Strategije kvalitativnog istrazivanja

1. Strategije kvalitativnog istrazivanja FKKS, 12.11. 2013. Dr sc. Edina Bećirević

2. Vrsta nacrta istraživanja? • Kvalitativni istraživači provode kvalitativne studije na temelju ličnog iskustva razmišljajući refleksijski, povijesno i biografski • Empirijski svijet iskustva on posmatra kroz prizmu vodećih intepretativnih paradigmi i perspektiva • Empirija vs. ideologija

3. Nacrt istraživanja • Nacrt i strategija su osnova svakog istraživanja • Nacrt obuhvata 4 pitanja: • Na koji je način nacrt povezan s korištenom paradigmom? • Ko ili šta će biti predmet istraživanja? • Koje strategije istraživanja će se koristiti? • Koje će se metode i postupci primjenjivati u prikupljanju i analizi materijala?

4. Pozitivistička vs kritička i konstruktivistička paradigma - Nacrt koji koristi pozitivističku metodologiju je rigorozan, strogo struktuiran (problem je rano identificiran, istraživačka pitanja se razvijaju preko niza hipoteza, izbora područja ili predmeta istraživanja...) - U studijama koje se temelje na kritičkim i konstruktivističkim paradigmama, istraživač slijedi “put otkrića” i nacrt je fleksibilniji.

5. Ko ili šta je predmet studije? • Pojedinačni slučajevi (intenzivna studija slučaja) • Brojni slučajevi (kolektivna studija) • Višestruki procesi na razini nekoliko studija slučaja • Svaki slučaj odraz je posebne vrste fenomena kome pripada

6. Studija slučaja • Nisu sve studije slučaja kvalitativne, mada mnoge jesu • U studiji slučaja istraživač je više zainteresiran za proces istraživanja i faze preko kojih se on odvija nego za sam pojedinačni slučaj

7. Etnografija i sudjelujuće posmatranje • Etnografija danas ima možda najvažnije mjesto u kvalitativnim istraživanjima • Etnografija se zasniva na sudjelujućem posmatranju- dominantna metoda terenskih studija • Prikupljanje relativno nestruktuiranog empirijskog materijala • Stil pisanja i analize je intepretativan sa opširnim opisima posmatranja

8. Fenomenologija i etnometodologija • Ovi pristupi ispituju kako ljudi konstruiraju stvarnost i kakva značenja pridaju svojim akcijama u konkretnim socijalnim situacijama • Osnovni postupci ovih istraživača su sudjelujuće posmatranje i dubinski intervju • Cjelokupna spoznaja je lokalnog karaktera i implicira lokalnu kulturu na nivou društvenih grupa, organizacija i zajednica

9. Utemeljena teorija • Generalna strategija za kvalitativnu analizu istraživanja i razvoj teorije koja je utemeljena na podacima koji se indukcijom sistematski prikupljaju i analiziraju • Jedna od najšire korištenih interpretativnih strategija u socijalnim znanostima uopće • Pruža istraživaču jedinstveni i specifični set koraka koje treba slijediti kako bi se udovoljilo kanonima egzaktne ili “dobre nauke”

10. Utemeljena teorija • Strauss i Corbin upoređuju ovu metodologiju s ostalim pristupima u kvalitativnom istraživanju, ističući da glavna razlika leži u eksplicitnom razvoju i verifikaciji teorije koja se neposredno generira iz samih podataka, a može se koristiti i u kvalitativnim i kvantitativnim studijama.

11. Povijesna i biografska metoda • Smith: svaki tekst je biografski • Sve metode su biografske u smislu da istražuju osobnu povijest istraživača i onih koji su predmet istraživanja • Pisci kreiraju živote o kojima pišu • Epistemološki problemi: staus korištenog materijala, način njegovog prikupljanja... • U svakoj kvalitativnoj studiji se prepliću javni i privatni život, kao i biografija i autora i subjekata u tekstu.

