1 / 68

ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM

ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM. Marko Filić Mario Germ Branimir Ivšić Mia Suhanek. 1. UVOD. U današnje doba tehnološkog napretka i urbanizacije, koliko god se modernom čovjeku olakšava način života i komunikacije, ipak se javljaju mnogi neželjeni učinci.

habib
Télécharger la présentation

ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM • Marko Filić • Mario Germ • Branimir Ivšić • Mia Suhanek

  2. 1. UVOD

  3. U današnje doba tehnološkog napretka i urbanizacije, koliko god se modernom čovjeku olakšava način života i komunikacije, ipak se javljaju mnogi neželjeni učinci. Problem buke svakako spada u te neželjene učinke i treba mu posvetiti potrebnu pažnju. Buka se danas nalazi na svakom koraku - na ulici, u industrijskim postrojenjima i sve više u kućanstvima. Buka djeluje na živčani sustav, škodi koncentraciji i smanjuje radnu sposobnost, a dugoročno može uzrokovati i razne bolesti i poremećaje u organizmu.

  4. 2. OPĆI POJMOVI O BUCI

  5. 2.1. VRSTE BUKE • buka prirodnih izvora (grmljavina, šum vjetra, šum vode…) • buka koju stvara čovjek • u praksi, pod bukom se podrazumijevaju umjetno stvoreni zvukovi, budući da prirodni zvukovi rijetko ostavljaju teže posljedice

  6. Podjela buke u urbanim sredinama • Buka u radnoj sredini • buka koju stvara uređaj kojim radnik direktno rukuje • buka koju stvaraju ostali uređaji za rad • buka koju stvaraju tzv. neproizvodni izvori – npr. uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te zvuk okoline – npr. promet • Buka u životnoj sredini • prometna buka • buka koja se čuje iz industrijskih postrojenja • ulična buka raznog porijekla (npr. zvuk iz kafića, igrališta i sl.) • buka u domaćinstvima (od električnih i elektroničkih uređaja, iz susjednih stanova i sl.)

  7. Ljudi različito reagiraju na buku

  8. 2.2. PROUČAVANJE BUKE • Fizikalno - tehnički pristup • Medicinsko - zdravstveno pristup • Socijalno - pravni pristup • Jačina buke se mora izmjeriti i ocijeniti te se na kraju poduzimaju odgovarajuće mjere tehnološke i zdravstvene zaštite. • Primjena tehnoloških rješenja vezana je za investitorske troškove, a zabrana rada izaziva materijalne gubitke što neposredno utječe na ekonomiju, socijalno stanje i politiku.

  9. 2.3. GDJE SE SVE JAVLJA BUKA? a) Na radnim mjestima raznih profila pa sve do škola i bolnica • postoji dozvoljena gornja granica jačine buke pri kojoj neće nastupiti trajna oštećenja organizma • kad je osoba izložena buci tokom radnog vremena doći će do prolaznih promjena (smanjena osjetljivost organa sluha, nešto ubrzan puls, povećan krvni pritisak) • ukoliko nakon izloženosti buci ne uslijedi normalan period odmora posljedice postaju trajne i ozbiljno narušavaju zdravlje pojedinca

  10. b) Izvan radnog mjesta ljudi su psihološki osjetljiviji na buku u razdoblju odmora, što je osobito izraženo noću zbog osjetljivosti ljudskog sna najveći i dosad nerješivi problem predstavlja neposredna blizina prometnica mjestima za život i odmor postoje mnoge zakonske odredbe koje reguliraju glasnoću, među ostalim i prometnih sredstava, no to zasada ne pokazuje potpuni uspjeh

  11. Buka ugrožava ljude i izvan radnog mjesta

  12. 2.4. IZVORI I ŠIRENJE BUKE • Zvuk se stvara na određenom mjestu koje se naziva izvorom zvuka. • Izvoru buke određuju se karakteristike: prostorne, vremenske i čisto akustičke. • Putanje zvuka predstavljaju sljedeću kariku u prostiranju i prenošenju buke i određuju se za svaki pojedini slučaj posebno. • Posljednja karika u lancu prenošenja zvuka je prijemno mjesto. U krajnjoj liniji to je uvijek organ sluha.

