Download
1 / 55
E N D
1. k.god. 2007/2008 1 4. Temeljni financijski izvjetaji Bilanca (stanja)
Bilanca uspjeha (racun dobiti i gubitka - RDG)
Izvjetaj o promjeni glavnice
Izvjetaj o novcanom toku
Racunovodstvene politike i biljeke uz financijske izvjetaje
Analiza financijskih izvjetaja
Izvjece ovlatenog revizora
Godinje izvjece
2. k.god. 2007/2008 2 Bilanca stanja i bilanca uspjeha 4.1. Bilanca stanja
4.2. Bilanca uspjeha (racun dobiti i gubitka)
4.2.1. Prihodi
4.2.2. Rashodi
4.2.3. Poslovni rezultat
4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja
4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
4.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada
4.3.3. Ekonomicnost
4.3.4. Rentabilnost 6.1. Bilanca stanja
6.2. Bilanca uspjeha
6.2.1. Prihodi
6.2.2. Rashodi
6.2.3. Poslovni rezultat
6.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja
6.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
6.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada
6.3.3. Ekonomicnost
6.3.4. Rentabilnost
Poslovni rezultat poduzeca predstavlja razliku izmedu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koj su obracunati u odredenom kalendarskom razdoblju.
U vecini trinih zemalja poduzeca sastavljaju na zavretku poslovne godine dva osnovna racunovodstvena izvjetaja . To su :
Bilanca stanja ( aktive i pasive na posljednji dan godine) tzv. imoviska bilanca i
bilancu uspjeha odnosno godinji obracun ukupnog prihoda , ukupnih rashoda i stvarenog rezulctata za proteklu godinu tzv. racun dobiti i li gubitka 6.1. Bilanca stanja
6.2. Bilanca uspjeha
6.2.1. Prihodi
6.2.2. Rashodi
6.2.3. Poslovni rezultat
6.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja
6.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
6.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada
6.3.3. Ekonomicnost
6.3.4. Rentabilnost
Poslovni rezultat poduzeca predstavlja razliku izmedu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koj su obracunati u odredenom kalendarskom razdoblju.
U vecini trinih zemalja poduzeca sastavljaju na zavretku poslovne godine dva osnovna racunovodstvena izvjetaja . To su :
Bilanca stanja ( aktive i pasive na posljednji dan godine) tzv. imoviska bilanca i
bilancu uspjeha odnosno godinji obracun ukupnog prihoda , ukupnih rashoda i stvarenog rezulctata za proteklu godinu tzv. racun dobiti i li gubitka
3. k.god. 2007/2008 3 Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvjetaj, jer prua informacije o financijskom poloaju poduzeca.
Bilanca uspjeha prua informacije o uspjenosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najcece godinu dana).
Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvjetaj , jer prua informacije o financijskom poloaju poduzeca
Bilanca uspjeha prua informacije o uspjenosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najcece godinu dana )Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvjetaj , jer prua informacije o financijskom poloaju poduzeca
Bilanca uspjeha prua informacije o uspjenosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najcece godinu dana )
4. k.god. 2007/2008 4 4.1 Bilanca stanja Bilanca je trenutacni vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala trgovackog drutva na tocno odredeni dan (najcece 31.12)!
Ukazuje dionicarima i vjerovnicima na financijsku situaciju.
Bilanca je dvostruka slika jedne te iste vrijednosti iskazana kao vrijednost imovine (aktiva) na jednoj strani, a na drugoj strani izvori financiranja (pasiva) kojeg cine vlastiti kapital i obaveze.
IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
5. k.god. 2007/2008 5 Bilanca stanja Bilancom stanja utvrduje se cjelokupna aktiva (IMOVINA) i cjelokupna pasiva (IZVORI FINANACIRANJA).
Promjene u sastavu i vrijednosti materijalne osnove poduzeca (osnovnih i obrtnih sredstava) koja su predmet razmatranja ove bilance, utjecu na poslovni rezultat pojedine poslovne godine. Razlike pocetnog i zavrnog stanja svake pojedine stavke aktive i pasive - posljewdicva su promjena koje su se javljale tijekom godine.
Te promjene mogu biti k
Kvantitativne tj. promjene u fizickom obujmu odredene stavke bilance ( to naravno uzrokuje i promjene vrijednosti pojedinih stavki aktive i pasive)
Samo vrijednsone promjene tj. povecanje ili smanjenje vrijednsoti pojedine stavke , a da tome nije prethodila i kvantitiavitrna promjenaRazlike pocetnog i zavrnog stanja svake pojedine stavke aktive i pasive - posljewdicva su promjena koje su se javljale tijekom godine.
Te promjene mogu biti k
Kvantitativne tj. promjene u fizickom obujmu odredene stavke bilance ( to naravno uzrokuje i promjene vrijednosti pojedinih stavki aktive i pasive)
Samo vrijednsone promjene tj. povecanje ili smanjenje vrijednsoti pojedine stavke , a da tome nije prethodila i kvantitiavitrna promjena
6. k.god. 2007/2008 6 U poslovanju poduzeca dolazi do smanjivanja
kolicine sredstava ( kvantitativne promjene):
koritenjem ( rasip/kalo, rastur, lom, kart)
rashodovanjem sredstava za rad
rashodovanjem sitnog inventara
manjkom stalnih sredstava ( u obliku stvari)
manjkom obrtnih sredstava ( u obliku stvari)
otpis nekurentnih zaliha obrtnih sredstava
7. k.god. 2007/2008 7 Vrijednosno povecanje sredstava predstavlja:
nabava novih sredstava za rad
izrada sredstava za rad vlastitim radom
izvodenje vecih radova vlastitim radom (rekonstrukcija, popravak) uz trokove nie od trinih
utvrdivanje vikova stalnih sredstava ( stvari)
utvrdivanje vikova obrtnih sredstava (stvari)
primljene dotacije ( bez obaveze vracanja ili protuusluga)
Sve ove proimjene bilo da se radi o smanjenju ili povecanju vrijednsoti sredstava poduzeca dolaze doizraaja u bilanci stanja poduzeca, ali utjecu i na poslovni rezultata koji utvrduje racun dobiti ili gubitka.
