1 / 31

Finansijski izve štaji kao predmet analize

Finansijski izve štaji kao predmet analize. Finansijski izveštaji kao predmet analize Korišćenje ostalih izvora informacija za potrebe analize i informaciona asimetrija. Bazi čne aktivnosti. Finansijski izveštaji opisuju aktivnosti firme koje stvaraju vrednost. Fina nsijske

maia
Télécharger la présentation

Finansijski izve štaji kao predmet analize

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Finansijski izveštaji kao predmet analize Finansijski izveštaji kao predmet analize Korišćenje ostalih izvora informacija za potrebe analize i informaciona asimetrija

  2. Bazične aktivnosti

  3. Finansijski izveštaji opisuju aktivnosti firme koje stvaraju vrednost • Finansijske • Tekuće , kratkor. obaveze • Dobavljači, obaveze za poreze, • obaveze za zarade itd. • Netekuće, dugoročne obaveze: • Obaveze za obveznice • Zadržani dobitak • Akcijski kapital • Investicione • Kratkoročna sredstva: • Gotovina, potraživanja, zalihe, utrživi finansijski instrumenti (akcije, obveznice i sl.) • Dugoročna sredstva: • Nekretnine, postrojenja, oprema • Ulaganja u akcije i obveznice • Nematerijalna sredstva Poslovne • Prihodi od prodaje • Troškovi prodatih proizvoda ili Nabavna vrednost prodate robe • Troškovi prodaje • Troškovi opšte uprave i administracije • Troškovi kamata na kredite • Troškovi poreza na dobitak Bilans uspeha Bilans Stanja Izveštaj o novčanim tokovima Bilans Stanja Izveštaj o zadržanom dobitku

  4. Interesne grupe • Interesne grupe čine različiti korisnici (individue ili firme) koje imaju izražen ekonomski interes u tom preduzeću • U okruženju deluju različite interesne grupe (akcionari, kreditori, investitori u obveznice, državni organi, kupci, dobavljači, zaposleni i dr.) • Oni imaju očekivanja od preduzeća • Očekivanja mogu biti finansijska i nefinansijska: • Finansijska (stopa prinosa na sopstveni kapital, obezbediti rast cena akcija svake godine za 10%, obezbediti stabilne i kontinuirane dividende od 5 $ po akciji) • Nefinansijska (dobra reputacija preduzeća, radni moral i slično)

  5. Primarne interesne grupe • Korisnici sa finansijskih tržišta- investiciona javnost • Eksterni korisnici – investitori (ulagači kapitala, oni koji obezbeđuju kapital) • INVESTITORI U AKCIJE I • INVESTITORI U KORPORATIVNE OBVEZNICE • KREDITORI (banke u zemljama sa nerazvijenim finansijskim tržištem)

  6. Informacione potrebe investitora i kreditora • Osnovna odluka investitora – da li da ulože novac u akcije i/ili obveznice određene firme? • Osnovna odluka kreditora – da li odobriti ili produžiti kredit konkretnom preduzeću?

  7. Informacije o makroekonomskim uslovima Procena očekivanog cash flow-a koji će akcija / obveznica da odbaci Vrednovanje akcija ili obveznica Informacije o privrednoj grani INVESTICIONA ODLUKA Informacije o kompaniji Korišćenje informacija u donošenju odluka investitora

  8. Korišćenje informacija u donošenju odluka kreditora Informacije o makroekonomskim uslovima Procena mogućnosti naplate odobrenog kredita (glavnice i kamate) KREDITNA ODLUKA Informacije o privrednoj grani Informacije o kompaniji

  9. Cilj računovodstva prema MSFI/MRS • prema Okviru (par. 15) cilj računovodstva je da pruži informacije o sposobnosti preduzeća da stvara novac i ekvivalente novca (Novčani tokovi), kao i informacije o proceni dinamike stvaranja novca i izvesnosti tih novčanih tokova • stvaranje novca • dinamika • izvesnost

  10. Pitanje/Problem na osnovu MSFI/MRS • Da li je cilj računovodstva da se ostvari što veći saldo na tekućem računu ili dinamika stvaranja novca kao cilj prema MSFI/MRS upućuje na nešto drugo...

  11. Investicione i kreditne odluke baziraju se na informacijama • Informacija je osnova za donošenje investicionih i kreditnih odluka • Investitori i kreditori se nalaze izvan kompanije (eksterne interesne grupe) • Za razumevanje poslovanja neke kompanije oni se oslanjaju na finansijske izveštaje (bilans stanja, bilans uspeha i izveštaj o novčanim tokovima)

  12. Finansijski izveštaji kao početni korak u razumevanju poslovanja korporacije • Svaki investitor će uložiti svoj kapital u neki poduhvat ako su zadovoljena sledeća dva uslova: • Sigurnost uloženog kapitala (bilans stanja) • Uspešnost poslovanja firme u koju se investira ili koja se kreditira (bilans uspeha)

  13. Finansijski izveštaji kao početni korak u razumevanju poslovanja firme • Bilans stanja i bilans uspeha nazivaju se izveštaji opšte namene (general purpose financial statements) • To znači da ovi izveštaji moraju da podmire informacione potrebe investitora i kreditora, a na taj način biće podmirene i potrebe drugih interesnih grupa

  14. Da li je računovodstvo jedini izvor informacija za investitore i kreditore? • NE

  15. Drugi izvori informacija • Poslovna finansijska štampa • Procene brokerskih kuća • Procene investicionih savetnika

  16. Računovodstvo kao izvor informacija • Konkuriše zajedno sa drugim izvorima informacija za pridobijanje pažnje investicione javnosti • Tradicionalno računovodstvo je često bilo predmet kritika, u smislu da ne pruža adekvatne informacije za investitore i kreditore i da se na bazi tih informacija donose pogubne investicione odluke (finansijski skandali – Enron, WordCom, Barings bank i slični)