  13. 2.5. OBRANA OD BUKE • Postojanje buke direktno utječe na rezultate rada jer zahtjeva povećanu koncentraciju, a time izaziva brže zamaranje, smanjuje kvalitetu rada, javljaju se veće i ozbiljnije greške… • Djelovanje buke na ljudski organizam je kumulativno, tokom izloženosti taj se utjecaj superponira i povećava u ovisnosti od vremenu ekspozicije. • Ljudi koji žive i rade na bučnim mjestima su se izjasnili da im više smeta buka doma nego na poslu iako je buka u domovima bila znatno manja. • Stoga je potrebna djelotvorna obrana od buke.

  14. Noćni mir je noćni mir

  15. Postoje tri načina zaštite od prekomjerne buke: fiziološki tehnološki socijalno-pravni

  16. fiziološka obrana obuhvaća promjenu fizičkih karakteristika srednjeg uha i neurološke fenomene adaptacije i zamora ako se uho izloži neprestanom zvučnom podražaju, doći će do tzv. slušne adaptacije pri tome pada osjećaj glasnoće i praga čujnosti ne može se uvijek uspostaviti direktna zavisnost slušne adaptacije i oštećenja sluha

  17. u tehnološku obranu od buke spadaju različite metode kojima se služimo poučeni iskustvom za smanjivanje utjecaja buke(npr. ugrađivanje uređaja u stabilno kućište smanjuje buku, dvostruka pregrada pruža bolju izolaciju od buke, itd...) skup iskustava o načinu kako se tehnološkim sredstvima smanjuje buka osnova su za tehničke propise koji predstavljaju socijalno – pravnu obranu od buke najbolja obrana od buke je višestruka

  18. 3.OSNOVNI FIZIKALNI PARAMETRI BUKE 3.1. OSNOVNI PARAMETRI BUKE

  19. 3.1.1. Definicija buke • Po definiciji, buka je neželjeni zvuk. Ocjena je li neki zvuk buka ili nije, prema tome, sasvim je subjektivna: ono što je jednom čovjeku buka, to nekom drugom ne mora biti, iako se radi o istom zvuku. Slično, ono što je buka za većinu, pojedinac ne mora tako shvatiti, i obrnuto. • Štetno djelovanje ne zasniva se samo na tome shvaća li se zvuk kao buka ili ne. Ako se prekorači određena granica razine zvuka, doći će do oštećenja sluha, bez obzira smatra li se zvuk bukom ili ne. • Međutim, ispod ove granice, ako je zvuk shvaćen kao buka, tada on-zato jer je neželjen-djeluje kao smetnja, pa može imati posljedica po zdravlje. No, ako je zvuk ispod određene granice razine, te nije shvaćen kao buka, već je željen i očekivan, tada ne pokazuje nikakve štetne posljedice.

  20. 3. 1.2. Osobine razina buke • Fizikalno gledano, razina buke je isto što i razina zvuka, pa se i ona izražava u decibelima u odnosu na istu referentnu veličinu zvučnog tlaka od 20 mikropaskala. Međutim, kada je promjenjiva, uočeno je da razina ima različito djelovanje na čovjeka i da to ovisi o načinu na koji se razina mijenja. Zbog toga se kod buke govori i o vremenskim karakteristikama razina. • Ako zbrojimo sve trenutne razine zvuka, uzimajući ih dovoljno gusto, i podijelimo ih njihovim brojem, dobivamo srednju razinu buke, koja se uvijek odnosi samo na promatrani vremenski interval u kojem smo brojali i mjerili trenutne razine.

