Klinicki Centar Univerziteta Sarajevo Klinika za Vaskularnu Hirurgiju I.V. KANILA Autor: Pilavd ija B. Koautor: Harb

1. Klinicki Centar Univerziteta Sarajevo Klinika za Vaskularnu Hirurgiju I.V. KANILA Autor: Pilavd�ija B. Koautor: Harba N., Mujezinovic A.

2. Uvod Intravenska kanila je kateter koji uvodimo u venu zbog potrebe br�eg, lak�eg i efekasnijeg pristupa venskom putu. Treba imati u vidu da cesto �ivot pacijenta mo�e zavisiti od venskog pristupau, to jest od mogucnosti da se brzo nadoknadi izgubljena krv ili aplicira neophodan medikament. Danas kanilu plasiramo skoro svim pacijentima neovisno o ustanovi i dobi pacijenta. Nakon donesene odluke o potrebi, sestra pristupa uspostavljanju intravenoznog puta � venepunkciji. Prije nego uradimo venepunkciju moramo donijeti odluku o odabiru odgovarajuceg mjesta i vrsti kanile za svakog pacijenta.

3. Faktori koji uticu na ovaj odabir su: Vrsta rastvora koji ce se koristiti. Du�ina davanja intravenozne terapije Bolesnikovo opce stanje i uocljivost vena. Umijece i spretnost sestre koja plasira kanilu.

4. �to treba znati Potreban materijal na pokretnim kolicima: Intravenozne kanile razlilcitih Gedza (14,16,18,20,22,24 ) Infuzionu bocu sa pro�pricanim sistemom i imenom pacijenta Dezinfekciono sredstvo i tupferi Esmarhovu povesku Gaza za pokrivanje Flaster Papirnatu vatu i mu�emu Bubre�njak Rukavice

6. ODABIR MJESTA Centralne vene: vena jugularis, vena subklavia, vena femoralis. Pristup centralnim krvnim sudovima obezbjeduje ljekar.

7. Vene ekstremiteta (periferne vene) obicno punktiraju sestre. Zbog lakog pristupa i punkcije vene gornjih ekstremiteta se najvi�e koriste. To su vene ruke i �ake. U idealnim uslovima obje ruke se pa�ljivo pregledaju prije nego se izabere mjesto venepunkcije. Odabrano mjesto ne bi trebalo da ugro�ava pokretljivost ekstremita. Zbog toga kubitalna fossa se koristi u iznimnim slucajevima. Prvo se koriste najdistalnija mjesta na ruci tako da se pristup u slucaju potrebe mo�e tra�iti na mjestima postepeno proksimalnije (prema gore). Odabrana vena se palpira sa ciljem utvrdivanja elasticnosti kao i potrebe da se iskljuci prisustvo cvorica koji bi mogli upucivati na prethodnu trombozu.

8. UPUTE ZA POCETAK DAVANJA INTRAVENSKE INFUZIJE Priprema Pogledaj temperaturnu listu oznaku na rastvoru i identificiraj bolesnika Objasni postupak bolesniku � ukoliko je to moguce. Operi ruke i stavi gumene rukavice Odaberi mjesto uboda Izaberi intravensku kanilu Sklopi infuzioni sistem, izbaci vi�ak vazduha i poklopi kraj infuzionog sistema Podigni krevet i dobro osvjetli ubodno mjesto

9. Postupak Stavi povesku deset centimetara iznad ubodnog mjesta a potom provjeri radijalni puls ispod podveske Dezinficiraj mjesto uboda Sa iglom u jednoj ruci koristi palac i ka�iprst druge ruke kako bi zategnula ko�u preko krvnog suda

10. Postupak Dr�eci iglu pod uglom od 45% (sa otvorom igle prema gore) probij ko�u i pridi veni ali je nemoj probiti Smanji ubodni ugao tako da igla bude skoro paralelna sa ko�om i udi u venu Ako dobije� vracanje krvi u plasticni nastavak igle ispravi ugao i gurni iglu. Skini povesku, prikaci infuzionu cjevcicu i otvori regulator. Pricvrsti iglu sa flasterom

11. Postupak Primjeni antimikrobijsku za�titu preko ubodnog mjesta, pokrij sterilnom gazom i stavi flaster. Prikaci flasterom manji dio gumene cjevcice seta za ruku

12. Postupak Obilje�i flaster sa datumom i inicijalima (vrstom i du�inom kanile) Izracunaj broj kapljica i reguli�i protok infuzije

13. KOMPLIKACIJE Na �alost intravenska terapija predisponira razvoju kako lokalnih tako i sistemskih komplikacija.

14. Sistemske komplikacije su : Cirkularno opterecenje Vazdu�na embolija � koja se manifestira ote�anim disanjem, cianozom, hipotenzijom, slabim i ubrzanim pulsom i gubitkom svjesti Febrilna reakcija � prisustvo pirogenih supstanci u infuziji uzrokuje ovu reakciju. Karakteristike ove reakcije su nagli skok temperature, bol u ledima, glavobolja, op�ta slabost i kod jace reakcije cak i vaskularni kolaps. Infekcije (lokalne i sistemske).