Izrada bilance stanja neodvojiva je od izrade bilance uspjeha.Tek uskladenom izradom obiju bilanci poduzece moe utvrditi :
Koji dio utroene vrijednosti sredstava treba biti obracunat kao rashod koji utvrduje bilanca uspjeha
Koji dio vrijednosti sredstava prelazi u iduce obracunsko razdoblje kao postojeca (preostala) aktiva
Koji dio od nastalih trokova poslovanja ne predstavlja rashod obracunskog razdoblja, jer su ti trokovi uloeni u virjednost preostalih zaliha koje nisu prodane( proizvodnja u tijeku, poluproizvodi i gotovi proizvodi)
Sve ove proimjene bilo da se radi o smanjenju ili povecanju vrijednsoti sredstava poduzeca dolaze doizraaja u bilanci stanja poduzeca, ali utjecu i na poslovni rezultata koji utvrduje racun dobiti ili gubitka.
Izrada bilance stanja neodvojiva je od izrade bilance uspjeha.Tek uskladenom izradom obiju bilanci poduzece moe utvrditi :
Koji dio utroene vrijednosti sredstava treba biti obracunat kao rashod koji utvrduje bilanca uspjeha
Koji dio vrijednosti sredstava prelazi u iduce obracunsko razdoblje kao postojeca (preostala) aktiva
Koji dio od nastalih trokova poslovanja ne predstavlja rashod obracunskog razdoblja, jer su ti trokovi uloeni u virjednost preostalih zaliha koje nisu prodane( proizvodnja u tijeku, poluproizvodi i gotovi proizvodi)
8. k.god. 2007/2008 8 7.2. Bilanca uspjeha (RDG) Bilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode.
To je izvjetaj o uspjehu trgovackog drutva za jedno racunovodstveno razdoblje.
Poduzeca obavezno za svaku poslovnu godinu utvrduju rezultat poslovanja. Bilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode.
Vecina tih iznosa nastaje u vezi s imovinom ( i obvezama ) poduzeca i izravno utjecu na njezinu vrijednsot.
Prihodi poduzeca povecavaju imovinu poduzeca ( ili smanjuju obaveze poduzecc9 dok je rashodi smanjuju ( odnosno povecavaju obaveze poduzeca)
Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatBilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode.
Vecina tih iznosa nastaje u vezi s imovinom ( i obvezama ) poduzeca i izravno utjecu na njezinu vrijednsot.
Prihodi poduzeca povecavaju imovinu poduzeca ( ili smanjuju obaveze poduzecc9 dok je rashodi smanjuju ( odnosno povecavaju obaveze poduzeca)
Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltat
9. k.god. 2007/2008 9 U tu svrhu poduzece izraduje racun dobiti ili gubitka kojim se za obracunsko razdoblje utvrduju :
prihodi
rashodi
poslovni rezultat
Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on moe biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak). Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatposlovanja.
U tu svrhu poduzece izraduje racun dobiti ili gubitka kojim za obracunsko razdoblje utvrduju
Prihode
Rashode
Polsovni rezultat
Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on moe biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak).
Moguce je da prihodi i rashodi budu jednaki, pa je u tom slucaju poslovni rezultat nula ( pozitivna nula kako se nekad govorilo)
Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatposlovanja.
U tu svrhu poduzece izraduje racun dobiti ili gubitka kojim za obracunsko razdoblje utvrduju
Prihode
Rashode
Polsovni rezultat
Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on moe biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak).
Moguce je da prihodi i rashodi budu jednaki, pa je u tom slucaju poslovni rezultat nula ( pozitivna nula kako se nekad govorilo)
10. k.god. 2007/2008 10 4.2.1. Prihodi Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednosti prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo.
U prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali ulaze vrijednosti prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod.
Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednost prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo. To znaci da u prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali se ukljucuje vrijednost prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod.
Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednost prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo. To znaci da u prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali se ukljucuje vrijednost prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod.
11. k.god. 2007/2008 11 U ukupni prihod jo ulaze :
poslovni prihodi
prihodi od financiranja
izvanredni prihod
Ostvarenim prihodom smatra se prihod koji je ostvaren prodajom za gotovinu, ali i onaj koji je nastao kao dunicko vjerovnicki odnos tzv. fakturirana realizacija. Pored prihoda od podaje proizvoda i usluga, poduzece moe imati i druge prihode koji ulaze u ukupni prihod.
To su :
Poslovni prihodi
Prihodi od financiranja
Izvanredni prihod
Ostvarenim prihodom smara se prihod koji je ostvaren prodajom za goovinu, ali i onaj koji je nastao kao dunicko vjerovnicki odnos trz. Fakturirana realizaacija.
