210 likes | 418 Vues
8. Zavrne aktivnosti u proceni. 8. Zavrne aktivnosti u proceni (Sadraj). Zakljucak o procenjenoj vrednostiLogicka kontrola Premije i diskontiIzjava o verodostojnosti podataka Pregled radnih papira i reavanje spornih pitanja Administrativne aktivnosti. Zakljuc
E N D
1. Sadraj predavanja Uvod u postupak procene
Metodologija procene
Aktivnosti koje prethode proceni
Prikupljanje i analiza podataka
Prinosni pristup
Trini pristup
Trokovni pristup
Zavrne aktivnosti u proceni
Izvetaji o proceni
Primeri
2. 8. Zavrne aktivnosti u proceni
3. 8. Zavrne aktivnosti u proceni (Sadraj)
Zakljucak o procenjenoj vrednosti
Logicka kontrola
Premije i diskonti
Izjava o verodostojnosti podataka
Pregled radnih papira i reavanje spornih pitanja
Administrativne aktivnosti
4. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (1) Ponderisanje vrednosti dobijenih koricenjem dva ili vie metoda
Procenjivaci koriste cesto dva ili vie metoda u postupku procene vrednosti preduzeca
Na taj nacin se dobija opseg mogucih vrednosti, koji se krece od najnie do najvie vrednosti dobijene primenom razlicitih metoda
Procenjivac mora da odredi jednu vrednost unutar tog opsega (da odredi na kom mestu unutar opsega se nalazi procenjena vrednost), tj. da donese zakljucak o procenjenoj vrednosti
Prilikom donoenja zakljucka o procenjenoj vrednosti ponderiu se rezultati dobijeni primenom razlicitih metoda
Ponderi se odredjuju na osnovu znacaja ili primenljivosti pojedinih metoda u konkretnoj situaciji (metod koji rezultira boljom indikacijom vrednosti preduzeca dobija veci ponder)
Odredjivanje pondera i donoenje zakljucka o vrednosti zahteva vrlo visok stepen profesionalnog prosudjivanja
5. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (2) Matematicko i subjektivno ponderisanje (1)
Matematicko ponderisanje
Ponderisana
Metod Vrednost x Ponder = prosecna vrednost
Diskontovani buduci
novcani tok $ 1.472.000 x 25% = $ 368.000
Kapitalizovana dobit $ 1.145.000 x 60% = $ 687.000
Viak dobiti $ 1.620.000 x 15% = $ 243.000
Ponderisana prosecna procenjena vrednost 100% = $ 1.298.000
6. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (3) Matematicko i subjektivno ponderisanje (2)
Subjektivno ponderisanje
Koristi se sa istim ciljem kao i matematicko ponderisanje za donoenje zakljucka o procenjenoj vrednosti
Procenjivac ne koristi pondere u procentima, vec daje opis faktora koji su uticali na zakljucak o proceni
Koristeci informacije date na prethodnoj strani, procenjivac bi mogao doci do istog zakljucka o procenjenoj vrednosti od oko $ 1.300.000, koristeci tehniku subjektivnog ponderisanja
7. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (4) Matematicko i subjektivno ponderisanje (3)
Matematicko ponderisanje moe stvoriti utisak kod korisnika izvetaja o proceni da je zakljucak o procenjenoj vrednosti donet na precizniji nacin nego to stvarno jeste
Zbog toga se, u pojedinim metodolokim uputstvima koja su namenjena procenjivacima, ne preporucuje matematicko ponderisanje
Medjutim, bez obzira na pomenuta uputstva, matematicko ponderisanje se vrlo cesto koristi u praksi, jer je korisnicima izvetaja jasniji nacin na koji je procenjivac doneo zakljucak o vrednosti
Ako procenjivac kae: Dao sam najveci ponder metodu diskontovanog novcanog toka, onda ce verovatno korisnik izvetaja odmah eleti da zna koliki je taj ponder. Matematicko ponderisanje prua i tu informaciju.
8. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (5) Matematicko i subjektivno ponderisanje (4)
Ukoliko koristi matematicko ponderisanje, procenjivac stavlja napomenu
da nije bila namera da ponderi budu matematicki precizni
da se ponderi mogu menjati tokom vremena
Obicno se u izvetaj o proceni stavlja napomena koja moe da glasi ovako:
Ponderisanje metoda procene nije egzaktan postupak, pa se matematicki iskazi koriste samo kao pomoc korisniku izvetaja da interpretira razmiljanja procenjivaca o znacaju metoda koji su koriceni u proceni. Faktori koji uticu na stepen znacajnosti (ponder) koji ce biti dat pojedinim metodama, menjaju se tokom vremena. Zbog toga se ponderi mogu menjati i kada se procenjuje isto preduzeca u razlicito vreme i u razlicitim okolnostima.
9. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (6) Matematicko i subjektivno ponderisanje (5)
Koju tehniku ponderisanja bi trebalo da koristi procenjivac?
