1 / 32

Pore z na dobit preduzeća

Pore z na dobit preduzeća. Preduzeća i njihove osobine. Preduzeća su zakonom regulisani oblik poslovne organizacije, obično s ograničenom odgovornošću akcionara i nezavisnim pravmnim statusom Ograničena odgovornost Veštačko pravno lice. Zašto se preduzeća oporezuju?.

sissy
Télécharger la présentation

Pore z na dobit preduzeća

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Porez na dobit preduzeća

  2. Preduzeća i njihove osobine • Preduzeća su zakonom regulisani oblik poslovne organizacije, obično s ograničenom odgovornošću akcionara i nezavisnim pravmnim statusom • Ograničena odgovornost • Veštačko pravno lice

  3. Zašto se preduzeća oporezuju? • Samo ljudi mogu da snose teret poreza • Argumentacija za oporezivanje preduzeća: • preduzeća su nezavisni subjekti, • preduzeća imaju posebne priviliegije, kao što je ograničena odgovornost • štiti se integritet poreza na dohodak građana

  4. Poreske stope • Zakonske poreske stope su po pravilu proporcionalne • u nekim zemljama se odobravaju niže poreske stope za npr. mala preduzeća • progresivnost koja se time uvodi je bilansno zanemariva • Efektivna poreska stopa može značajno da se razlikuje od zakonske

  5. Utvrđivanje oporezive dobiti preduzeća • Dobit preduzeća(neto dohodak) utvrđuje se tako što se bruto dohotka preduzeća (prihodi) umanjuje se za troškove koji su nastali pri njegovom ostvarivanju: • troškovi materijala i sl. • troškovi rada, • troškovi kamata, ali ne i dividenda • troškovi amortizacije • Napomena: oporeziva dobit u Srbiji se utvrđuje korekcijom bilansa uspeha čija izrada je zakonom propisana, a u SAD ne postoji zakonska obaveza izrade bilansa uspeha - preduzeća su obavezna samo da podnose poreski bilans

  6. Odbijanje amortizacije • Kupovinom osnovnih sredstava koja se koristi više godina samo se menja struktura imovine • Stvarno smanjenje vrednosti osnovnih sredstva u određenom periodu (usled upotrebe ili proteka vremena) predstavlja ekonomsku amortizaciju • Ekonomska amortizacija nije poznata poreskoj upravi- stoga ona određuje poreski vek trajanja nekog osnovnog sredstva • Zakonom se može dopustiti preduzećima da neka sredstva amortizuju brže nego što odgovara ekonomskoj amortizaciji • Moguće je čak i da se dozvoli jednokratan otpis nekog osnovnog sredstva • Ubrzana amortizacije i jednokratan otpis smanjuju obavezu po osnovu poreza na dobit preduzeća

  7. Opšta analiza poreskih ušteda usled amortizacije T = poreski vek osnovnog sredstva D(n) = proporcija vrednosti osnovnog sredstva koja može biti umanjena od oporezive dobiti un-oj godini θ = stopa poreza na dobit (u Srbiji 10%) r = oportunitetni troškovi finansijskih sredstava (npr.10%)) Sadašnja vrednost ušteda po 1 dinaru vrednosti osnovnog sredstva iznosi: ψ = θ * D(1) + θ * D(2) + … + θ * D(T) 1 + r (1 + r)2 (1 + r)T

  8. Poreske uštede usled odbijanja amortizacije • Amortizacijom se često smanjuje efektivna vrednost osnovnog sredstva • Visina ušteda zavisi: • visine poreske stope - što je stopa viša uštede su veće • dužine perioda T - što je period kraći uštede su veće • metoda amortizacije – veći otpisi na početku perioda donose veće uštede

  9. Primer poreskih ušteda usled amortizacije

  10. Primer poreskih ušteda usled amortizacije

  11. Primer poreskih ušteda usled amortizacije

  12. Amortizacija nematerijalne imovine • Mnoge vrste nematerijalne imovine generišu prihode u dužem vremenskom periodu • Utvrđivanje adekvatnog plana amortizacije takve imovine, sa poreskog stanovišta, je vrlo komplikovano • Primer: • kako amortizovati troškove reklamne kampanje • na koji period se raspoređuju ovi troškovi, koji metod amortizacije treba da se primenjuje i dr.