Iznosi koji su primljeni kao avansi za buduce radnje ne ulaze u obracun ostvarenih prihoda, ako niti iznosi po osnovi PDV-a i drugih pristojbi koje poduzece naplacuje za racun drave.
Pored prihoda od podaje proizvoda i usluga, poduzece moe imati i druge prihode koji ulaze u ukupni prihod.
To su :
Poslovni prihodi
Prihodi od financiranja
Izvanredni prihod
Ostvarenim prihodom smara se prihod koji je ostvaren prodajom za goovinu, ali i onaj koji je nastao kao dunicko vjerovnicki odnos trz. Fakturirana realizaacija.
Iznosi koji su primljeni kao avansi za buduce radnje ne ulaze u obracun ostvarenih prihoda, ako niti iznosi po osnovi PDV-a i drugih pristojbi koje poduzece naplacuje za racun drave.
12. k.god. 2007/2008 12 poslovni prihodi Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno prodajom svojih proizvoda i usluga. No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima i druge mogucnosti kao to su :
prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara
prihodi od prodaje trgovacke robe
prihodi od zakupnine
prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija
ostali poslovni prihodi Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno peodajom svojih proizvoda i usluga.
No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima idruge mogucnosti kao to su :
Prihodi od prodaje materijala otpadaka i sitnog inventara
Prihodi od prodaje trgovacke robe
Prihodi od zakupnine
Prihodi od subvencija, dotacija ,regresa kompenzacija i
Ostali poslovni prihodi
U obracun ukupnog prihoda uvrtava se i prihod ostvren internom relaizcijom - upotreba vlastitog proizvoda robe li usluge za vlasatita investiicjska ulagnaja ali i vrijednsot vlastitog znanstveno istraivackog rada za vlastitie potrebe.
Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno peodajom svojih proizvoda i usluga.
No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima idruge mogucnosti kao to su :
Prihodi od prodaje materijala otpadaka i sitnog inventara
Prihodi od prodaje trgovacke robe
Prihodi od zakupnine
Prihodi od subvencija, dotacija ,regresa kompenzacija i
Ostali poslovni prihodi
U obracun ukupnog prihoda uvrtava se i prihod ostvren internom relaizcijom - upotreba vlastitog proizvoda robe li usluge za vlasatita investiicjska ulagnaja ali i vrijednsot vlastitog znanstveno istraivackog rada za vlastitie potrebe.
13. k.god. 2007/2008 13 O cemu ovisi visina ukupnog prihoda poduzeca ? Prihod ostvaren prodajom roba i usluga predstavlja najznacajniji dio prihoda svakog poduzeca, te stoga u velikoj mjeri ovisi o cijenama po kojima ce se proizvod prodati, te o uvjetima prodaje.
U trinim privredama, djelovanje zakona ponude i potranje znatno utjece na velicinu ukupnog prihoda.
14. k.god. 2007/2008 14 Primjerice, ako poduzeca ne moe prodati proizvod po cijeni koja je rezultat njegove kalkulacije cijene prodaje, mora smanjiti cijenu. To smanjenje moe postici na nekoliko nacina:
smanjenjem prodajne cijene
odobravanjem rabata trgovcima
odobravanjem popusta za gotovinsko placanje
odobravanjem popusta na vecu kupljenu kolicinu
15. k.god. 2007/2008 15 prihodi od financiranja Poduzece moe svoja sredstva dati na koritenje drugima i tako ostvarivati prihode od financiranja. Tu spadaju:
prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih)
prihodi od dividendi
prihodi od revalorizacije uloga u bankama i prihodi od revalorizacije potraivanja
prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i nepovezanim poduzecima
prihodi od burzovnih transakcija i ostalih prihoda od financiranja Kada poduzece daje svoja sredstva na koritenje drugima moe ostvraiti prihode od financiranja. U te prihode spadaju
Prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih)
Prihodi od dividendi
Prihodi od revarolizacije uloga bankama i od revalorizacije potraivanja
Prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i s nepovezani,m poduzecima
Prihodi od burzovnih transkakcija i ostalih prihoda od financiranja
Prihodi od financiranja ostvrauju se neovisno od rashoda financiranja. Njih treba shvatiti kao posljedicu djelotvronog iskoretenja srestava koja nisu trajno ili u cijelosti angairana u vlastitom poslovnom procesu. Radi se o prihodima koji su rezultat plasiranja vika slobodnih novcanih sredstava.
Kada poduzece daje svoja sredstva na koritenje drugima moe ostvraiti prihode od financiranja. U te prihode spadaju
Prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih)
Prihodi od dividendi
Prihodi od revarolizacije uloga bankama i od revalorizacije potraivanja
Prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i s nepovezani,m poduzecima
Prihodi od burzovnih transkakcija i ostalih prihoda od financiranja
Prihodi od financiranja ostvrauju se neovisno od rashoda financiranja. Njih treba shvatiti kao posljedicu djelotvronog iskoretenja srestava koja nisu trajno ili u cijelosti angairana u vlastitom poslovnom procesu. Radi se o prihodima koji su rezultat plasiranja vika slobodnih novcanih sredstava.