  21. a – nivo sporo promjenjive buke i njezina srednja vrijednost; b – odgovarajuća krivulja sa središtem na 50%

  22. 3.1.3. Trajanje buke • Buka može biti vrlo različita po načinu na koji se javlja i traje. Trajanje buke vezano je uz vremenski oblik njene razine. Najjednostavniji oblik je kada je razina konstantna u vremenu (npr. zujanje transformatora). • Kod svih oblika promjenjive buke radi se razlika ovisno o tome mijenja li se razina ritmički ili nepravilno. Kaže se još da se razina mijenja u sporom ili brzom ritmu. Udari su spori ili brzi, ritmički ili nepravilnog ritma. • Klasifikacija buke prema vremenskom obliku njene razine izgrađena je na osnovi subjektivnog osjećaja buke. Čovjek drugačije reagira na konstantnu buku, a drugačije pak na onu koja se mijenja.

  23. 3.1.4. Spektar buke • Ne ulazeći u finese, može se smatrati da postoji trenutni i srednji spektar buke. • Trenutni spektar je onaj koji postoji u jednom trenutku. Pri tome pojam “trenutka” je vezan za osobine uređaja kojim mjerimo spektar, a predstavlja vrlo kratki vremenski interval. • Srednji spektar sada se može lakše definirati: to je srednja vrijednost trenutnih spektara za duži vremenski interval. • Prema tome kada se govori o spektru buke smatra se da je on u principu promjenjiv s vremenom.

  24. Razlikujemo tri vrste spektara: (1) Linijski (diskontinuirani) spektar, koji sadrži samo osnovne periodičke komponente (2) Kontinuirani spektar, koji sadrži sve moguće komponente u određenom frekvencijskom intervalu (3) Kombinirani spektar, koji predstavlja kombinaciju prva dva

  25. 3.1.5. Oblik spektra buke • Pokazuje pogodnosti podjele frekvencija na tri opsega: -niske frekvencije(ispod 100Hz) -srednje frekvencije(100-5000Hz) -visoke frekvencije(iznad 5000Hz) • Prema ovoj podjeli, spektar može imati izražen bilo koji opseg. Ako su sva tri opsega približno jednako zastupljena, govorimo o ujednačenom spektru.

  26. Spektri buke dobiveni mjerenjem: a-izražene niske frekvencije, b-izražene visoke frekvencije, c-ujednačen spektar.

  27. 3.2 IZVORI BUKE • Prema suvremenom shvaćanju, zvučni izvori dijele se na dvije opće grupe. U prvoj grupi su svi izvori koji se nalaze u tzv. “divljoj” prirodi. To su zvuci koji se stvaraju u prirodi. U drugoj grupi nalaze se izvori zvuka koji nastaju uslijed ljudske djelatnosti. • Poznata je činjenica da zvuk proizveden ljudskom djelatnošću može biti štetan po zdravlje čovjeka, što gotovo nikad nije slučaj sa zvukom koji se stvara u prirodi. • Mjesto gdje nastaje zvuk koji se prima kao buka naziva se izvorom buke. • Izvor buke ne mora biti samo jedan, već ih može biti nekoliko, čak i jako mnogo.

  28. O izvoru buke potrebno je znati najmanje dvije veličine: razina zvučne snage i usmjerenost. Razina zvučne snage je mjerilo ukupne energije koju izvor zrači u jedinici vremena u svim pravcima. Razina zvučne snage obično se iskazuje u trećinama oktava ili oktavama. Također, izvor buke obično ne zrači zvuk podjednako na sve strane, pa se i usmjerenost mora uzeti u obzir. Usmjerenost ovisi o frekvenciji. Razina zvučne snage definira se kao: Lp = 10 log (P/Po) , gdje je Po = 10-12W – ref. zvučna snaga.