Obe tehnike su prihvatljive i mogu biti koricene
Iako pojedina metodoloka uputstva preferiraju koricenje subjektivnog ponderisanja, matematicko ponderisanje se najcece koristi i prihvataju ga sudovi i ostali korisnici izvetaja o proceni
to je veca disperzija rezultata dobijenih pojedinim metodama, manja je upotreljivost matematickog ponderisanja
Bez obzira na izbor tehnike za ponderisanje (matematicka ili subjektivna), procenjivac bi trebalo da ima u vidu sve faktore koji mogu uticati odredjivanje pondera
10. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (7) Faktori koji uticu na pondere (1)
Faktori koji uticu na izbor metoda procene trebalo bi takodje da budu uzeti u obzir i prilikom odredjivanja pondera
to metod procene vie odgovara odredjenom preduzecu, to ima veci ponder prilikom donoenja zakljucka o vrednosti
Neki od faktora koji mogu uticati na pondere:
Priroda delatnosti kojom se bavi preduzece
Svrha procene
Premise vrednosti
Kvantitet i kvalitet raspoloivih podataka
11. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (8) Faktori koji uticu na pondere (2)
Priroda delatnosti kojom se bavi preduzece
Neke metode su pogodnije od drugih metoda za procenu vrednosti preduzeca u odredjenoj delatnosti (na primer, preduzeca koja se bave izgradnjom stanova i poslovnih objekata procenjuju se metodama zasnovanim na sredstvima)
Svrha procene
Svrha procene i definicija vrednosti uticu na odredjivanje pondera (na primer, procena koje se radi da bi se obracunao porez na imovinu, zahteva fer trinu vrednost i tada se najveci ponder dodeljuje metodama koje se zasnivaju na podacima sa trita)
12. Zakljucak o procenjenoj vrednosti (9) Faktori koji uticu na pondere (3)
Premise vrednosti vlasnicki interes
Neke metode procene vie odgovaraju proceni vrednosti preduzeca koje ima kontinuitet poslovanja, dok su druge pogodnije za procenu likvidacione vrednosti
Neke metode su pogodnije za procenu vecinskog (kontrolnog) interesa u preduzecu, a neke su pogodnije za procenu manjinskog interesa (skoro sve metode, ukoliko se korektno primene, mogu biti koricene i u proceni vecinskog, a i u proceni manjinskog interesa)
Kvantitet i kvalitet raspoloivih podataka
Ukoliko se, na primer, ne mogu prikupiti validni podaci o uporedivim preduzecima, onda se ni metode koje se zasnivaju na tim podacima ne mogu primeniti
13. Logicka kontrola
Testovi za logicku kontrolu realnosti procenjene vrednosti
Provera primenjene logike i izracunavanja koja su izvedena u svakom od koricenih metoda procene
Greke koje se najcece javljaju:
Primena neadekvatne diskontne stope ili stope kapitalizacije
Nerealne projekcije novcanih tokova
Primena neadekvatnih premija ili diskonta za vecinski odnosno manjinski interes
Provera realnosti procenjene vrednosti iz perspektive potencijalnog kupca
Da li bi buduce koristi od preduzeca (dobit ili novcani tok) pokrile cenu koju bi kupac platio za preduzece u razumnom vremenskom periodu (izracunava se period povrata uloenih sredstava)
14. Premije i diskonti (1) Primena premija i/ili diskonta (1)
Kada se donese zakljucak o procenjenoj vrednosti, u sledecem koraku je potrebno oceniti da li je potrebno izvriti povecanje i/ili smanjenje te vrednosti
Premije povecavaju procenjene vrednost
Diskonti smanjuju procenjenu vrednost
Vrste premija i diskonta
Kontrolna premija
Diskont za manjinski interes
Diskont za neutrivost
15. Premije i diskonti (2) Primena premija i/ili diskonta (2)
Kontrolna premija i diskont za manjinski interes
Mnogi vlasnici preduzeca, pa cak i potencijalni kupci, veruju da manjinski interes vredi onoliko koliko je njegov proporcionalni udeo u vrednosti celog preduzeca
Na primer, da 15% interesa (vlasnitva) vredi 15.000 $, ako celo preduzece vredi 100.000 $.
Ukoliko prihvati ovakvo miljenje, procenjivac ce pogreiti, odnosno precenice manjinski interes
Manjinski interes vredi manje od njegovog proporcionalnog udela u vrednosti celog preduzeca, jer manjinski akcionari nemaju mnoge koristi koje inace imaju vecinski akcionari (koji poseduju vecinski interes)
Manjinski akcionari ne mogu da uticu na niz odluka koje donose vecinski akcionari
16. Premije i diskonti (3) Primena premija i/ili diskonta (3)
Diskont za neutrivost
Zasniva se na likvidnosti vlasnickog interesa (koliko brzo on moe da se pretvori u novac)
Vlasnicki interes u zatvorenom akcionarskom drutvu nije toliko brzo utriv kao to je vlasnicki interes u o otvorenom akcionarskom drutvu (cije se akcije kupuju i prodaju na berzi)
Zbog toga akcije zatvorenog akcionarlskaog drutva vrede manje od uporedivih akcija u otvorenom akcionarskom drutvu
U nekim slucajevima, procenjivac primenjuje dva diskonta
Diskont za manjinski interes
Diskont za neutrivost
17. Premije i diskonti (4)