16. k.god. 2007/2008 16 izvanredni prihodi Izvanredni prihodi su neplanirani i neocekivani prihodi nastali:
a) u protekloj poslovnoj godini
prihodi po naknadnim fakturama za isporuke u prolim godinama
naplaceni prihodi iz prolih godina za koje nije bilo iskazano potraivanje
prihodi s osnove povrata poreza i doprinosa iz prolih godina
17. k.god. 2007/2008 17 b) tijekom godine
prihodi od dotacija i pomoci, te prihodi od nagrada
prihodi od bonifikacija, rabata, kasa-skonta, popusta i sl.
prihodi od prodaje stalne imovine
vikovi novca i vrijednosnih papira
naplacena otpisana potraivanja
naplacene kapare, naknade tete, naplaceni penali
otpis obaveza prema dobavljacima i otpis obaveza po primljenim avansima ili zajmovima
ostali izvanredni prihodi
18. k.god. 2007/2008 18 4.2.2. Rashodi Iz ukupnog prihoda poduzeca nadoknaduju se samo oni rashodi koji su neophodni za obavljanje djelatnosti poduzeca i mogu se svrstati u tri skupine :
poslovni rashodi
rashodi financiranja
izvanredni rashodi
19. k.god. 2007/2008 19 poslovni rashodi Poslovne rashode cine materijalni trokovi, amortizacija, nematerijalni trokovi, place te nabavna vrijednost prodane robe i materijala. To su :
trokovi materijala utroeni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utroeni materijal); vrijednost utroene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventra, auto guma, ambalae, zatitne odjece
trokovi usluga - trokovi prijevoza, potanski trokovi, trokovi odravanja, zemljarina, trokovi reklame, Na iznos poslovnih rashoda uvijek djeluju kolicine i cijene, to znacin da svako poduzece mora paljivo gospodariti proizvodnim cimbenicima kako bi poslovalo na racionalan nacin.
Najveci dio ukupnog prihoda poduzeca slui upravo za pokrivnaje poslovnih rashoda, pa je ekonomiziranje njima zato tako znacajno.
Ukoliko poduzece uspije sniziti svoje poslovne rashode moe sniziti proizvodnu cijenu svojih proizvoda i usluga i time biti konkurentnije na trcitu.
U poslovne rashode spadaju
trokovi materijala utroeni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utroeni materijal); vrijednost utroene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventarta, auto guma, ambalae, zatitne odjece
trokovi usluga - trokovi prijevoza, potanski trokovi, trokovi odravanja, zemljarina, trokovi reklame,
trokovi amortizacije
ukalkulirane bruto place koje pripadaju zapsolenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa
Ukalkulirana rezerviranja trokova i rizika
Iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine
Ostali trokovi _ autorksi honorari, dnevnice naknade za trokove prijevoza, bankarske usli
Uge premije osiguranja, clanarine udruenjima, trokvi zatite okolia,
Na iznos poslovnih rashoda uvijek djeluju kolicine i cijene, to znacin da svako poduzece mora paljivo gospodariti proizvodnim cimbenicima kako bi poslovalo na racionalan nacin.
Najveci dio ukupnog prihoda poduzeca slui upravo za pokrivnaje poslovnih rashoda, pa je ekonomiziranje njima zato tako znacajno.
Ukoliko poduzece uspije sniziti svoje poslovne rashode moe sniziti proizvodnu cijenu svojih proizvoda i usluga i time biti konkurentnije na trcitu.
U poslovne rashode spadaju
trokovi materijala utroeni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utroeni materijal); vrijednost utroene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventarta, auto guma, ambalae, zatitne odjece
trokovi usluga - trokovi prijevoza, potanski trokovi, trokovi odravanja, zemljarina, trokovi reklame,
trokovi amortizacije
ukalkulirane bruto place koje pripadaju zapsolenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa
Ukalkulirana rezerviranja trokova i rizika
Iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine
Ostali trokovi _ autorksi honorari, dnevnice naknade za trokove prijevoza, bankarske usli
Uge premije osiguranja, clanarine udruenjima, trokvi zatite okolia,
20. k.god. 2007/2008 20 trokovi amortizacije
ukalkulirane bruto place koje pripadaju zaposlenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa
ukalkulirana rezerviranja trokova i rizika
iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine
ostali trokovi - autorski honorari, dnevnice naknade za trokove prijevoza, bankarske usluge, premije osiguranja, clanarine udruenjima, trokovi zatite okolia i slicno
21. k.god. 2007/2008 21 rashodi financiranja Nastaju kao posljedica koritenja tudih financijskih sredstava, a najcece su to:
kamate na koritene zajmove
kamate na sredstva drugih
Rashodi financiranja nadoknaduju se u ukupnom iznosu iz ukupnog prihoda one godine u kojoj su nastali i u kojoj su obracunati. kamate na koritene zajmove
kamate na sredstva drugih primjerice za primljeni materijal do isplate fakture dobavljacu.
Tu su jo revalorizacija kunskih obveza
Ugovoreno smanjenje vrijednosti dugorocnih ulaganja
Te ostali rashodi financiranja
kamate na koritene zajmove
kamate na sredstva drugih primjerice za primljeni materijal do isplate fakture dobavljacu.
