1 / 28

Osnovna teorija muzike

Osnovna teorija muzike. Pitanja i odgovori. Muzika. Muzika je umetnost koja se služi tonovima kao sredstvom svog izraza. Ona dopire u našu svest pomoću čula sluha Muziku shvatamo slušanjem. Šta je zvuk?. - Zvuk je sve ono što raspoznajemo sluhom.

tyler-moses
Télécharger la présentation

Osnovna teorija muzike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osnovna teorija muzike Pitanja i odgovori

  2. Muzika • Muzika je umetnost koja se služi tonovima kao sredstvom svog izraza. • Ona dopire u našu svest pomoću čula sluha • Muziku shvatamo slušanjem

  3. Šta je zvuk? - Zvuk je sve ono što raspoznajemo sluhom. - Zvuk nastaje treperenjem neke elastične čvrste materije ili vazdušnog stuba u cevi Zvuk može biti: 1)Određen(arikulisan):zvukzvona,svirale,ljudskog glasa i 2)Neodređen(neartikulisani):šum,grmljavina

  4. Šta je muzički ton? • Muzički ton je zvuk koji ima sledeće osobine: • Visinu • Trajanje • Boju • Jačinu

  5. Šta je tonski sistem? • Tonski sistem je niz svih tonova redom, od najnižeg do najvišeg. • Tonski sistem delimo na grupe – oktave tonskog sistema. • Subkontra, kontra, velika, mala, prva, druga, treća, četvrta i peta oktava

  6. Šta su note a šta linijski sistem? • Note su znakovi kojima se beleže tonovi. • Beleže se u linijskom sistemu koji ima 5 linija i 4 praznine, kao i na pomoćnicama ispod i iznad linijskog sistema.

  7. Šta je ključ? • Ključ je znak pomoću kojeg određujemo imena tonova. • G - ključ – violinski ključ • F - ključ – bas ključ

  8. Šta je lestvica? • Lestvica je niz tonova koji se postepeno nižu naviše,od bilo kojeg tona alfabetskim redom do onog tonskog imena kojim je lestvica počela. • Lestvica ima osam tonova,sedam različitih ,a osmi je ponovljen prvi za oktavu više. • Lestvice mogu biti :durske i molske

  9. Šta je stupanj lestvice? • Stupanj je položaj tj. mesto tona u lestvici. • I, II, III, IV, V, VI, VII, I (VIII) • I – tonika • II – supertonika • III – gornja medianta • IV – subdominanta • V – dominanta • VI – donja medianta • VII - vođica

  10. Šta je stepen? • Stepen je razmak između susednih tonova u lestvici. • 1/1 • ½ • 1 ½

  11. Durske lestvice imaju dva polustepena,a sve ostalo su celi stepeni. Dva polustepena u durskim lestvicama nalaze se između tonova na III i IV stupnju i između tonova na VII i VIII(ponovljenom I)stupnju. • Molske lestvice se javljaju u tri oblika: • Prirodni mol (polustepeni između II i III ; V i VI) • Harmonski mol(povišen VII), polustepeni između II i III;V i VI; VII i VIII,a stepen i po između VI i VII. • Melodijski mol (povišen VI i VII),polustepeni između II i III; VII i VIII stupnja.

  12. Šta je tetrakord? • Tetrakord je grupa u kojoj se nalazi 4 lestvična tona. • Ako lestvicu podelimo na dva jednaka dela dobijamo dve grupe: 1. prvi (donji) tetrakord 2. drugi (gornji) tetrakord

  13. Šta je interval? • Interval je rastojanje između bilo koja dva tona u lestvici ili uopšte u melodiji. Interval može biti: • Harmonski interval(ako tonovi zvuče istovremeno) • Melodijski interval(ako tonovi zvuče jedan za drugim)

  14. Podela intervala • Po veličini: prima(1),sekunda(2),terca(3),kvarta(4), kvinta(5),seksta(6),septima(7),oktava(8),nona (9), decima(10)... Po vrsti: veliki, mali,čisti, umanjeni i prekomerni Po zvučnosti: konsonantni(odnos izmedju tonova koji je smiren i ne traži razrešenje) i disonantni (odnos između tonova koji je napet i traži razrešenje)

  15. Kako se beleže različita trajanja tonova? • Cela nota • Polovina • Četvrtina • Osmina • Šesnaestina • Tridesetdvojka

  16. Šta su pauze? • Pauze su znakovi za privremeni prekid tonskog izvođenja. • Pauze se dele prema vrednosti (vremenskom trajanju) isto kao i note.

  17. Kako se može povećati notna vrednost? • Tačka • Luk • Korona

  18. Šta je ritam? • Ritam je tok tonova različitog vremenskog trajanja. • Šta je muzički metar? Muzički metar je tok izmene naglašenih i nenaglašenih tonova (teza i arza).

  19. Šta su predznaci? • Predznaci su posebni znaci za povišavanje ili snižavanje tona za pola stepena. • # povisilica-povišava ton ispred kog se nalazi za pola stepena naviše • b snizilica-snižava ton ispred kog se nalazi za pola stepena naniže • razrešilica-vraća povišeni ili sniženi ton u prethodno stanje

  20. # & b • Osnovni tonovi (c, d, e, f, g, a, h) • # (cis, dis, eis, fis, gis, ais, his) • b (ces, des, es, fes, ges, as, b)

  21. Šta je akord? • Akord je istovremeno zvučenje najmanje tri tona različite visine. • Kvintakord – trozvuk: Osnovni ton + terca + kvinta • Septakord - četvorozvuk: Osnovni ton + terca + kvinta + septima

  22. Šta je tempo? • Tempo je brzina kojom izvodimo kompoziciju. • Lagani tempo (largo – široko, lento – sporo, adagio – lagano, grave – teško) • Umereni tempo (andante – hodajući, moderato – umereno) • Brzi tempo (allegro – veselo, vivace – živahno, presto – brzo)

  23. Šta je dinamika? • Dinamika je odnos muzičkih tonova prema njihovoj jačini. • p – piano (p, pp, ppp) • mf – mezzoforte (mf, mp) • f – forte (f, ff, fff)

  24. Šta je takt? • Takt je metrički određena grupa od jednog glavnog metričkog naglaska do sledećeg. • Vrstu takta obeležavamo u početku kompozicije odmah posle ključa. • Vrsta takta obeležava se razlomkom, gornji broj (brojitelj) označava broj taktovih delova (2, 3, 4) a donji broj (imenitelj) koja notna vrednost služi kao taktov deo (4, 2, 8).

  25. Jednostavni i složeni taktovi • Jednostavni (prosti) takt je takt u kome se nalazi samo jedna teza (dvodelni i trodelni takt). • Ako spojimo dva ili više jednostavnih taktova u jedan takt dobijamo složeni takt. Broj njegovih delova može biti paran i neparan (najmanje dve teze a može ih biti i više).

  26. Nepravilne tonske grupe • Triola • Kvintola • Sekstola • Septola

  27. Abecedni i solmizacioni nazivi tonova u bas i violinskom ključu C= do, D= re, E= mi, F= fa, G= sol, A= la, H= si

  28. Abecedni i solmizacioni nazivi tonova u bas i violinskom ključu

More Related