Demografske dimenzije globalizacije i vrijednosne promjene

1. Demografske dimenzije globalizacije i vrijednosne promjene Prof. dr. sc. Anđelko Milardović Institut za migracije i narodnosti, Sveučilište u Zagrebu, voditelj Centra za politološka istraživanja Zagreb, lipanj 2008.

2. I. dio: Globalizacija

3. A) Određenje globalizacije • Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko, političko i kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih informatičkih tehnologija. • Novi tip društvene procesne nepreglednosti i kaotičnosti na tragu deregulacije. • U literaturi se vezuje uz drugu modernizaciju i transformaciju svijeta koja započinje krajem 20. stoljeća. • Modernizacija i globalizacija proizvodedruštvo rizika kojega treba promisliti u kontekstu refleksivne modernizacije.

4. B) Društvo rizika i refleksivna modernizacija • Rizik = vjerojatnost X posljedice. • Društvo formatirano pod utjecajem modernizacije i volje za napretkom. • Društvo lišeno sigurnosti u kojemu zaštita osiguranja opada s povećanjem opasnosti. • Društvo u kojem se socijalni, politički, ekološki, migracijski i demografski rizici otimaju institucijama kontrole s naznakama nemogućnosti upravljanja . • Društvo rizika je i onaj tip društva koji nastaje modernizacijom s posljedicama nemogućnosti upravljanja, primjerice, socijalnom državom i populacijskim politikama u globalnim integracijama, te premještanjem politika s nacionalno državne na transnacionalno državne premise.

5. B) Društvo rizika i refleksivna modernizacija • Riječ je o socijalnim, demografskim, populacijskim politikama koje se teško mogu uokviriti u okvir nacionalne državnosti bez uplitanja globalnih igrača i čimbenika. • U zaključku. Refleksivna modernizacija znači „samosučeljavanje s posljedicama društva rizika“. • Jedan od tih rizika je i onaj populacijski i demografski u smislu negativnih utjecaja globalizacije i modernizacije s kojima države i institucije jedva izlaze na kraj.

6. C) Dimenzije globalizacije • Gospodarska • Tehnološka • Informacijska • Politička • Kulturna • Demografska

7. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 1. Sastavnice • Rast stanovništva /natalitet • Fertilitet • Pad ili depopulacija /mortalitet uslijed siromaštva, gladi, ratova i prisilnih migracija • Globalne migracije – „deregulacija tržišta rada, deregulacija kapitala i otvorene granice“ • Promjena kulturnih identiteta društava uslijed legalnih, ilegalnih i prisilnih migracija • Produženi životni vijek u razvijenim društvima

8. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 2. Indikatori • Globalizacija gospodarstva (gubitnici i dobitnici) • Siromaštvo (luzeri) • Nezaposlenost i masovno seljenje stanovništva (amoritacija učinaka globalizacije). • Bolesti (naplata računa zbog načina vođenje života i socijalne pogođenosti). • Zdravstveni standard (produljenje životnoga vijeka na Zapadu i razvoj medicinskih znanosti). • Globalne promjene u vrednotama i stavovima spram obitelji, spolnosti, rađanju, spolnim slobodama (globalizacija kulture).

9. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 3. Uzroci demografske dimenzije globalizacije • Gospodarski • Socijalni • Zdravstveni • Kulturni • Religijski

10. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 4. Posljedice • Globalne demografske promjene • Starenje stanovništva • Produženo trajanje života • Visoka smrtnost stanovništva u najnerazvijenim dijelovima svijeta (Afrika). • Visoki prirodni priraštaj u arapskom, azijskom i indijskom svijetu. • Depopulacijski trend u zapadnim kulturama, EU i Hrvatskoj.

11. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 5. Individualizacija i promjene na vrijednosnoj razini - indikatori • Okretanje prema pojedincu i njegovu egoističnom interesu i karijeri • Slabljenje društvenih obiteljskih veza • Promjena načina života pod utjecajem globalizacije kulture i novih vrijednosnih promjena • Vezivanje uz korporaciju i odustajanje od obitelji (primjer Japan) • Raspad tradicionalne obitelji • Afirmacija različitih seksualnih orijentacije • Odustajanje od rađanja • Rađanje jednog ili dva djeteta • Pojava alternativnih oblika seksualnosti • Intenziviranje «virtualnih», «chat» odnosa; dehumanizacija, otuđenje • «Viagrizacija» zapadne kulture

12. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 6. Sudar procesa individualizacije i globalizacije te utjecaj na depopulaciju Posljedice poglavito na zapadnu civilizaciju • Depopulacijski trendovi • Smanjenje autohtonog stanovništva • Uzdrmano tržište rada • Korporacije u potrazi za novom radnom snagom • Potreba uvoza nove radne snage – migracije • Promjene u socijalnoj strukturi • Promjena demografske slike i kulturnoga identiteta pojedinih društava • Prijetnja od dugoročnog iščeznuća pojedinih društava, nacija, kultura • Jačanje ksenofobije, desno radikalnih stranaka i protumodernizacijskoga potencijala

13. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava • Jačanje multikulturalnog principa uslijed kozmopolitizacije društava. • Uzdrmani sustavi socijalne i zdravstvene sigurnosti • Kriza socijalne države i njezinih modela: neoliberalnog (američki), socijalno tržišnog (EU) i tranzicijskog (Hrvatska). • Uzdrmani sustavi vojne sigurnosti. • Rizici od nemogućnosti upravljanja promjenama na individualnoj i globalnoj razini. • Poteškoće izgradnje populacijskih pronatalitetnih politika zbog sukoba principa individualizma i globalizma ili poteškoće projekcije na nacionalnoj i uklapanja u globalnu razinu. • Stagnacija društava zapadne civilizacije. • Jačanje arapske, azijske civilizacije. • Utjecaj religija na pronatalitetne politike.

14. Europska unija II. dio: Europska unija, Hrvatska: suočavanje s demografskom dimenzijom globalizacije i imigracijom

15. Europska unija • Globalizacija gospodarstva s jedne strane stvara moćnu oligarhiju, a s druge izbacuje višak radne snage i proizvodi siromaštvo. • Produkcija siromaštva usko je povezana s demografskom eksplozijom naperiferiji - «demografska pobuna periferije» • Europa se sada ozbiljnije suočava s dvojbama demografske dimenzijeglobalizacije. • Pobuna na periferiji utječe i na tzv. dobitnike ekonomske globalizacije, koji su već sada i demografski gubitnici. • Vlada Unije ili Komisija mora se suočiti s demografskim promjenama i reduciranim demografskim potencijalom, te izlaznom strategijom koja treba voditi računa o ekonomskim i kulturnimdimenzijama globalizacije.

16. Europska unija • Do 2050. populacija Europe smanjit će se za 10% u odnosu na stanje 2007. To znači da će 2050. biti manje 67 milijuna stanovnika. • Kako će se nadoknaditi populacija odnosno radni kontingent koji bi trebao kompenzirati populacijski deficit? • Europska politika mora uračunati i rizike izazvane globalizacijom kulture, koja utječe na promjenu vrijednosti, vrijednosnog sustava, ponašanja spram obitelji, braka, rađanja, kao i one što nastaju zagovorom politike kontrolirane imigracije s kulturnom dimenzijom.

17. Europska unija • Također, trebaju se percipirati promjene izazvane procesom individualizacije, koji vodi kulturi krajnjeg individualizma i egoizma. • Promjene su vidljive u okretanju pojedinca sebi i sebičnim interesima, kultu «ja-stva», slabljenju obiteljskih sveza, raspadu i ismijavanju tradicionalne obitelji, odustajanju od rađanja, pojavi alternativnih oblika seksualnosti i obitelji, radikalnom hedonizmu te štovanja novog Boga novca. • Sudari procesa globalizacije i indvidualizacije – vidljivi su u niskom prirodnom natalitetu, te senilizaciji zapadnih društava (do 2050. predviđa se porast 180% ljudi starih 80 godina). • Europa ima depopulacijski trend - trend starenja stanovništva i demografskog urušavanja.