Tu su jo revalorizacija kunskih obveza
Ugovoreno smanjenje vrijednosti dugorocnih ulaganja
Te ostali rashodi financiranja
22. k.god. 2007/2008 22 izvanredni rashodi Izvanredni rashodi su izdaci nastali izvanrednim smanjivanjem poslovnih sredstava i najcece se odnose na protekle godine. To su :
otpis nenaplativih potraivanja
smanjenje vrijednosti stalne imovine
manjkovi
kazne, penali i naknade tete
neotpisane vrijednosti otudene i rashodovane imovine
smanjenje vrijednosti i otpis zastarjelih zaliha
ostali izvanredni rashodi
23. k.god. 2007/2008 23 4.2.3. Poslovni rezultat Poslovni rezultat poduzeca razlika je izmedu vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja (u pravilu na kraju kalendarske godine).
Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca), a potom se sastavlja racun dobiti ili gubitka. Poslovni rezultat poduzeca razllika je izmedu vorjednosti ukupnog prihoda i vrijednsoti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja ( u pravilu nakraju kalendarske godine).
Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca- jer promjene imovnog stanja moguimati utjecaja na poslovni rezultat poduzeca ) a potom se sastavlja racun dobiti (ili gubitka)
Poslovni rezultat poduzeca razllika je izmedu vorjednosti ukupnog prihoda i vrijednsoti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja ( u pravilu nakraju kalendarske godine).
Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca- jer promjene imovnog stanja moguimati utjecaja na poslovni rezultat poduzeca ) a potom se sastavlja racun dobiti (ili gubitka)
24. k.god. 2007/2008 24 Poslovni uspjeh znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potroaca, zadovoljavajuci stupanj iskoritenosti kapaciteta ) i moe se iskazati u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima.
Zato se i ponekad moe dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak).
25. k.god. 2007/2008 25 Kao sinonim za pozitivan poslovni rezultat koristi se pojam dobitak, a kao sinonim za negativan poslovni rezultat koristi se pojam gubitak.
U situacijama kada je poslovni prihod manji od poslovnog rashoda - poduzece ostvaruje gubitak. U poslovanju poduzeca najprije dolazi do poremecaja i zastoja u poslovanju (nelikvidnost) zatim do gubitaka, a ukoliko takvo stanje potraje due dolazi do prestanka rada poduzeca, odnosno do njegove likvidacije.
Cilj svakog poslovodstva poduzeca e ostvariti pozitivnu ( to vecu) razliku izmedu prihoda i rashoda, odnosno osigurati pozitivan poslovni rezultat.
Zato poslovodstva poduzeca trebaju jako voditi racuna o optimalnom koritenju svih proizvodnih cimbenika, kao i traenju optimalnih rjeenja na tritu nabave ali i na tritu prodaje.
Direktan utjecaj na rezultate poslovanja ima promjena cijena nabave i promjena trinih ( prodajnih) cijena
[1](Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uvecanje vlasnicke glavnice poduzeca u obracunskom razdoblju, izuzimajuci prilagodbe vrijednosti prolog razdoblja te dodatna ulaganja ili povlacenja kapitala vlasnika. U financijskim izvjetajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obracunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmedu prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom, nemoguce utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odredenog prihoda, zadovoljavajuci nacin obracuna dobiti jest utvrdivanje prihoda i rashoda odredenoga razdoblja. D. poduzeca najvie se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao to su kamate i dividende ostvarene na temelju ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda prolih razdoblja Cilj svakog poslovodstva poduzeca e ostvariti pozitivnu ( to vecu) razliku izmedu prihoda i rashoda, odnosno osigurati pozitivan poslovni rezultat.
Zato poslovodstva poduzeca trebaju jako voditi racuna o optimalnom koritenju svih proizvodnih cimbenika, kao i traenju optimalnih rjeenja na tritu nabave ali i na tritu prodaje.
Direktan utjecaj na rezultate poslovanja ima promjena cijena nabave i promjena trinih ( prodajnih) cijena
[1](Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uvecanje vlasnicke glavnice poduzeca u obracunskom razdoblju, izuzimajuci prilagodbe vrijednosti prolog razdoblja te dodatna ulaganja ili povlacenja kapitala vlasnika. U financijskim izvjetajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obracunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmedu prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom, nemoguce utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odredenog prihoda, zadovoljavajuci nacin obracuna dobiti jest utvrdivanje prihoda i rashoda odredenoga razdoblja. D. poduzeca najvie se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao to su kamate i dividende ostvarene na temelju ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda prolih razdoblja
26. k.god. 2007/2008 26 Nacini pokrivanja gubitaka Gubitak se moe pokriti na jedan od slijedecih nacina:
dotacijom osnivaca poduzeca ( ili drugih koji imaju interes da poduzece opstane - banke, kupci, dobavljaci )
otpisivanjem potraivanja vjerovnika ili smanjenjem trajnog kapitala za iznos gubitka
Ako se gubitak ne moe pokriti na neki od navedenih nacina pokrece se stecajni postupak (iza toga moe/ ali i ne mora uslijediti i likvidacija poduzeca).
27. k.god. 2007/2008 27 Rasporedivanje poslovnog rezultata Rasporedivanje poslovnog rezultata zavrna je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat.
Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacine za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca.
Medutim ako je poduzece ostvarilo dobit (dobit prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti.
Ostatak je tzv. cista dobit Rasporedivanje poslovnog rezultata zavrna je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat.
Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacone za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca.
Medutim kada je poduzece ostvarilo dobit,( dobitak prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti. Ostatak, ako ga ima, jo cista dobit ili vrlo cesto nazivamo profit.