15. U cilju izbjeganja infekcija primjenjivati : Dobro pranje ruku Temeljnu kontrulu infuzionog sistema Striktna asepsa Fiksiranje intravenske kanile Redovan pregled mjesta punkcije i redovno dezinficiranje (svaki dan) Vadenje kanile prilikom pojave prvog znake lokalne upale Zamjena kanile svakih 48 sati ili kako je indicirano. Zamjena infuzione kese i citavog seta nakon 24 odnosno 48 sati

16. LOKALNE KOMPLIKACIJE Pomjeranje igle i lokalna infiltracija rastvora u subkutano tkivo nije rijetka . Inflitraciju karakterizira edem, nelagoda i hladnoca podrucja te znacajno smanjenje brzine protoka. Redovnim pregledom punkcionog mjesta uoci ce se infiltracija u pocetnoj fazi. Cesta pogre�ka je kada se vracanje krvi u gumenu cijevcicu smatra dokazom da je kanila pravilno plasirana u venu. Ako je vrh katetera probio zid krvnog suda intravenska tecnost ce curiti u tkiva te se preko kanile vracati u gumenu tubu. Tacniji nacin potvrdjivanja infiltracije je kada se stavi poveska iznad infuzionog mjesta uboda i stegne kako bi obustavio protok venske krvi. Ako infuzija i dalje kaplje infiltracija je prisutna.

18. Flebitis se defini�e kao upala vene te se manifestira toplotom, crvenilom i otokom injekcionog mjesta. �to je du�e kanila u veni incidenca flebitisa se povecava. � Tromboflebitis se odnosi na prisustvo ugru�ka i upale u veni i manifestira se lokalnom toplotom , crvenilom, otokom i tvrdocom vene. Na kraju davanje tecnosti je veoma va�an nacin lijecenja koje sa sobom nosi i ozbiljne komplikacije. Kori�tenjem asepticne tehnike smanjuje se incidenca ovih komplikacija. LOKALNE KOMPLIKACIJE

19. ZAUSTAVLJANJE INFUZIJE Izvlacenje intravenske kanile je povezano sa dvije moguce opasnosti: Krvarenje i kateter embolija. Kako bi se sprijecilo krvarenje suhom sterilnom vatom treba pritisnuti na mjesto iz kog se izvlaci kanila. Pritisak se aplicira dok krvarenje ne prestane. S velikom pa�njom treba izvuci plasticne katetere prilikom kori�tenja makaza za presjecanje fiksiranog konca. Ako se desi da izvucena kanila nije du�inom jednaka stvarnoj du�ini treba odmah posumnjati da je dio ostao u krvnom sudu. Odmah okludirati venu iznad mjesta uboda kako bi se sprijecio ulazak dijela katetera u centralnu cirkulaciju do trenutka hirur�kog odstranjenja katetera. Intravensko davanje tecnosti elektrolita medikamenata i drugih supstanci je veoma cesto danas. Tacno davanje, odr�avanje i briga o infuziji kao i o infuzionom ubodnom mjestu odgovornost je sestre. Ona treba da ima znanje, vje�tinu, umijece i odgovornost. Sve gore pomenute komplikacije du�na je dokumentovati u dnevni raport.

20. ZAKLJUCAK Poveska �iri vene i omogucava lak�i ulaz u venu. Ne smijemo je stegnuti previ�e da ne bi okludirali arterijsku cirkulaciju. Asepsa sprijecava infekciju Stabilizira venu � ka�iprst ipalac zategnuce ko�u Vrh igle prema gore uzrokuje manju traumu ko�e i vene. Dvofazna procedura uboda smanjuje �ansu probijanja zadnjeg zida vene. Vracanje krvi se ne mora desiti ako je vena mala. Lagano uvlacenje igle osigurava ulazak plasticnog katetera u venu.

22. Stabilizirana igla ima manje �anse za pomjeranje i iritaciju. Antimikrobijske masti donekle smanjuju rizik infekcije. Lijepljenje manjeg dijela gumene cijevcice smanjuju mogucnost ne�eljenog izvlacenja Oznacavanjem (uno�enjem podataka) olak�ava procjenu i siguran prekid Izbjegavati prekomjerno davanje infuzija Dokumentacija je neophodna da bi se olak�ala briga o pacijentu kao i za legalne svrhe.

23. ZAKLJUCAK Ozbiljne gre�ke se izbjegavaju pa�ljivom kontrolom. Znanje povecava pacijentov ugodjaj i suradnju. Asepsa je osnova prevencije infekcije. Pa�ljiv odabir mjesta venepunkcije ce povecati izgled uspje�nosti. Du�ina i promjer kanile treba odgovarati ubodnom mjestu i svr�i infuzije. Set se mora sklopiti odmah nakon venepunkcije kako bi se sprijecilo zgru�avanje. Dobro postavljanje povecava uspjeh i omogucava komfor za pacijenta.