  13. Ostale poreske olakšice • Osim navedenih troškova u mnogim zemljama se uvode dodatna poreske olakšice pri oporezivanju dobiti, kao što su: • umanjuju iznos poreza – investicioni poreski krediti • umanjuju poresku osnovicu (ubrzna amortizacija, pokrivanje gubitaka budućim dobicima, umanjenje obaveza za novoosnovana pravna lica- poreski odmori i dr)

  14. Investicioni poreski krediti • Investicioni poreski krediti predstavlju vrstu poreske olakšice kojom se umanjuje porez na dobit za određeni procenat vrednosti investicija • Investioni poreski kredit smanjuje efektivnu cenu kupljene imovine • efektivna cena kupljene imovine=(1 – k)q • gde je k = investicioni poreski kredit, a q = cena kupljene imovine • Primer kupljena imovine vredi 1000 EUR, investcioni poreski kredit iznosi 10%, iz čega ledi da efektivna cena kupljene imovine iznosi 900 EUR • Investicioni poreski krediti su važan oblik poreskih olakšica u Srbij, dok su u SAD ukinuti 1986. godine

  15. Poreski tretman dividendi i neraspoređene dobiti • Preduzeće može dobit da zadrži ili da isplati akcionarima • ako zadrži dobit preduzeća plaća samo porez na dobit, • zadržana dobit utiče na rast vrednosti akcija preduzeća, a kapitalna dobit se oporezuje tek nakon prodaje akcija • ako preduzeće isplati dividende, one se oporezuju porezom na dohodak građana • deo dobiti koji se isplati u obliku dividendi se dvostruko oporezuje • Dvostrukuim oporezivanjma dividendi, poreski sistemi podstiču zadržavanje dobiti i preduzeću • U mnogim poreskim sistemima smanjuje se ili ukida oporezivanje prihoda od dividendi u okviru poreza na dohodak građana • bitno je ukupno fiskalno opterećanje dohotka od kapitala

  16. Efektivna stopa poreza na dobit • Efektivna poreska stopa se po pravilu razlikuje od zakonske • Izračunavanje efektivne poreske stope na nivou preduzeća zahteva uzimanje u obzir svih olakšica i oslobađanje: ubzana amortizacija, poreski krediti, druge vrste olakšica i podsticaja, uticaj inflacije i dr. • u SAD zakonska stopa poreza na dobit iznosi 35%, a efektivna stopa 32% • u Srbiji zakonska stopa iznosi 10%, a efektivna stopa 5-6% • Postoje različiti metodološki problemi pri računjanju efektivne kamatne stope: izbor diskontne stope, da li se odbijanje rashoda za kamate tretira kao olakšica ili ne i dr.

  17. Raspodela poreskog tereta i višak poreskog tereta • Porez na dobit se može tretirati kao: • porez na kapital preduzeća • porez na ekonomski profit (Štiglicov model) • Porez na dobit kao porez na kapital preduzeća: • raspodela tereta poreza na dobit; teret porez na dobit snose vlasnici kapitala u korporativnom i nekoroporativnom sektoru ali i radnici • porez na dobit smanjuje akumulaciju kapitala i stvara višak poreskog tereta • višak poreskog tereta u SAD se procenjuje na oko 24% od prikupljenog poreza

  18. Porez na ekonomski profit • Ekonomski profit je profit koji vlasnici firmi ostvaruju iznad oportunitetnih troškova svih faktora proizvodnje • Ako je dobit jednaka ekonomskom profitu tada: • nije moguće prevaljivanje poreskog tereta – ceo teret snose vlasnici kapitala • ne postoji višak poreskog tereta, porez na dobit ne stvara distorzije ne menja cene i količine. • Prethodne pretpostavke ne odgovaraju oporezivanju dobiti u stvarnosti, jer se pri ooprezivanju dobiti ne odbijaju oportunitetni troškovi vlasnika kapitala • Ipak Štiglicov model je relevantan jer ukazuje na to da višak poreskog tereta zavisi od strukture finansiranje preduzeća