Napomena profit = dobitak, zarada, korist
Naime svaka drava zakonskim propisima rgulira stope poreza na dobit, pri cemu oslobadanjem od poreza i/ili prireza ili niim stopama ( u podrucjima od posebne dravne skrbi na pr. ili u slobodnim zonama Varadin, Dugopolje i sl. ) moe stimulirati usmjeravanje dijela dobiti u odrdene svrhe. Na pr. reinvestiranje dijela dobiti, uplate u humanitarne svrhe, sponzoriranje sportskih manifestacija, financiranjeznanstvenih skupova i sl.
Tek tada slijedi rasporedivanje na nacin o kojem odluku donosi poslovodstvo odnosno skuptina dionicara.
Rasporedivanje poslovnog rezultata zavrna je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat.
Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacone za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca.
Medutim kada je poduzece ostvarilo dobit,( dobitak prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti. Ostatak, ako ga ima, jo cista dobit ili vrlo cesto nazivamo profit.
Napomena profit = dobitak, zarada, korist
Naime svaka drava zakonskim propisima rgulira stope poreza na dobit, pri cemu oslobadanjem od poreza i/ili prireza ili niim stopama ( u podrucjima od posebne dravne skrbi na pr. ili u slobodnim zonama Varadin, Dugopolje i sl. ) moe stimulirati usmjeravanje dijela dobiti u odrdene svrhe. Na pr. reinvestiranje dijela dobiti, uplate u humanitarne svrhe, sponzoriranje sportskih manifestacija, financiranjeznanstvenih skupova i sl.
Tek tada slijedi rasporedivanje na nacin o kojem odluku donosi poslovodstvo odnosno skuptina dionicara.
28. k.god. 2007/2008 28 Preostalu masu dobiti nakon oporezivanja rasporeduje poduzece odnosno njegovi vlasnici na slijedeci nacin :
dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala ( kao dividenda)
dio dobiti za povecanje trajnog kapitala poduzeca ( za investicije)
dio dobiti za rezerve
dio dobiti zaposlenicima
nerasporedeni dio dobiti ZUBAK ima li tu kakovih pravila zakonskih propisa
ZUBAK ima li tu kakovih pravila zakonskih propisa
29. k.god. 2007/2008 29 Nacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti pokazuje kojim podrucjima management poduzeca daje prednost da li su to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca (ulaganja u povecanje trajnog kapitala). Stoga je osnovno pitanje na koje poslovodstvu mora odgovoriti:
koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala poduzeca?
koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala uloenog u poduzece (kao njihovu zaradu)?
treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene ? Nacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti poduzeca pokazuje kojim podrucjima menendment poduzeca daje prednost jesu li to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca ( ulaganjau povecanje trajnog kapitala).
Osnovno pitanje koje se namece poslovodstvu svakog poduzeca jest:
Koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala podzueca?
Koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala uloenog u poduzece ( kao njihovu zaradu)
Treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene u poduzeceu ?
I na kraju pri rasporedivanju dobiti vano je dio dobiti namijeniti u rzerve, posebno ako poduzece namjerava povecati obujam poslovanja i ukoliko se radi o poslovim s vecim rizikom.bNacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti poduzeca pokazuje kojim podrucjima menendment poduzeca daje prednost jesu li to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca ( ulaganjau povecanje trajnog kapitala).
Osnovno pitanje koje se namece poslovodstvu svakog poduzeca jest:
Koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala podzueca?
Koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala uloenog u poduzece ( kao njihovu zaradu)
Treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene u poduzeceu ?
I na kraju pri rasporedivanju dobiti vano je dio dobiti namijeniti u rzerve, posebno ako poduzece namjerava povecati obujam poslovanja i ukoliko se radi o poslovim s vecim rizikom.b
30. k.god. 2007/2008 30 4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja 4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
Poslovni uspjeh poduzeca koja posluju u uvjetima trine ekonomije temelje se na osnovnom ekonomskom nacelu :
ostvariti to bolji poslovni rezultat sa to manjim ulaganjima !!!
U razvijenim trinim ekonomijama Zapada, tom nacelu dodana su ogranicenja nametnuta zahtjevima za zatitom, kako proizvodaca (radnika) tako i potroaca. Obavljajuci svoju djelatnost poduzece mora poslovati tako da rezultati procesa reprodukcije budu veci od ulaganja u nju.
Kao to smo vec prije rekli . Poslovni uspjeh znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potroaca, zadovoljavajuci stupanj iskoritenosti kapaciteta ) i moe se iskazati i u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima.
Zato se i ponekad moe dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak).
Naravno u razvijenim trinim ekonomijama to nacelo dobilo je i svoju humanu kompinentu, jer vie nije dovoljno postici to bpolji rezultat vec je bitno i kako se to postie i da li se pri tom ugroava ili unitava okoli i kako ta proizvodnja djeluje na iru drutvenu zajednicu. Isko tako izuzetno je vaan odnos poslodavaca i radnika pa je uloga sindikata u zatiti prava radnika dobila na velikom znacaju.
Sve te pojave prisutne su i u naem drutvu ali za sada jo u pocetnom obliku tako da trino ponaanje naih poduzeca za sada se svodi na ostvarivanje to veceg profita ne vodeci racuna o sotalim subjektima procesa privredivanja - kao to je to bilo u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala tzv. divlji kapitalizam Obavljajuci svoju djelatnost poduzece mora poslovati tako da rezultati procesa reprodukcije budu veci od ulaganja u nju.