  17. Problemi koji se javljaju na finansijskom tržištu u smislu javne dostupnosti informacija • Kupac (investitor) zna manje o akciji ili obveznici od njenog emitenta (preduzeće) • Nejednakost u poznavanju informacija naziva se informaciona asimetrija

  18. Informaciona asimetrija INVESTITORI U AKCIJE, OBVEZNICE KREDITORI (BANKE) KORPORACIJA

  19. Informaciona asimetrija • Dva problema proizlaze iz asimetrije: • Negativna selekcija (adverse selection)- rizik koji postoji da se izabere pogrešna firma u koju treba investirati novac ili kojoj treba odobriti kredit i • Zloupotreba (moral hazard)- nastaje nakon finansijske transakcije, kad je novac već uložen, to je rizik da će emitent (odnosno menadžment) preduzeti aktivnosti koje su u suprotnosti sa investitorom, to su aktivnosti koje ugrožavaju sposobnost da emitent vrati novac investitoru ili kreditoru (dividende, kamate, otplata glavnice kredita i slično)

  20. Smanjenje informacione asimetrije • Postojanje finansijskih institucija (preko kojih se obezbeđuju javne informacije- dilersko-brokerske kuće, investicione banke, investicioni savetnici) • Državna regulatorna tela (Security and Exchange Commission) • Korporativna kontrola (agencijski problem) • Ugovorna ograničenja kod odobrenja kredita (restrictive covenants)

  21. Uloga državnih regulatornih tela u smanjenju informacione asimetrije (Komisija za hartije od vrednosti,Security and exchange Commission, SEC) • Regulativa je način da se održi poverenje u finansijska tržišta i zato država reguliše ceo finansijski sektor • Nosioci insajderskih informacija (menadžeri, brokeri, advokati firme i drugi) su pod kontrolom države • Uloga države je u kontroli ravnopravne dostupnosti informacija investitorima • Sve informacije koje mogu uticati na cenu akcije/ obveznice moraju biti javno dostupne investitorima

  22. Ravnopravna dostupnost informacija kao način smanjenja informacione asimetrije • Rizik negativne selekcije i rizik zloupotrebe se smanjuje publikovanjem informacija u prospektu, finansijskimizveštajima i revizorskom izveštaju • Publikovanje izjava korporativnih zvaničnika, informacije koje daje sama korporacija preko predstavnika za štampu • Ostali izvori informacija (finansijske analize, novinski izveštaji, reportaže, globalna i nacionalna makroekonomska i politička zbivanja)

  23. Propisi koji se odnose na funkcionisanje finansijskih tržišta i računovodstva • Zakon o hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima • Zakon o investicionim fondovima • Zakon o računovodstvu i reviziji

  24. Propisi/agencije koje regulišu funkcionisanje finansijskih tržišta i računovodstva u SAD

  25. Računovodstvo kao izvor informacija • Iako nije jedini izvor informacija o firmi računovodstvu pripada primarno mesto • Bilans stanja daje informaciju o sigurnosti uloženog kapitala (finansijska struktura) • Bilans uspeha daje informaciju o efikasnosti uloženog kapitala (dobitku ili gubitku) • Ostali izvori informacija iz računovodstva (Izveštaj o novčanim tokovima, Izveštaj o promeni na kapitalu i Napomene)

  26. Računovodstvo smanjuje informacionu asimetriju? • DA

  27. Na koji način se smanjuje informaciona asimetrija?

  28. Princip potpunih napomena (full disclosure principle) • Razvoj ovog principa duguje se zahtevima investitora i kreditora za većom transparentnošću informacija • U SAD-u je 2001.g. donet propis pod nazivom FD (Full Disclosure) kojim se reguliše da menadžment ne objavljuje informacije selektivno samo određenim grupama analitičara, već investicionoj javnosti u celini • Javno dostupna informacija utiče na kretanje cena akcija/obveznica • Investitori i kreditori prepoznaju računovodstvene informacije kao signale koji utiču na povećanje ili smanjenje cene akcija / obvzenica firme

  29. Povećanje obima računovodstvenih informacija • Kvantitativne (računovodstvene, prikazane u osnovnim finansijskim izveštajima) i • Kvalitativne (informacije o tržištu, tržišnim segmentima, strategiji poslovanja itd.) • Persperktivne, buduće, očekivane, prognozirane, a ne “istorijske” informacije – kako je to sada slučaj

  30. Uloga revizije • Nezavisna revizija – glavna “rampa” za obimnokrivotvorenje finansijskih izveštaja (F.I.) • Odgovornost za realnost F.I-ja je primarno na menadžmentu • Odgovornost revizora je da o prezentiranim F.I izraze nezavisno ekspertsko mišljenje • To mišljenje se uvek izražava u odnosu na to da li su ti F.I-ji prezentiranu skladu sa tzv. “definisanim okvirom za finansijsko izveštavanje” (MRS, GAAP, Zakon o računovodstvu, ili nešto drugo. • Izveštaj revizora tangira: (1) klijenta; (2) revizore, i, (3) korisnike F.I-ja

  31. Uloga računovodstva na finansijskim tržištima • Računovodstvene informacije su čuvari ulaza (gate keeper) na finansijskim tržištima • Ako računovodstvene informacije nisu tačne i blagovremene nastaje nepoverenje • Nepoverenje urušava institucije i finansijsko tržište u celini

More Related