18. Europska unija • Ozbiljne posljedicepo europsku budućnost: • uzdrmano tržište rada • potreba za kontroliranom imigracijom • kulturne promjene • troškovi integracije imigranata • promjene identiteta imigracijskih društava • porast ksenofobije, i sl. • Europa ili EU - pred ozbiljnim su izazovima izgradnje populacijske politike jer je snaga globalnih igrača veća od snage realizacije programa populacijske politike Europske komisije iz 2005. godine (EC (2005). Green Paper „Confronting demographich change: a new solidarity between the generations“). • Ta populacijska politika predviđa demografsku obnovu, zapošljavanje preko većeg broja poslova, produženje radnoga vijeka, imigraciju i integraciju iste u europska društva, održive javne financije radi socijalne sigurnosti i ravnovjesja među generacijama .

19. Hrvatska : stanje i kako dalje ? • Hrvatska se kao i Europska unija suočava s depopulacijskim trendovima koji su uzrokovani ratovima u 20. stoljeću, vrijednosnim promjenama, nedovoljno snažnim pronatalitetnim politikama. • Na Hrvatskom saboru 24. studenoga 2006. usvojena je Nacionalna populacijska politika kao ciljno racionalno djelovanje države protiv depopulacije. • Ciljevi su obnova stanovništva uz pomoć proaktivnih mjera iz socijalne, gospodarske, porezne, obrazovne politike, povećanje nataliteta, povećanje «optimalnog migracijskog obrasca kroz zaustavljanje koncentracije stanovništva u velikim urbanim sredinama», poticanje povratka hrvatskog iseljeništva i uravnoteženog razmještaja stanovništva .

20. Hrvatska: stanje i kako dalje ? • Hrvatska se već sada susreće sa nedostatkom radne snage – potreba za uvozom.Samo je pitanje , koju radnu snagu treba uvoziti? Jefitnu? Nekvalificiranu ? Sofisticiranu ? Razvojnu? • Ako već tako treba biti , opredjeljujem se za razvojnu, sa socijalnom odgovornošću poslodavaca spram uvezene radne snage. • Ulaskom u EU ta će se potreba povećati u pojedinim gospodarskim granama. • Povećanje broja stranaca i novu multikulturalizaciju hrvatskog društva, ali valja računati i na porast ksenofobijskog potencijala i desnih radikalnih populističkih grupacija u Hrvatskoj . • Na koncu, u intervenciji i oblikovanju politika bitna je uloga globalnih igrača koji utječu na demografske promjene, te nemogućnosti autonomnog makreoregionalnog upravljanja u polju kretanja, gospodarstva, stanovništva, migracija o čemu zavisi budućnost Europe i Hrvatske!

21. Zaključak : slika kao takva ! • Demografska dimenzija globalizacije relevantna je za razumijevanje populacijskih kretanja u svijetu pod utjecajem druge modernizacije ,globalnog društva rizika i vrijednosnih promjena. • Na globalnoj razini uočava se trend povećanja svjetskog stanovništva do 2050. na 9,4 milijarde ljudi, od čega će 7,8 milijardi svjetske populacije pripadati nerazvijenim zemljama. • Nerazvijene zemlje imaju značajnu stopu populacijskoga rasta tako da neke moraju voditi kontroliranu populacijsku politiku. • Demografska dimenzija globalizacije pokazuje njezina dva lica. Ono prvo lice bogatih zemalja s depopulacijskim trendom (Zapad), i ono drugo siromašno s hiperpopulacijom. • Privremeni dobitnici globalizacije na dugi rok (razvijeni i Zapad), zbog depopulacijskog trenda, do 2050. smatrat će se gubitnicima, a sadašnji gubitnici (nerazvijeni) možda dobitnicima? • Predlažem izradu strategijskog dokumenta Hrvatska u globalnomokruženju do 2020, u kojem bi se izrazili ekonomski,demografski, obrazovni, imigracijski ciljevi , predložilo pitanje rješavanja stare/aktualne nezaposlenosti i zapošljavanje mladih umirovljenika, s projekcijom integracije stranaca u hrvatsko društvo ,radi otklanjanja ili smanjivanja konflikata nastalih potencijalnom ksenofobijom. U izradi dokumenta policy metodom trebale bi sudjelovati :znanstvena, obrazovna, poslovna zajednica , HGK , udruga poslodavaca ,vlada i sindikati.