grana astronomije koja se bavi proučavanjem Mjeseca

2. grana astronomije koja se bavi proučavanjem Mjeseca znanost o građi, dinamici i razvitku Zemlje GEOLOGIJA SELENOLOGIJA + = GEOLGIJA MJESECA

3. Mjesec nije najveći planetski satelit Sunčeva sustava veći su: Jupiterovi sateliti: Saturnov satelit:

4. promjer Mjeseca: 4× manji od Zemljinog masa Mjeseca: 1/81 Zemljine mase zbog relativno velike mase Mjeseca u usporedbi sa Zemljinom, Zemlja i Mjesec se ponašaju poput sustava "DVOSTRUKI PLANET"

5. nema atmosfere niti tekuće vode, pa nema erozije kakvu poznajemo na Zemlji ključni faktori u razaranju Mjesečeve površine: udari meteorita Sunčev vjetar Uvjeti na Mjesečevoj površini:

6. kora plašt jezgra Građa Mjeseca

7. promjer: ~ 340 km vjerojatno sastavljena od željeza ohladila se previše da bi mogla stvarati vlastito magnetsko polje - površina nije zaštićena od Sunčeva vjetra posljedica: polagano, ali konstantno razaranje površine Mjesečeva jezgra:

8. ultrabazične stijene (Mg+Fe) granica plašt-jezgra (800-1000 km dubine) - potresi 60-70 km (100 km na nevidljivoj strani) dva tipa terena: visoravni i mora Plašt: Kora:

9. Regolit (Mjesečevo tlo) • sloj krhotina i usitnjenog materijala - prekriva cijelu Mjesečevu površinu • materijal: potječe prvenstveno od izvornih stijena određenog područja

12. u Mjesečevu tlu nedostaju alk. metali (Na, K), Fe je više nego u Zemljinoj kori Mjesec kao planet: manjak željeza u donosu na Zemlju → zbog malene jezgre Mjesečevo tlo Zemljina kora Veza Zemlja-Mjesec?

13. Visoravni (lat. terrae) • svijetla boja - Na, K i Al bogati minerali • stijena: anortozit • starosti uzoraka: 4.5 - 4.3 milijardi god.

14. Mora (lat. maria) • tamna boja - minerali bogati Fe i Mg • stijena: bazalt • starosti uzoraka: 3.8 - 3.1 milijardi god.

15. Udarni krateri • prekrivaju i visoravni i mora • stijena: breče - nastaju od zdrobljenih komadića stijene izvorne površine

16. Tako Mjesečeva površina izgleda danas.

17. Kako je nastao ovaj “mrtvi svijet”?

18. Prije 4.5 milijardi godina...

19. Razvoj Mjeseca:1. "ocean magme" - nastanak prvotne kore • omotač rastaljenih stijena dubine 200-400 km koji je okruživao Mjesec nakon njegova nastanka → kako kristaliziraju, lakši minerali uzdižu se prema površini, a teži tonu na dno "oceana magme"

20. Bazen vedrine (3.87-3.85) Ocean oluja (4.15) Bazen kriza (3.87-3.85) Bazen kiša (3.87-3.85) Istočni bazen (3.8) Bazen nektara (3.92) Razvoj Mjeseca: 2. veliki udari i nastanak kružnih bazena (4.5 - 3.8 mlrd god.)

21. Razvoj Mjeseca:3. ispunjavanje bazena lavom i nastanak mora (3.8-1.1. mlrd god.)

22. Razvoj Mjeseca:4. udari meteorita i "kiša" Sunčeva vjetra (1.1 mlrd god. - danas)

23. MJESEC ZEMLJA

24. A mlada Zemlja? • Mjesec - glavnina geološke aktivnosti: 4.5 do 3.8 mlrd god. = cijela Mjesečeva površina • Zemlja - stijene starije od 3.5 mlrd god. = 10.000 km2 (<<1% ukupne kopnene površine Zemlje)

25. Kanada (4.0 mlrd god.) - najstarije cjelovite stijene Australija (4.4 mlrd god.) - najstariji materijal mineralno zrno cirkona Najstariji stijenski zapisi na Zemlji Grenland (3.8 mlrd god.) - najstarije sedimentne stijene

26. prije 4.4 mlrd god. morala je na Zemlji je postojativoda - bila je potreban za nastanak minerala cirkona u kiselim stijenama (sličnim današnjoj kontinentskoj kori) Što znamo o mladoj Zemlji iz njenih stijena? • prije 4.0 mlrd god. na Zemlji je postojala voda - već nastaju kisele stijene (imamo sačuvan prvi direktan dokaz o njihovu postojanju) • prije 3.8 mlrd god. morala je na Zemlji postojati relativno hladna vodau kojoj je došlo do taloženja sedimentnih stijena

28. Mjesecvs. Zemlja ? "ocean magme" na Zemlji

29. Mjesecvs. Zemlja ? veliki meteoritski udari

30. Mjesecvs. Zemlja ? hidrosfera

31. Stop: 3.8 mlrd god. • Mjesec • nastanak posljednjeg velikog kružnog bazena (Istočni bazen) i jenjavanje snažnih meteoritskih udara • počinje relativno mirno ispunjavanje mora lavama • Zemlja • pojavljuju se prve sedimentne stijene taložene u razmjerno hladnom vodenom okolišu • prvi (kemijski) tragovi života!

32. ? Samo gravitacija