1 / 79

Dve stvari važne danas radimo Holandski sindrom Balaša-Samjuelsonov efekat

Dve stvari važne danas radimo Holandski sindrom Balaša-Samjuelsonov efekat. Neutralnost novca. Ako se cene svih dobara u Evrozoni noći udvostruče Kao rezultat, novčanica od 20 evra danas može da posluži za kupovinu robe koja se juče mogla kupiti za 10€.

gizela
Télécharger la présentation

Dve stvari važne danas radimo Holandski sindrom Balaša-Samjuelsonov efekat

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dve stvari važne danas radimo • Holandski sindrom • Balaša-Samjuelsonov efekat

  2. Neutralnost novca

  3. Ako se cene svih dobara u Evrozoni noći udvostruče • Kao rezultat, novčanica od 20 evra danas može da posluži za kupovinu robe koja se juče mogla kupiti za 10€.

  4. Šta se dešava ako centralna banka duplira stok novca preko noći • i svima razdeli nove banknote? • Narod će se najpre oduševiti! • Na kratak rok, firme bi mogle da na povećanu tražnju • reaguju povećanjem ponude dobara ili usluga

  5. Svakih nekoliko godina neka zemlja sveta oproba ovaj recept i – ugruva se. • Ali nimalo nije verovatno da će ovaj proces potrajati, • To bi značilo da se privredni rast može jednostavno ubrzavati sve bržim i bržim štampanjem novca!

  6. Neutralnost novca • Stok realnog novca se ne menja ako ako se nominalni novčani stok i nivocena povećaju u istoj srazmeri. • isto kao što ne bi imalo nikakvog efekta kada bismo arapsko pismo (koje ima manje znakova), zamenili latinicom, gde slova ima mnogo više. • – Dejvid Hjum (David Hume)

  7. Potvrda neutralnosti novca: uvođenje evra • Odličan primer monetarne neutralnosti predstavlja uvođenjeevra, valute koju sada koristi preko 320 miliona ljudi. • Kratkoročni uticaj na inflaciju je procenjen na 0,2-0,5%

  8. BRITANSKA KONVENCIJA • 1 evrocent za 1din • EVROPSKA KONVENCIJA • 100 dinara za evro

  9. Nominalni devizni kursevi menjaju se brzo, a cene sporo • Ako se domaći i inostrani indeksi cena budu mnogo razlikovali, • može doći do potpunog razdvajanja realnog i nominalnog kursa

  10. izgleda da na dugi rok nominalnii realni kursevi imaju potpuno samostalne putanje, • posebno proučavamo realni • devizni kurs i nominalni deviznikurs (u poglavlju 19).

  11. Slika 7.3 Ako se koriste podaci za n zemalja, a simbolom Si obeležimo bilateralni nominalni devizni kurs sa zemljom i koja ima ponder wi, naš nominalni efektivni devizni kurs biće gde suma indeksa čini 100% (Σwi = 1).

  12. ako imamo svoju valutuiimamoinflaciju • apresijacija • Ako imamo evro – • Ili izaziva inflaciju, tj. realna apr. • Ili izaziva recesiju • Ili oba

  13. Index: Jan. 1995=100 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 Slika 7.11 Realni devizni kursevi u zemljama u tranziciji Ovo je rast ravnotežnog kursa u stvari

  14. Devizni kurs, rezime

  15. Inflacija i novac

  16. Inflacija i kamatne stope • Nominalna kamatna stopa i • Realna kamatna stoparmora se prilagoditi inflaciji:r = i e • Negativne realne kamatne stope u socijalizmu ...

  17. Vežba: Pretpostavimo da je Vkonstantno, Mraste 5% godišnje, Yraste 2% godišnje, a r = 4. • Kolika je nominalna kamatna stopa i • Ako CB poveća novčanu masu za 2 procentna poena, pronađite i . • Ako privredni rast bude samo 1% Šta će biti sa ? • Šta treba da uradi CB da zadrži na konstantnom nivou?

  18. Odgovori: Vje const, Mje 5%, Yraste 2% godišnje a r = 4. • Prvo = 5  2 = 3. Onda, vidimo da je i = r +  = 4 + 3 = 7. • i = 2, isto kao i rast novčane mase. • Ako CB ništa ne uradi  = 1. Da bi sprečila inflaciju CB mora smanjiti rast novčane mase za jedan procentni poen

  19. Zašto je inflacija loša? • Koji su troškovi za društvo? • Mislite na dugi rok • Šta znači misliti kao ekonomista?

  20. Poglavlje11 - Mandel-Flemingov model • Zašto se seli kapital? • Neposredniuzrokprofitnomotivisanihkapitalnihtokova je ... • kamatnidiferencijali-i*

  21. MANDEL FLEMINGOV MODEL • potpuno finansijski integrisanaprivreda • gubikontrolunadkamatnomstopom. • To objašnjava ulogu deviznog kursa

  22. čak ni Evropska unija nijedovoljno velika da bi imala velikog uticaja na svet.SAD postepeno gubi prevlast što je zemlja veća, manje su joj potrebe za spoljnimtržištem i stranim dobavljačima SAD i Evrozona su ipak daleko od toga da semogu smatrati zatvorenim. MALA ZEMLJA

  23. Uslovkamatnogpariteta • princip pariteta kupovnemoći (koji zavisi od konkurentnosti robe i usluga) • Važi na dugi rok • Na kratak rok je trgovina finansijskom aktivom mnogo važnija. • Stoga seizvodiuslovpariteta, kojićepresudnouticati na kamatne stope i na nominalni devizni kurs. To je kamatni paritet.