  19. Štiglicov model G = prihod od mašine pre oporezivanja r = kamatna stopa U odsustvu poreza na dobit preduzeće kupuje mašinu ako: G – r > 0 (a) Ako postoji porez na dobit sa sledećim osobinama: (1) dobit je oporezovana po stopi θ (2) neto dobit = G – r Preduzeće kupuje mašinu samo ako je: (1 – θ)(G – r) > 0, što je ekvivalentno uslovu (a)

  20. Efekti poreza na dobit na ponašanje • Porez na dobit utiče na važne odluke preduzeća: • ukupan obim fizičkih investicija, • vrste fizičke imovine koja će se kupiti, • način finansiranja investicija

  21. Uticaj na ukupne fizičke investicije • Važno pitanje je kako stopa poreza na dobit ili olakšice (investicioni krediti, ubrzana amortizacija) utiču na odluke o investiranju • Uticaj poreza na dobit na investicije analizira se pomoću sledećih modela: • modela akceleratora, • neoklasični model, • model gotovinskog toka.

  22. Model akcelaratora • U okviru model akcelaratora pretpostavlja se da je odnos između kapitala i proizvodnje fiksan • Povećanje tražnje imlicira povećanje proizvodnje, a to zahteva dodatne investicije • U ovom modelu nivo investicija ne zavisi od poreskih podsticaja: • poreski podsticaji mogu da smanje cenu kapitala, ali tražnja za kapitalom u ovom modelu ne zavisi od njegove cene

  23. Neoklasični model • U neoklasičnom modelu odnos kapitala i proizvodnje nije fiksiran tehnologijom nego zavisi od troškova upotrebe kapitala • Troškovi upotrebe kapitala uključuju oportunitetne troškove i direktne troškove, kao što su amortizacija i porezi • Rentabilan je samo projekat koji donosi veći prinos od troškova upotrebe kapitala • Ako se troškovi kapitala povećavaju preduzeća biraju manje intenzivne tehnologije

  24. Uticaj poreza na troškove upotrebe kapitala • Troškovi upotrebe kapitala pre uvođenja poreza = (r + δ) gde je r stopa prinosa po odbitku poreza, a δ ekonomska amortizacija kapitala • Neto profit od 1$ profita je = (1 – θ) * (1 – t), gde je θ stopa poreza na dobit, a t stopa poreza na dohodak • Troškovi upotrebe kapitala nakon uvođenja poreza (C) dobijaju se iz jednačine: (1 – θ) * (1 – t) * C = (r + δ) • Rešavanjem prethodne jednačine dobije se: C = (r + δ) (1 – θ) * (1 – t) • S obzirom da su θ i t u intervalu (0,1), sledi da uvođenje poreza povećava troškove upotrebe kapitala

  25. Uticaj poreza na troškove upotrebe kapitala • Relevantno je pitanje kako ubrzana amortizacija i investicioni poreski krediti utiču na cenu upotreba kapitala? • Odbici za amortizaciju smanjuju troškove kapitala za faktor (1- ψ) gde je ψ sadašnja vrednost odbitaka za amortizaciju • Investicioni poreski krediti smanjuju troškove upotreba kapitala za (1-k) • Zbirni uticaj ubrzane amortizacije i poreskih kredita na cenu upotreba kapitala iznosi (1- ψ -k) • Cena upotrebe kapitala koja uključije uticaj poreskih stopa, ubrzane amortizacije i investcionih poreskih kredita jednaka je: C = (r + δ) * (1 – ψ –k) (1 – θ) * (1 – t)