Kao to smo vec prije rekli . Poslovni uspjeh znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potroaca, zadovoljavajuci stupanj iskoritenosti kapaciteta ) i moe se iskazati i u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima.
Zato se i ponekad moe dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak).
Naravno u razvijenim trinim ekonomijama to nacelo dobilo je i svoju humanu kompinentu, jer vie nije dovoljno postici to bpolji rezultat vec je bitno i kako se to postie i da li se pri tom ugroava ili unitava okoli i kako ta proizvodnja djeluje na iru drutvenu zajednicu. Isko tako izuzetno je vaan odnos poslodavaca i radnika pa je uloga sindikata u zatiti prava radnika dobila na velikom znacaju.
Sve te pojave prisutne su i u naem drutvu ali za sada jo u pocetnom obliku tako da trino ponaanje naih poduzeca za sada se svodi na ostvarivanje to veceg profita ne vodeci racuna o sotalim subjektima procesa privredivanja - kao to je to bilo u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala tzv. divlji kapitalizam
31. k.god. 2007/2008 31 Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspjenosti treba razlikovati :
proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka (moe se iskazivati u naturalnom obliku)
poslovni uspjeh - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje zakon ponude i potranje (iskazuje se samo u novcu) Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspjenosti treba razlikovati
proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka. Moemo ga iskazivati u naturalnom obliku.Pri tome moramo biti svjesni cinjenice da stvarnu potvrdu kvalitete ucinalka poduzece ostavruje na trit ako i kada uspije svoje proizvode prodati kupcima po cijeni koju za njih trai. Tek tada moemo govoriti o
poslovnom uspjehu - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje Zakon ponude i potranje.
Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspjenosti treba razlikovati
proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka. Moemo ga iskazivati u naturalnom obliku.Pri tome moramo biti svjesni cinjenice da stvarnu potvrdu kvalitete ucinalka poduzece ostavruje na trit ako i kada uspije svoje proizvode prodati kupcima po cijeni koju za njih trai. Tek tada moemo govoriti o
poslovnom uspjehu - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje Zakon ponude i potranje.
32. k.god. 2007/2008 32 U naoj ekonomskoj i gospodarskoj praksi najpoznatiji i najcece upotrebljavani su slijedeci pokazatelji poslovnog uspjeha :
ekonomicnost (Ek)
produktivnost ili proizvodnosti ( P)
rentabilnost (R)
Koeficijentima ekonomicnosti, produktivnosti i rentabilnosti zahvacena je cjelokupna ekonomija reprodukcije poduzeca sa slijedecim elementima :
33. k.god. 2007/2008 33 Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje
Up- ukupan prihod - prodajna vrijednost
proizvodnje
T - trokovi elemenata proizvodnje (M,S,L)
L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i
drutvenog bogatstva
D - dohodak, vrijednosni (trini) izraz
rezultata reprodukcije
As -angairana sredstva koja osiguravaju
kontinuitet reprodukcije Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje- naravno prikazan u naturalnom obliku
Up - ukupan prihod - prodajna vrijednost proizvodnje ostvarena na tritu
T - trokovi elemenata proizvodnje (M,S,L)
L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i drutvenog bogatstva ( sjetite se marxove teorije vrijednosti koja tvrdi da se kapitalisti bogate na nacin da radnike (radnu snagu) placaju puno manje u odnosu na novu vrijednost koju ta ista radna snaga u procesu proizvidnje stvara.
D - dohodak, vrijednosni (trini) izraz rezultata reprodukcije
As - angairana sredstva koja osiguravaju kontinuitet reprodukcije
Da nabrzinu ponovimo gdje nastaje Up i to predstavljaju ovi elementi repordukcije Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje- naravno prikazan u naturalnom obliku
Up - ukupan prihod - prodajna vrijednost proizvodnje ostvarena na tritu
T - trokovi elemenata proizvodnje (M,S,L)
L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i drutvenog bogatstva ( sjetite se marxove teorije vrijednosti koja tvrdi da se kapitalisti bogate na nacin da radnike (radnu snagu) placaju puno manje u odnosu na novu vrijednost koju ta ista radna snaga u procesu proizvidnje stvara.
D - dohodak, vrijednosni (trini) izraz rezultata reprodukcije
As - angairana sredstva koja osiguravaju kontinuitet reprodukcije
Da nabrzinu ponovimo gdje nastaje Up i to predstavljaju ovi elementi repordukcije
34. k.god. 2007/2008 34 Up - oznacava vrijednost proizvodnje, odnosno kolicinu ostvarenog ukupnog prihoda) dobivenog pri plasmanu proizvedenih ucinaka (proizvoda i/ili usluga) na tritu.
Ukupan prihod predstavlja umnoak obujma proizvodnje (Q) i pojedinacnih prodajnih cijena proizvoda i/ili usluga (cp).
35. k.god. 2007/2008 35 T- trokove elemenata proizvodnje ili elementi ulaza poslovnog sustava, iskazano u naturalnom obliku cine:
predmeti rada (M)
sredstva rada (S)
rad ( tekuci, ivi rad) (L) pa se funkcija proizvodnje Q moe napisati u ovom obliku
Q= f (M,S,L)
36. k.god. 2007/2008 36 D- dohodak, predstavlja ekonomski rezultat drutveno priznatog troenja ivog rada u drutvenoj reprodukciji. Oznacava kolicinu realizirane nove vrijednosti. Dobiva se nakon to se od ukupnog prihoda ( Up) odbiju materijalni trokovi ( Mt) i amortizacija ( A ).
