AKTUELNOSTI U OBLASTI POREZNOG SISTEMA U FBiH

1. AKTUELNOSTI U OBLASTI POREZNOG SISTEMA U FBiH

2. MAKROEKONOMSKE POLITIKE I KLJUČNI IZAZOVI Moderna pravna država uređuje poslovni ambijent propisujući: • uslove za obavljanje djelatnosti i okvirna pravila poslovanja • obaveze prema državi • sankcije za odstupanje od propisanih normi • Kreiranje konkurentnog ambijenta, te mogućih poreznih poticaja • Rješavanje administrativnih prepreka, koje znatno utiču na privredni razvoj • Smanjenje javne potrošnje ključna odrednica i IV Stand-by aranžmana između MMF- a i BiH • Prihode ostvarene smanjenjem javne potrošnje usmjeravati prema razvojnim programima i investicijama, kao ključnim pokretačima ekonomskog razvoja

3. POREZNI PODSTICAJI KAO INSTRUMENT KONKURENTNOSTI • Proces globalizacije i veća međunarodna mobilnost kapitala značajno utiče na promjene poreznih sisitema, koji su pretpostavka za povećanje konkurentnosti jedne zemlje Ključni problemi, koji ograničavaju konkurentno napredovanje BiH: • Efikasnost tržišta rada • Kvalitet institucija (javna uprava, pravosudni organi) • Makroekonomska stabilnost • Inovativnost i obrazovanje • Finansijsko tržište

4. Rezultati globalne konkurentnosti 2011-2012. – prvih 10 zemalja

5. Rezultati globalne konkurentnosti 2011-2012 – Bosna i Hercegovina i referentne zemlje

6. NEFISKALNI I FISKALNI PODSTICAJI ZA IZGRADNJU KONKURENTNOSTI • NEFISKALNI PODSTICAJI • FISKALNI PODSTICAJI MOGU BITI: • Direktni finansijski podsticaji • Indirektni podsticaji (porezni podsticaji u užem smislu) i ostali porezni podsticaji • Porezni podsticaji najvećim dijelom se utvrđuju kod oporezivanja dobiti i to kao: • olakšice kod ulaganja • porezna mirovanja • porezne stope

7. Porezni podsticaji su osnov za privlačenje: • investicija • inovacija • izvoza • Važnost poreznih podsticaja, kao instrumenta državne pomoći, odnosno podsticanja privrede pokazuje i podatak da u EU-25: • porezni podsticaji iznose 44,5% • subvencije 44,9% • krediti i osiguranja 5,6%

8. Korištenje poreznih podsticaja u svijetu

9. POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI KAO POREZNI PODSTICAJI • Ostali porezni podsticaji mogu se predložiti i kroz druge porezne oblike, najčešće kroz: • porez na dohodak • doprinose • porez na imovinu, carine i dr. • Porez na dohodak i doprinosi utiču na visinu troškova rada i važan su faktor kod investicionih odluka • MANJI TROŠKOVI RADA – VEĆA ZAPOSLENOST

10. VRSTE POREZNIH PODSTICAJA • OPŠTI – HORIZONTALNI • SEKTORSKI • PRIVREMENI • STALNI

11. SIVA EKONOMIJA – NEFORMALNI DIO FORMALNE EKONOMIJE • Akteri sive ekonomije mogu odlučiti, da legalnu djelatnost obavljaju u skrivenoj formi, a četiri najčešća razloga za to su:1 • izbjegavanje plaćanja poreza na dodatnu vrijednost ili nekog drugog poreza • izbjegavanje plaćanja doprinosa za osiguranja • izbjegavanje primjene propisanih standarda (minimalna plata, maksimalno radno vrijeme, zaštita na radu i sl.) • izbjegavanje provođenja propisanih administrativnih procedura (slanje statističkih izvještaja o poslovanju) 1 Friedrich Schneider „ The Shadow Econimy in Germany: A Blessing or a Curse for the Official Economy?, Economic Analysis&Policy“, Mart 2008, str. 90