12. Historijska i komparativna metoda • Tuckman: socijalni fenomeni se moraju proučavati u svom socijalno-historijskom kontekstu • Korištenje povijesnih dokumenata i raznih zapisa: dnevnici, pisma, novine ,statistički godišnjaci, novele i ostali popularni i kulturni dokumenti • Razumijevanje povijesnih dokumenata podrazumijeva da istraživač ima razvijen interpretativni pristup

13. Aplikativna i akcijska istraživanja • P. Reason: participativna i akcijska istraživanja jedan su od najhumanističkih pristupa u društvenim znanostima • Istraživanja su s namjerom da subjekti-ljudi sami kreiraju svoju zbilju kroz aktivnu participaciju (Primjer: UK - istraživanja o osobama s posebnim potrebama)

14. Nacrt kvalitativnog istraživanja • Prvo pitanje: “Šta želim spoznati u ovoj studiji?” • Ovo je početna tačka na osnovu koje se grade sva dalja istraživačka pitanja • Drugi korak je odabir adekvatne metodologije • Određujemo se prema kvalitativnoj ili kvantitativnoj metodologiji (ili kombinaciji)

15. Prva faza • Šta se proučava, pod kojim okolnostima, za koje vremensko razdobolje i s kim. • Gradnja povjerenja sa participantima (ključni faktor) • Nakon formuliranja istraživačkog pitanja, lociranja “polja” istraživanja i selekcije sudionika, treba odlučiti koje su najprikladnije metode za prikupljanje podataka

16. Prva faza-odabir istraživačkih strategija • Etnografske metode • Biografije • Usmena povijest ili predanja • Studij slučaja • Sudjelujuće posmatranje • Terensko istraživanje

17. Prva faza-pitanja koja je potrebno adresirati -Mjesto teorije u studiji -Identifikacija istraživačevih predrasuda i ideologije istraživanja -Identifikacija etičkih problema (primjer Milgram i Zombardo eksperimenti) -Kvalitativni istraživač na samom početku priznaje da njegova studija nije vrijednosno neutralna i identificira načine kako se izboriti sa sopstvenim predrasudama.

18. Druga faza-vježba • Pilot studija • Preliminarni intervjui sa ključnim participantima • Kratak period brzog promatranja • Pregled dokumentacije • Omogućuje istraživaču da se fokusira na pojedina, naročito interesantna područja koja su još uvijek nejasna • Finansijeri istraživanja i pilot studije

19. Treća faza-faza smirivanja • Planske odluke na kraju studije • Kada napustiti područje istraživanja • U procesu prikupljanja podataka koncepti se stalno rafiniraju dok istraživački traže negativne slučajeve kako bi dokazali neke početne hipotetske konstrukcije • Kako analiza napreduje, istraživači razvijaju razne modele koji mogu objasniti određena ponašanja u okviru studije

20. Treća faza • Identificiranje odnosa koji deskriptivni dio povezuje s eksplanacijskim u radnom modelu; verificiranje tog odnosa provjeravajući terenske dnevnike i protokole • Interpretacija podataka u narativnoj formi koji su potkrijepljeni navodima iz bilježaka i intervjua (istraživači prihvataju interpretacije kao dokaze, uokvirujući ih u ključne nalaze na kraju studije)

21. Treća faza • Istraživači bi trebali opisati svoju ulogu, kako bi čitatelj mogao razumjeti odnos koji se tokom studije razvijao između istraživača i sudionika. • U toku svih faza izrade nacrta koristi se princip triangulacije (postupak kojim se određeni istraživački problem razmatra iz različitih perspektiva da bi se dobila potpunija slika o samom problemu)

22. Triangulacija • Korištenje različitih izvora podataka • Korištenje različitih profila istraživača ili evaluatora (porede se njihovi nalazi) • Teorijska-primjena multiplih paradigmi i perspektiva u intepretaciji pojedinačnog seta podataka. • Metodološka- primjena multiplih metoda i tehnika u proučavanju pojedinačnih problemskih situacija

23. Triangulacija • Janesick dodaje i peti tip triangulacije a to je primjena više disciplinarnih područja u rješavanju teorijskih ili praktičnih problema • Kategorije koje proizilaze iz terenskih zabilješki nisu hipotetički postavljene prije faze prikupljanja podataka. • Kvalitativni projekat-induktivna analiza • Istraživači mogu slijediti rigorozna uputstva iz metodološke literature, ali krajnja odluka je na istraživaču.

24. “Metodolatrija” • Istraživač bi trebao izbjeći pretjeranu privrženost metodama • Ključno pitanje koje se postavlja jeste kako postići vjerodostojnost kvalitativne studije?

25. Patton (1990) • Prema Pattonu vjerodostojnost kvalitativnih istraživanja upućuje na ova pitanja: • Koje se tehnike i metode koriste da bi se utvrdila unutrašnja konzistencija, valjanost i tačnost nalaza? • Šta istraživač unosi u studiju u smislu iskustava i kvalifikacija? • Koje su glavne pretpostavke studije?