  24. o i* razmišljamokao o stopiprinosa,a ne kao o kamatnojstopi • Neka je i<i*. • Investitori uzimaju kredite u zemlji • a ulažu novac u inostranstvu • Ali i stranci to rade – zadužuju se u inostranstvu, a ulažu kod sebe • Na tajnačindomaćatražnja zanovcemrastedok ne dostignei*.

  25. Implikacija je da ni i<i* niti i>i*nisu održve. • Jedini izlaz je da bude i=i*. • To je kamatni paritet.

  26. Kamatni paritet je jednostavnouslov ravnoteže na međunarodnom finansijskomtržištu • finansijskitrejderiskenirajuceosvet. • u stanju su da svakog trenutkaizvrše transfer ogromnesumenovca • i tobukvalnobezikakvihtroškova. • Kao rezultat,kamatniparitetstalnovaži, a svakadevijacija setrenutno koriguje.

  27. KAMATNI PARITET - van krive IFM*. Iznadlinije, domaća kamatna stopa je veća od svetske. Kapital počinje da dolazi Priliv kapital promptno spušta kamatnu stopu i na svetski nivo. Obratno, ispod IFM krive kapital odlazi izzemlje, što povećava njegovu retkost, te se kamatna stopa vraća na nivo i*.

  28. Kapitalne kontrole • preovladavale su sve do sredine1970-ih. Kako pokazuje Slika 11.2, razvijene zemljesuihnapustiletokom 1980-ih. U prisustvu kapitalnih kontrola ne važi kamatni paritet

  29. Zaštozemljeuvodekapitalnukontrolu? • devijacijeodkamatnogparitetamogudaizazovumasovnetokovekapitala • Mogu da remete akcije CB • na monetarnu politiku • na devznikurs. • Odustaju jer je kontrola neefikasna zbog globalizacije

  30. Stoga je analitičkiokvir u ovoj knjizi • prilagođen za analizurazvijenih zemalja • dok je manje od pomoći kada jereč o nerazvijenimzemljama. • imaveomamnogovrstakapitalnihkontrola, • njihoviefektivariraju • Ne postoji dobar model za njihovu analizu

  31. Sta onda da se radi? • mogli bismo da jednostavno zanemarimo kamatniparitet • idaradimosamakroekonomskomravnotežomizPoglavlja 10. • U prvojaproksimaciji,to je moždanajbolješto se možeuraditi

  32. Devizni kursevi • Međunarodni monetarni fond (MMF): • 111 od 185 zemalja sveta usvojilo jedan ili drugi oblikfiksiranjakursa. • Prifiksnomkursumonetarnevlastijavnoobjavljujuodabraniparitet. • To je zvaničnavrednost nacionalne valute u jedinicama drugevalute, što je običnodolarilievro.

  33. Režimi deviznog kursa

  34. Tri pitanja • 1. Režimkursa • Prifiksnomrežimu, ignorisaćemo LMili TR krivu, • pri fleksibilnom kursu, ignorisaćemoIS krivu. • (2) Kojalinijareaguje naporemećaj? –- poremećaj utiče (najmanje) na jednu od tri linije • (3) Gde je nova ravnotežna tačka i kako je treba interpretirati? Kako i zašto se privreda pomerilau novuravnotežu?

  35. intervencijenadeviznomtržištu • Ako valutaapresira • CB moradasmanjujevrednostsvojevalute. • Da bi to uradila, • moraćedakupuje stranu valutu • Ako depresira • Tržišni kurs je 1/120=0,008 • Paritet je 1/100=0,01 • Depresirala • CB prodaje evre, tj. Povlači dinare

  36. zaštocbne može istovremeno da bira ponudu novca i deviznikurs. • cb ima tri instrumenta: • (1) ponudu novca, • (2) kamatnu stopu i • (3) devizni kurs. • Kada se odlučiza jedan od njih, druga dva su joj ostala van domašaja.

  37. Pri fiksnom kursu CB ne može da vodi autonomnu monetarnupolitiku • Ne može da odlučuje o ponudi novca, štoznačida je položajLM krivenevažan. • ne možedabiranikamatnustopu, takodaniTRkrivanemanikakvogznačaja. • Od značaja su samo IS iIFMkrive

  38. Alternativno objašnjenje CB ovde ima dva ograničenja: (1) tražnjuzanovcem, predstavljenulinijomD, i (2) inostranustopuprinosai*Jedina moguća ravnotežna pozicija sada je u tački A.

  39. Ovdejednostavnonemavišemanevarskogprostora • Dabismoovorazjasnili, zamislimodaCB pokušadaspustikamatnustopuda bi došlau tačku B • Kapital odlazi iz zemlje, • domaća valuta depresira • CB prodaje stranu valutu i povlači domaću valutu • kamatna stopa raste

  40. bilo koji pokušaj centralne banke da promeni novčanu ponudu ili domaću kamatnu stopu bićeneuspešan, jer se centralna banka obavezala dabrani određeni paritet zaključak • Vidimodakoliko god novcaubacimo u maluotvorenuprivredu,on se promptno „izvuče” krozdeviznotržište.Ova veza se možeolabaviti, alisamoprivremeno • Sterilizacija je • načinda se ovoograničenjeoslabi

  41. Poremećaji na strani tražnje Uodnosu na tačku B, dohodak raste manje, a kamatna stopa takođe raste. Ova dva efekta su vezana. • egzogenapromenatražnjeza dobrima utiče na • nivo autputa • na kamatnu stopu, dakle, nadveendogenevarijable

More Related