  29. 4. DJELOVANJE BUKE NA ČOVJEKA

  30. 4.1. AKTUALNOST PROBLEMA BUKE « Doći će dan kad će buka postati jedan od velikih neprijatelja čovjeka, tako da ćemo se boriti s njom kao nekad protiv kuge i kolere. » (Robert Koch)

  31. Danas, kada smo izloženi automobilima, industrijskim postrojenjima i raznim elektroničkim napravama koje uzrokuju buku pogotovo u gradovima, problem buke se sve više povećava. Problemu buke se danas ipak posvećuje relativno malo pozornosti, možda prvenstveno zato jer buka ne djeluje trenutačno na čovjeka osim u ekstremnim slučajevima.

  32. 4.2. REAKCIJA ČOVJEKA NA BUKU • Sve zvučne pojave prvenstveno djeluju preko organa sluha, no ne očituju se samo na njemu već se prenose i na ostale dijelove tijela. • Organ sluha (uho) se tokom milijuna godina čovjekova obitavanja na Zemlji prilagodio uvjetima života u relativnoj tišini. • Svi jači zvuci bili su prirodni (npr. grmljavina), sve do industrijskih revolucija.

  33. Nakon industrijske revolucije pa sve do danas ljudsko uho je sve više opterećeno raznim umjetnim zvukovima na koje se nije stiglo evolucijski prilagoditi. Buka koja nastaje prenosi se na živčani sustav, a preko njega i na ostatak organizma, dugoročno uzrokujući poremećaje u organizmu. Zbog te dugoročnosti djelovanja ljudi često ne reagiraju pravovremeno. Na buku reagira prvo vegetativni živčani sustav, prvenstveno simpatikus, te se reakcije prenose dalje po organizmu. Reakcije su vidljive iznad 60 dB, a osobito iznad 80 dB.

  34. Djelovanjem buke raste krvni tlak, povećava se razina šećera u krvi, dolazi do nesanice, razdražljivosti i smanjenja koncentracije te u konačnici i do poremećaja sluha i živčanog sustava.

  35. 4.3. ŠTETNO DJELOVANJE BUKE NA ČOVJEKA • razlikujemo auditivna, ekstraauditivna i psihološka djelovanja buke • prema frekvencijskim karakteristikama se razlikuju efekti buke čujnog spektra, infrazvuka, ultrazvuka i vibracija • buka čujnog spektra praktički je najznačajnija i najčešće se susreće u industriji, gradovima i kućanstvu te je njeno djelovanje najraširenije

  36. Buka čujnog spektra djeluje na: središnji živčani sustav glas, govor i komunikaciju žlijezde sustav za ravnotežu organ vida sastav krvi ravnotežu elektrolita probavni sustav

  37. Auditivno djelovanje buke čujnog spektra • organ sluha se kod živih organizama počeo razvijati tek u fazi prelaska životinja iz vode na kopno, jer tek na kopnu zvuk kao podražaj dobiva svoj puni značaj • taj razvoj bio je prilično nagao i brz te nije bio popraćen odgovarajućom opskrbom krvlju tako da je uho relativno slabo prokrvljeno

  38. Dio pužnice uha koji registrira visoke tonove od 3-6 kHz naročito je slabo prokrvljen, a s druge strane još je i tako smješten da je prvi izložen djelovanju zvučnih valova. Jaki zvučni impuls oštećuje direktno mehanički taj dio pužnice, a slabiji će djelovanjem na središnji živčani sustav uzrokovati grčenje krvnih žilai i tu će opet trpjeti najslabije prokrvljeni dio.

  39. Stoga je spektar frekvencija od 3-6 kHz kritičan za ljudsko uho a najkritičnija je frekvencija ona od 4 kHz, što je također uzrokovano specifičnostima građe pužnice uha.

  40. Uslijed dugotrajne izloženosti buci dolazi do razvoja nagluhosti i do gluhoće, a taj razvoj počinje upravo oko tih kritičnih frekvencija, dok se gluhoća na niskim frekvencijama razvija nešto sporije. Kod iznimno jakih zvukova, npr. eksplozije, uslijed mehaničkog djelovanja zvuka može se doslovno razoriti organ sluha-može doći do puknuća bubnjića i prekida lanca slušnih koščica što u ekstremnijim slučajevima dovodi i do trenutačne gluhoće!

