenstva; • Idealima se teži, ali ih je u praksi jako teško dostići i održati; • Ideal slobode, pravde, pravičnosti, jednakosti i slično; • Osnov ideala može biti sopstveni “moralni program”, pozitivni primeri, uzori, ciljevi organizacije u kojoj pojedinac dela i sl.; • Istinski ideali su samo oni koji se neposredno ostvaruju i potvrđuju; • Osnovne funkcije ideala su: • određivanje cilja moralne delatnosti čoveka; • pobuđivanje i motivisanje čoveka na moralno delanje, u i izvan organizacija; • ujedinjavanje dužnog i postojećeg (šta “treba da bude” i šta “jeste”); • određivanje moralnog života čoveka.

  8. Konflikti u organizacijama • Konflikte u organizacijama obeležavaju: moralni karakter ličnosti, mogućnosti izbora ponašanja i mogućnosti izbora sredstava i puteva rešenja; • Harmonični (skladni) odnosi u organizaciji su jedan od preduslova njenog kontiniuranog napredovanja.

  9. Vrlina i porok • Vrlina i porok označavaju: forme ispoljavanja morala na nivou ličnosti iuopštene pokazatelje karaktera čoveka; • Sokrat: vrlina je znanje; • Platon: četiri kardinalne vrline (mudrost, hrabrost, umerenost, pravičnost); • Aristotel: najviša vrlina je živeti u skladu sa etičkim principima i pravilima (“dobar život je vrli život”, tj. život u skladu sa vrlinom) – grč. arete; • Apostol Pavle: nada, vera i milosrđe kao najveće hrišćanske vrline; • “Vrlina i porok su ono što jedno društvo odobrava ili ne odobrava” – Džon Lok; • Vrline se često dele na: kardinalne, teološke, moralne, intelektualne

  10. Dobro i zlo • Pramotiv dobra i zla i njihove večite borbe za prevlast u svesti pojedinca, organizacije ili društva kao totaliteta; • Dobro i zlo su osnovne i opšte kategorije etike i moralnog saznanja; • Metafore dobra i zla: svetlost i tama, crno i belo, Bog i demon i slično; • Shvatanje dobra: dobro je ono što je korisno (utilitarizam); dobro je ono što je viša vrednost; • Shvatanje zla: prirodno zlo (bolesti, nepogode,...), društveno zlo (revolucije, pobune,...), moralno zlo (neprijateljstvo, eksploatacija, zagađenje, krađa,...).

  11. Moralni dug • Kada čovek spozna vrednost kao moralnu, počne da preuzima obavezu da takvu vrednost ispuni u praksi; • Danas se poslovni moralni dug smatra jednim od načina kontrolisanja rada organizacije i iskazivanjem uzajamnog dejstva ljudi u organizaciji; • U ispunjenju moralnog duga se jasno ispoljava autonomija ličnosti (integritet pojedinca).

  12. Savest • Savest je kritička ocena samog sebe: sopstvenih postupaka, razmišljanja i delovanja; svest o postupanju, razmišljanju i delovanju suprotnim idealima i svest o neispunjavanju moralnog duga; • Savest ima dve dimenzije: emocionalnu i racionalnu; • Emocionalna dimenzija savesti (muka, griža savesti); • Racionalna dimenzija savesti (razum); • “Mirna savest”.

  13. Stid i krivica • Stid je veoma povezan sa osećanjem krivice; • Čovek oseća stid kada postaje svestan činjenice da se ne ponaša u skladu sa važećim moralnim, materijalnim ili pravnim normama i vrednostima unutar jedne organizacije; • Stid se može osećati i onda kada je čovek nesposoban da pokaže neophodne kvalitete u konkretnoj situaciji ili može biti posledica kulture u društvu (“stub srama”); • Krivica – kajanje – opraštanje.

  14. Sloboda • Šta je sloboda? • Pozitivno i negativno određenje slobode; • Sloboda u filozofskom smislu: da li postoji sloboda? • Apsolutna i relativna sloboda; • Sloboda izbora – osnov moralnog ponašanja; • Ekonomske slobode, političke slobode, sloboda kao pravna vrednost i slično; • Moralna sloboda: mogućnost opredeljenja i realizacija moralnih pozicija.

  15. Moralna odgovornost • Poseban oblik odgovornosti pred sudom sopstvene savesti, kao i organa unutar organizacije (“sudovi časti”); • Različita je od krivične ili političke odgovornosti: može, ali ne mora imati dodirnih tačaka sa ove dve vrste odgovornosti; • Moralna odgovornost može biti: lična, organizacijska ili društvena; • Najvažniji uslovi moralne odgovornosti su: sloboda delovanja, namera i uračunljivost čoveka.

  16. Sreća • Sreća je globalna moralna vrednost – kompleks različitih doživljaja povezan sa pozitivnom ocenom sopstvenog života; • Relativnost sreće: da li postoji trajno stanje sreće? • Ima različita značenja, od kolokvijalnog (“igre na sreću”) do filozofskog (“srećan život”, “srećan čovek”, “srećna porodica”); • Obuhvata: stanje radosti, odsustvo brige i nemira, osećanje ispunjenosti, harmonije života.

  17. HVALA NA PAŽNJI! • Za sva pitanja, dileme i poteškoće: vdzamic@singidunum.ac.rs Web stranica predmeta: http://pek.pfb.predmeti.singidunum.ac.rs/ http://pek.fthm.predmeti.singidunum.ac.rs/

More Related