12. POJAVNI OBLICI SIVE EKONOMIJE U BiH • Oblast prometa roba i usluga: • nelegalan uvoz robe i usluga • stavljanje u promet neevidentirane dimaće i inostrane robe • neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga i netačno izvještavanje o ostvarenom prometu • neovlašteno obavljanje prometa robe i usluga (neregistrovani promet) • prikrivanje dobiti • promet roba široke potrošnje industrijskog porijekla u prodavnicama registrovanim kao „kućna radinost“ • Oblast kreditno-monetarnog sistema i bankarskog poslovanja • kreditiranje mimo bankarskog sistema (zelenašenje)

13. Tržište rada i radni odnosi • zapošljavanje radnika „na crno“ • fiktivno vođenje većeg broja zaposlenih zbog povlačenja prinadležnosti iz fondova i budžeta • fiktivno vođenje velikog broja sezonskih radnika zbog izbjegavanja plaćanja obaveza „mimo sezone“ • postojanje dvojnog sistema plata: niže plate u knjigama zbog izbjegavanja plaćanja obaveza i isplata neevidentiranog dijela plate u gotovini • Oblast građevinarstva, stambeno-komunalna djelatnost i promet nekretnina • bespravna gradnja • špekulacije prilikom prometa nekretnina (prikrivanje kapitalne dobiti) • izdavanje stambenog i poslovnog prostora bez prijavljivanja prihoda

14. Ostalo • različiti oblici sponzorisanja sportskih društava, političkih stranaka, vjerskih zajednica i sl. od strane poreskih obveznika koji nisu predviđeni propisima • fiktivno iskazivanje većih troškova s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza na dobit • korištenje radnog vremene u preduzećima i institucijma za vlastito privređivanje • nekontrolisana sječa državnih šuma

15. Procjenjeni obim sive ekonomije u BiH

16. Registrovana i neregistrovana siva ekonomija u BiH

17. PRAVCI PROMJENA • Stabilizacija postojećeg poreznog sistema trebalo bi da poboljša investicione odluke preduzeća, pošto poreznii sistem povećava stepen izvjesnosti u poređenju sa situacijom, kada svaka država upravlja sopstvenim poreznim sistemom • BiH bi trebala u procesu približavanja punopravnom članstvu EU nastaviti usklađivanje svojih propisa sa propisima EU. • Svakako da BiH fiskalnim reformama u ovom periodu značajno približava svoj porezni sistem i poreznu politiku tržišnim uslovima privređivanja

18. PRIORITETI U REFORMAMA • RACIONALIZACIJA JAVNE POTROŠNJE • REFORMA POREZNOG SISTEMA • Velika javna potrošnja nužno dovodi i do visokog poreznog opterećenja. Radi finansiranja velikih rashoda potrebno je prikupiti i veće iznose poreza.

29. ZAKLJUČAK • BiH u narednom periodu mora provesti reforme, s ciljem smanjenja poreznog opterećenja, te usklađivanja poreznog sistema, sa sistemom EU. • Ukidanje neoporezivih izuzetaka (toplog obroka, naknade za prevoz i sl.), te uključivanje navedenih u osnovicu harmoniziralo bi osnovicu za socijalne doprinose i porez na prihod između dva entiteta • Radi ostvarenja neutralnosti prihoda nakon harmonizacije osnovice smanjiti socijalne doprinose • Povećati progresivnost poreza na dohodak uvođenjem većih stopa za one koji zarađuju više • Povećati akcize i uskladiti odnosne stope sa onima u susjednim zemljama i EU (prvenstveno akciznu stopu na duhan i duhanske prerađevine), a prihode ostvarene navedenim usmjeriti za finansiranje zdravstvenog sektora

30. HVALA NA PAŽNJI !