GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

1. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ponavljanje gradiva priredio: prof. Ante Bičanić

2. JEZIK I JEZIKOSLOVLJE JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE GRAMATIKA GLASOVI PODJELA GLASOVA 1 PODJELA GLASOVA 2 SLOG GLASOVNE PROMJENE PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE ISPADANJE GLASOVA OSTALE PROMJENE SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I DULJENJE KRATKOGA JE, E, I KRAĆENJE IJE U JE

3. JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Jezik je sredstvo sporazumijevanja i umjetničkoga izražavanja. Ostvaruje se kao govor i pismo. Proučavanjem jezika bave se jezikoslovne discipline.

4. JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE Jezikoslovlje ili lingvistika opća je znanost o jeziku koja proučava i opisuje jezične pojave u najširem smislu. Gramatikom nazivamo: • dio znanosti o jeziku koji proučava jezični sustav i njegove zakonitosti • knjigu ili priručnik koji opisuje jezični sustav i njegove zakonitosti.

5. GRAMATIKA Gramatika obuhvaća više jezikoslovnih disciplina: • glasoslovlje/fonetika – glasovni sustav jezika – i fonologija • oblikotvorje/morfologija – vrste riječi i njihovi oblici • skladnja/sintaksa – slaganje i odnosi unutar skupa riječi, rečenice i teksta • tvorba riječi/rječotvorje – načini tvorbe riječi.

6. GLASOVI • Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu. • Govorni organi dijelovi su tijela koji sudjeluju u stvaranju glasa. • Glasovi se dijele prema načinu i mjestu nastanka te zvukovnim obilježjima.

7. PODJELA GLASOVA 1 • Osnovna je podjela prema otvoru (otvorenost prolaza zračnoj struji iz pluća do usana): 1. otvornici i, e, a, o, u, dvoglasnik ie – otvoren prolaz 2. zatvornici –ostali glasovi – djelomično ili potpuno zatvoren prolaz

8. PODJELA GLASOVA 2 • Druga je važna podjela po zvučnosti: zvučni su svi otvornici i dio zatvornika (j, l, lj, r, v, m, n, nj – djelomično sužen prolaz), a ostali se zatvornici dijele po zvučnosti u parove: zvučni: b d g z ž đ dž - - - bezvučni: p t k s š ć č f c h

9. SLOG • Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina koja se sastoji od jednoga samoglasnika i jednoga ili više suglasnika. Jezgra sloga je samoglasnik koji je slogotvoran, a ponekad i sam čini cijeli slog: vi-di-o. • Suglasnik može biti ispred i iza samoglasnika: je-dan, ki-šo-vit, a-u-to-mo-bil. U nekim riječima u našemu jeziku slogotvorno je i r: prst, kr-ti-ca.

10. GLASOVNE PROMJENE To su promjene glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj okolini. Jedna glasovna promjena može biti uzrokom druge glasovne promjene. Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u govoru, a neke samo u govoru, npr. • u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca • u govoru:odšetati [otšetati], podcijeniti[potcijeniti]

11. PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA PALATALIZACIJA –zamjena k, g, h (c, z) ispred e, i i nekih dometaka s č, ž, š: učenik – učeniče,drug – druže, duh – duše, stric – striče, knez – kneže SIBILARIZACIJA – zamjena k,g,hispred i s c, z, s:učenik –učenici, knjiga–knjizi, svrha– svrsi – ne provodi se uvijek: baki, pjegi, psihi, točki, Branki, Vukovarki, Zagrepčanki – mogući su dvostruki oblici: juhi i jusi, pripovijetki i pripovijetci

12. JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JOTACIJA –stapanje nenepčanika s glasom jiza sebe u nepčanik: (pis + -jem ) > pišem, (glad + -ju) > glađu (brz + -ji) > brži, (žut + -ji) > žući NEPOSTOJANO A – otvornik akoji se javlja samo u nekim oblicima riječi: momak – momka, sestra – sestara sitan – sitniji, kakav – kakva

13. JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI zvučni: b d g z ž đ dž - - - bezvučni: p t k s š ć č f c h a) zvučni + bezvučni → dva bezvučna vrabac – vrapca, sladak – slatki, slatka b) bezvučni + zvučni → dva zvučna svat + -ba > (svatba) > svadba jednačiti – jednadžba • ali: podcijeniti, podčiniti,gradski, ljudski

14. JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE • s i z ispred palatala > š i ž: nositi + -nja > nošnja, voziti – vožnja, grozd + -je > (grozđe) > grožđe • h ispred č i ć > š: orah + -čić > oraščić • n ispred b i p > m: obraniti + -ben > obramben, prehraniti – prehrambeni • u pismu ima iznimaka: snježan, razljutiti, jedanput

15. ISPADANJE GLASOVA 1. od dva ista zatvornika jedan ispada: bez- + zvučni > bezvučni od- + dahnuti > odahnuti 2. od dva slična zatvornika, jedan ispada: d, t ispred c, č, ć i u nekim skupovima zatvornika: otac – oca, sudac – suca, svetac – sveca igralište – igrališni, kazalište – kazališni iznimke u pismu i govoru: ali: najjači, najjeftiniji, naddržavni ...

16. OSTALE PROMJENE navezak – samoglasnici na kraju riječi: s/sa, k/ka,kad/kada našeg/našega, našem/našemu zamjena l sa o: prevodilac – prevodioca, prevodioci, prevodiocima prijevoj – izmjena samoglasnika u osnovi srodnih riječi: pleter, plot, preplitati

17. SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I • jat – otvornik iz staroslavenskoga jezika • odrazi ili ostvaraji jata u hrvatskome jeziku: ije/je/e/i • osnovno načelo odraza jata: u dugome slogu dolazi ije, a u kratkome slogu je

18. DULJENJE KRATKOGA JE, E, I • kratko je → dugo je: djelo, mjera, sjena → G mn. djela, mjera, sjena • kratko je → ije: uspjeti → uspijevati, uspijevanje odsjeći → odsijecati, odsijecanje • e, i →ije: letjeti – lijetati, leći – lijegati, liti – lijevati, dozreti – dozrijevati • pre- → prije-: predložiti – prijedlog, prelomiti – prijelom, preglasiti – prijeglas

19. KRAĆENJE IJEU JE • u sklonidbi imenica: dijete → G jd. djeteta snijeg → N mn. snjegovi • u tvorbi imenica: bijel – bjelina, blijed – bljedilo, slijep – sljepoća, cvijet → cvjetić, mlijeko – mljekar riješiti – rješenje, promijeniti – promjena pripovijedati – pripovjedač, cijeniti – cjenik

20. KRAĆENJE IJEU JE • u tvorbi glagola: ocijeniti – ocjenjivati, riješiti – rješavati • u tvorbi pridjeva: miješati – mješovit, lijek – ljekovit, riječ – rječit • u komparaciji pridjeva:svijetao – svjetliji, bijel – bjelji, lijep – ljepši