  26. Efekat troškova upotrebe kapitala na investicije • Kako cena upotreba kapitala utiče na investicije? • u modelu akcelatora uticaj ne postoji • Pri ekonometrijskom ocenjivanju kako cena upotebe kapitala utiče na investicije javljaju se ne značajni problemi: • uticaj očekivanja, • povećanje tražnje za investicionim dobrima može da poveća njihovu cenu i neutrališe efekat poreskih podsticaja – što model ne obuhvata • u otvorenoj privredi smanjivanjem cene upotrebe kapitala privlače se strane investicije, ali domaća štednja uprkos poreskim stimulacijama može da se investira u inostranstvo • Sumarno koeficijent elastičnosti investicija u odnosu na troškove upotreba kapitala iznosi oko 0,4, što podržava neoklasični model

  27. Model gotovinskog toka • Gotovinski tok je razlika između priliva i odliva sredstava preduzeća • Poslovni ljudi trvde da što je veći gotovinski tok preduzeće više investira • U neoklasičnom modelu gotovinski tok se ne uključuje • interna i pozajmljena sredstva imaju istu stopu prinosa • preduzeće nema ograničenja u pogledu zaduživanja • Neki ekonomisti smatraju da je pretpostavka o identičnm troškovima sopstvenih i pozajmljenih sredstava pogrešna • zajmodavci mogu da precenuju rizičnost projekta • stoga su sopstvena sredstva jeftinija • Neka empirijska istraživanja potvrđuju statističku povezanost gotovinskog toka i investcija, ali nije izvesno kako funkcioniše uzročnost. • Ako važi model gotovinskog toka , tada bi i paušalni porez na dobit smanjivao investicije

  28. Uticaj poreza na dobit na strukturu imovine • Poreski sistem podstiče investicija u one vrste imovine za koje se odobrava visoka amortizacija

  29. Uticaj poreza na dobit na finansiranje preduzeća • Sa obzirom da se dividende oporezuju, sledi da je za vlasnike akcija u odsustvu rizika povoljnije da profit reinvestiraju, sve dok ne odluče da prodaju akcije • U SAD oko 56% neto profita se isplaćuje kroz dividende • Zašto preduzeća plaćaju dividende? • isplata dividendi je signal o snazi preduzeća • efekat klijentele: politika dividendi se prilagođava visini graničnih poreskih stopa akcionara

  30. Efekti poreza na dobit na politiku dividendi • Poreski sistem podstiče preduzeća da smanjuju isplatu dividendi • Postoje empirijski dokazi da smanjivanje stope poreza na dividende utiče na rast isplata dividendi: • koeficijent elastičnosti dividendi u odnosu na granične poreske stope iznosi oko 0,5% • Moguće je da se zadržavanjem dobiti u preduzećima povećavaju njihove investicije • Akcionari pri donošenju investicionih odluka uzimaju u obzir i investcije preduzeća čije akcije poseduju • ukoliko preduzeća čije akcije poseduje više investira oni smanjuju privatnu štednju

  31. Finansiranje zaduživanjam ili emisijom akcija • Preduzeća biraju između zaduživanja i emisije akcija • Kamate se odbijaju od poreza na dobit, dok se dividende ne odbijaju, što podstiče preduzeća na zaduživanje, • Zašto se preduzeća ne finansiraju isključivo zaduživanjem? • preterano zaduživanje povećava troškove servisiranja dugova i verovatnoću bankrota preduzeća • spoljni izvori finasiranje su skuplji, zbog precenjivanja rizika • Jedno ekonometrijsko istraživanje ukazuje na to da smanjenje stope poreza na dobit za 10 procentnih poena (pp) smanjuje za 4 pp finansiranje aktive zaduživanjem

  32. Da li je poreski sistem izazvao finansijske skandale u preduzećima • Postoje uverenje da je isplata dividendi najpouzdaniji signal o finansijskom zdravlju preduzeća • Ostali signali kao što su finansijski i revizorski izveštaji lakše su podložni manipulacijama • Ukoliko poreski sistem destimuliše isplatu dividendi tada podstiče oslanjanje na signale koji su podložniji manipulacijama i time doprinosi učestalosti finansijskih skandala • Ne postoje empirijske verifikacije prethodne ideje.

More Related