26. Priprema istraživača • Kvalitativno istraživanje je dobro koliko je dobar istraživač • Osobine istraživača: svestranost ustrajnost sistematičnost (u sređivanju bilješki, dokumentacije)

27. Priprema istraživača • Istraživač treba biti potkovan u naučnoj teoriji da bi mogao lako prepoznati odgovarajući metateorijski okvir • Metateorijski okvir ne treba dominirati podacima • Stalno provjeravanje ispravnosti dokumenata i dobivenih podataka iz drugih izvora • Ne dozvoliti konfuziju i nejasnoću u podacima

28. Kreiranje i rafiniranje istraživačkih pitanja • Formulacija istraživačkih pitanja određuje fokus i opseg studije • U prvim fazama pitanja treba postaviti široko da se studija ne bi ograničila • Pitanja se mogu rafinirati u kasnijim fazama • Rafiniranje dolazi tek kad istraživač ima jasnu sliku o tome šta se događa u sredini u kojoj provodi istraživanje.

29. Pisanje prijedloga istraživanja • Prijedlog je argument za izvedbu projekta • Atraktivan prijedlog može dobiti i finansiranje • Dokazati da projekat ima: konceptualnu inovaciju metodološku rigoroznost bogat sadržaj

30. Pisanje prijedloga istraživanja • Prijedlog: napisan jasno (izbjegavati duge rečenice) utvrditi kontekst imati originalan pristup precizan opis metode specifikaciju ciljeva teško je garantovati šta se istraživanjem može dobiti, ali potrebno je razraditi misaoni plan i “prodati ideju”

31. Faza ulaska • Faza “ulaska” na teren je izazov • U prvoj fazi prikupljanja podataka istraživačeve opservacije i trebaju biti nefokusirane • To pomaže mlađim i neiskusnim istraživačima • Ko je ko u lokalnoj zajednici? • Identificirati dobre informatore

32. Dobar informator • Ima znanja i iskustva o temi istraživanja • Sposobnost autorefleksije • Zna se izražavati • Ima vremena za razgovor i želi sudjelovati u studiji • Paton (1990) predlaže i tipove uzorka ekstremnih ili devijantnih slučajeva; uzorak intenziteta; uzorak maksimalne raznolikosti i uzorak kritičnih slučajeva.

33. Tehnika intervjua u prvoj fazi • Preliminarni intervjui—sudionici treba da “pričaju priče” • Kasniji intervjui mogu se koristiti da bi se dobili precizni podaci i upotpunile praznine u ranijim intervjuima. • Nakon preliminarnih intervjua, istraživač se osjeća opuštenije i može započeti fazu prikupljanja produktivnih podataka.

34. TED –ideas worth spreading • http://www.cdhi.hr/2012/03/ • http://www.cdhi.hr/2013/11/ted-talks-devdutt-pattanaik-istok-protiv-zapada-–-mitovi-koji-zbunjuju/

35. Faza prikupljanja produktivnih podataka • Ideje su jasnije • Umjesto konfuzije i prvobitne zbunjenosti javlja se red i razumijevanje • Razumijevanje je rezultat napornog rada, marljivog promatranja i konceptualnog rada • Čestog razmišljanja o problemu istraživanja • Potrebna je ustrajnost—frustracije se javljaju tokom istraživanja

36. Faza prikupljanja produktivnih podataka • Analiza podataka se vrši tokom prikupljanja podataka, ali se nastavlja ii nakon toga • Paralelni procesi prikupljanja i analize pomažu da se odbace pogrešne hipoteze i da se generira vjerodostojna teorija

37. Rigroznost studije • Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka • Primjerenost-dovoljno podataka-kad znamo da imamo dovoljno podataka? • Kada dolazi do zasićenja—svaki novi podatak potvrđuje prethodne rezultate • Izbor uzorka u kvalitativnoj studiji je namjeran • Rezultati studije moraju biti bogati

38. Pregled i pretraživanje dokumentacije (faze) • Grubi ili sirovi podaci (hard data) • Redukcija podataka i produkti analize • Rekonstrukcija podataka i produkti sinteze • Procesualne zabilješke • Materijali koji su povezani s namjerama • Instrument razvoja informacija