  41. Infrazvuci su zvuci koji su ispod granice čujnog spektra(20 Hz), a čujni su ukoliko su dovoljno jakog intenziteta. tipični infrazvuci se javljaju kod grmljavine, vulkanskih erupcija, aviona, raketa, klima uređaja… mogu uzrokovati nestabilnost, vrtoglavicu i manjak koncentracije također, može doći i do rezonancije s vlastitim frekvencijama pojedinih organa ipak, buka infrazvučnog spektra rijetko dolazi samostalno (bez buke čujnog spektra ili vibracija), obično je relativno male amplitude, te uglavnom nema nekih većih dugotrajnih učinaka na čovjeka

  42. Ultrazvuk, ako je dovoljno jakog intenziteta (iznad 100 dB), dovodi do glavobolja, vrtoglavica, pospanosti, razdražljivosti, sporijih refleksnih reakcija, povišenja temperature, bljedila kože itd. Ipak, on se relativno teško prenosi zrakom pa je lagano zaštititi se od njega. Vibracije su oscilacije na niskim frekvencijama i obično se javljaju uz infrazvuk (npr. pneumatska bušilica) a prenose se direktnim dodirom. Kod većih oscilacija mogu nastati oštećenja na kostima, mišićima i krvnim žilama, te rezonancija s organima. Pri dužem izlaganju vibracijama može doći do tzv. «vibracijske bolesti» čiji su simptomi bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak osjećaja boli i dodira na prstima ili, u težem slučaju, atrofija mišića.

  43. 4.4. GUBITAK SLUHA USLIJED BUKE • oštećenja sluha javljaju se prvenstveno na visokim tonovima i time utječu na razumijevanje govora, pogotovo samoglasnika koji imaju izražene dijelove u visokim frekvencijama • u početku su oštećenja reverzibilna, a dugotrajnim izlaganjem buci postaju definitivna i mogu dovesti do potpunog gubitka sluha • za preciznije određivanje jakosti oštećenja sluha i njegovu lokalizaciju služe razni testovi • najpoznatiji testovi su Fowlerov, Lüscherov, Langenbeckov i drugi

  44. 4.5. DOPUŠTENI INTENZITETI BUKE • Općenito se smatra da oštećenja sluha počinju kod visokih frekvencija pri intenzitetu od 80 dB a kod niskih i srednjih kod 90 dB, te se u teoriji te vrijednosti radnicima preporučaju kao maksimalne. • To ipak pretpostavlja da će se radnik buci izlagati samo tijekom radnog vremena dok će mu se sluh izvan toga odmarati u mirnoj sredini.

  45. Preporučljive razine buke • u stanovima do 35 dB • na ulicama do 45 dB s tim da šum uslijed prometa ne traje cijeli dan i da ne prelazi 60-70 dB • u školama do 40 dB • u bolnicama do 30 dB • detaljniji kriteriji o dopuštenim intenzitetima propisuju se posebnim pravilnicima i propisima o zaštiti od buke i razlikuju se od zemlje do zemlje

  46. Jedna praktična metoda za mjerenje jačine buke • Ako se na udaljenosti od 1m teško normalno razgovara, radi se o jakoj buci!

  47. 5.ZAŠTITA OD BUKE

  48. 5.1. UVOD U ZAŠTITU OD BUKE • U Republici Hrvatskoj problematika zaštite od buke je u nadležnosti Ministarstva zdravstva, a temeljni propis za provedbu zaštite od buke jest Zakon o zaštiti od buke (NN br. 17/90). Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

  49. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: odabir i uporabu manje bučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata) izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke, radni i stambeni prostori

  50. primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke povremeno ograničavanje emisije zvuka

More Related