39. Provjera studije • Sekundarni informatori—rezultati studije se vraćaju i prezentiraju informatorima (primjer studija gender i sigurnost) • Rezultati se daju drugim istraživačima na procjenu (na zapadnim univerzitetima, magistranti i doktoranti predstavljaju rezultate istraživanja dok je u toku, da bi dobili komentare od kolega i profesora)

40. Faza povlačenja • Produktivni period prikupljanja ne traje dugo jer se istraživač asimilira sa sredinom ( na istraživača se gleda kao na člana zajednice) • Istraživač gubi osjetljivost na dnevne aktivnosti jer one postaju predvidljive—izgubi moć opažanja (gubi objektivnost) • Znak da se istraživač treba povući je tendencija naturalizacije sa istraživanom sredinom

41. Faza pisanja • Dva načina pisanja: --Čitatelj rješava zagonetku zajedno sa istraživačem --Sumarno prezentirati glavne nalaze koji podržavaju zaključak ---Drugi način postaje sve više prihvaćen

42. Studija slučaja • Epistemološki pitanje je : šta se zaista može postići proučavanjem pojedinačnih slučajeva? • Sagledavanje svih važnijih aspekata jedne pojave ili situacije, uzimajući za jedinicu proučavanja: pojedinca, grupu, organizaciju, lokalnu zajednicu, cijelu kulturu ili bio koji sistem koji se smatra zasebnom cjelinom ili entitetom.

43. Studija slučaja • Intenzivno proučavanje određene jedinice ili sistema koji ima karakteristike entiteta • Diskusija, primjeri?

44. Ciljevi studije slučaja • Prethodnice temeljnim istraživanjima (koriste se u pilot projektima) • Dubinsko ispitivanje i intenzivno analiziranje raznovrsnih fenomena s namjerom generiranja supostantivne teorije u pogledu šire populacije kojoj jedinka pripada • Temelje se na premisi da se uvijek može locirati slučaj koj je tipičan za mnoge druge slučajeve

45. Ciljevi studije slučaja • Ne možemo sa sigurnošću znati koji je slučaj zaista tipičan, pa je zato riskantno izvoditi generalizacije • Studije slučaja mogu pružiti anegdotske dokaze koji ilustriraju općenitije nalaze • Studije slučaja mogu opovrgnuti neku univerzalnu generalizaciju.

46. Tipovi studije slučaja • Povijesne studije slučaja (prate razvoje nekog pojedinačnog slučaja kroz određeno vremensko razdoblje-vremenski serijali) • Opservacijske studije slučaja-istraživač promatra (dubinsko intervjuiranje i sudjelujuće promatranje) • Narativne studije slučaja—dobro vođeni narativni ili pripovjedački intervjui ( Da li pripovjedač ima dobro pamćenje? Je li razgovjetan?)

47. Tipovi studije slučaja • Situaciona analiza-analiza pojedinačnih događaja pri čemu se traži gledište svih sudionika u opisu neke situacije (intervjui, sistematska promatranja i analiza dokumentaciji su glavni izvori podataka u ovom tipu) • Kritičke studije slučaja—dubinsko razumijevanje • Višestruke studije slučaja

48. Metodologija utemeljene teorije • To je opća metodologija za razvoj teorije koja se temelji na sitematskom prikupljanju i analizi podataka. • Teorija se razvija za vrijeme trajanja procesa istraživanja i postupno se generira kroz dinamičku međuigru između prikupljanja i analize podataka. • Suština pristupa je“generalna metoda konstantne komparativne analize” (Glaser i Strauss, 1967)

49. Utemeljena teorija-sličnosti s drugim strategijama i metodama • Izvori informacija su isti: narativni intervjui, terenska posmatranja, analiza dokumenata, audio-vizuelni zapisi; može se koristiti triangulacija metodologija; • “Bazični teoretičari” pokušavaju također redefinirati tradicionalne kanone pozitivne nauke, a jedan od tih pokušaja sastoji se u uvođenju više interpetativnog stila. • Opsežni opisi—služe za razumijevanje zbilje svakodnevnog života aktera.

50. Razlike • Utemeljena teorija se generira na temelju konstantne i komparativne analize podataka koji se prikupljaju na terenu. • Istraživač može težiti različitim razinama teorijske apstrakcije (teorije niskog, srednjeg i visokog dometa) • Postepeno se izgrađuje u međuigri između faze prikupljanja i teorijske analize što vodi verifikaciji postavljenih hipoteza. Interakcija nastaje tokom istraživanja