D = Up - ( Mt + A )
37. k.god. 2007/2008 37 As - angairana sredstva su jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje svakog poslovnog procesa a sastoje se od :
As = Os + Ob
osnovnih sredstava (Os) - tj. vrijednost osnovnih sredstava za koje se obracunava amortizacija i
obrtnih sredstava (Ob) - predstavljaju i vrijednost raspoloivih obrtnih sredstava u toku jedne godine
38. k.god. 2007/2008 38 7.3.2. Ekonomicnost Ekonomicnost je pokazatelj ekonomskog ucinka poslovanja - izraava odnos izmedu ostvarenih ucinaka (Q) i za njih utroenih elemenata proizvodnje (U)
odnosno
Govori o tome koliko se jedinica ucinaka moe proizvesti s jednom jedinicom utroka. Naravno da taj odnos treba biti to povoljniji (E = 1 i vie ) [1] (Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomicnost, gospodarsko nacelo poslovanja poduzeca koje se ocituje u tenji da se ostvare odredeni ucinci uz to je moguce manji utroak kolicine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tudih usluga, ili da se odredenom kolicinom inputa ostvari to je moguce veci output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja jer obuhvaca racionalnije koritenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se ponaaju prema navedenom nacelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odredeni ucinak ostvari uz to manje troenje inputa, tj. uz to manje trokove. U racunskom smislu e. se moe izraziti kao koeficijent koji smo izracunali stavljajuci u odnos ukupan prihod i ukupne trokove. Ovisno o velicini koeficijenta, poslovanje moe biti ekonomicno, ako je e > 1, neekonomicno, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonomicnosti, ako je e = 1.
E = Q / M+S+L[1] (Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomicnost, gospodarsko nacelo poslovanja poduzeca koje se ocituje u tenji da se ostvare odredeni ucinci uz to je moguce manji utroak kolicine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tudih usluga, ili da se odredenom kolicinom inputa ostvari to je moguce veci output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja jer obuhvaca racionalnije koritenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se ponaaju prema navedenom nacelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odredeni ucinak ostvari uz to manje troenje inputa, tj. uz to manje trokove. U racunskom smislu e. se moe izraziti kao koeficijent koji smo izracunali stavljajuci u odnos ukupan prihod i ukupne trokove. Ovisno o velicini koeficijenta, poslovanje moe biti ekonomicno, ako je e > 1, neekonomicno, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonomicnosti, ako je e = 1.
E = Q / M+S+L
39. k.god. 2007/2008 39 Ekonomicnost se isto tako moe izraziti i kao ali tada pokazuje kolika je prosjecna kolicina utroenih elemenata za proizvodnju jedne jedinice ucinka.
U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad (ivi L i minuli M,S).
Zato je pokazatelj ekonomicnosti najobu-hvatnije mjerilo poslovnog uspjeha.
U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad ( ivi L i minuli M,S), odnosno svi elementi koji sudjeluju u radnom procesu. Zato je pokazatelj ekonomicnosti majobuhvatnije mjerilo poslovnog uspjeha. Iz navedenog obrasca proizlazi da se ekonomicnost moe mijenjati na dva nacina i to :
a) porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu uloenih elemenata
b) ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utroenih elemenata.
Ekonomicnost se moe izraziti isto tako i kao reciprocan odnos gornjeg odnosa tj. ek = U / Q
ali tada pokazuje prosjecnu kolicinu utroenih elemenata za proizvodnju jedinice ucinka.
U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad ( ivi L i minuli M,S), odnosno svi elementi koji sudjeluju u radnom procesu. Zato je pokazatelj ekonomicnosti majobuhvatnije mjerilo poslovnog uspjeha. Iz navedenog obrasca proizlazi da se ekonomicnost moe mijenjati na dva nacina i to :
a) porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu uloenih elemenata
b) ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utroenih elemenata.
Ekonomicnost se moe izraziti isto tako i kao reciprocan odnos gornjeg odnosa tj. ek = U / Q
ali tada pokazuje prosjecnu kolicinu utroenih elemenata za proizvodnju jedinice ucinka.
40. k.god. 2007/2008 40 Mjerenje ekonomicnosti
Ekonomicnost se mjeri na dva nacina
naturalno mjerenje ekonomicnosti i ucinci i utroci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski (u kg, tonama, komadima, satima i sl.).
vrijednosno mjerenje ekonomicnosti
kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utroenih elemenata (U) mnoe se odgovarajucim cijenama (C). Ekonomicnost se mjeri na dva nacina
1. naturalno mjerenje ekonomicnosti - i ucinci i utroci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski( u kg, tonama, komadima, satima i sl.). Medutim takovo mjerenje nemoguce je uvijek provesti jer je teko zbrajati i dijeliti razlicite jedinice mjere ( kruke i jabuke) . Zato se puno cece koristi
2. vrijednosno mjerenje ekonomicnosti - kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utroenih elemenata (U) mnoe se odgovarajucim cijenama C
E= Q.Cp/U.Cn
pa u brojniku obrasca ekonomicnosti dobivamo velicinu koja je priblino jednaka ukupnom prihodu (Up= Q.Cp) a u nazivniku ukupne trokove proizvodnje (T=U.Cn ) tj.
E= Up / T odnosno ek = T/Up
Ekonomicnost se mjeri na dva nacina
1. naturalno mjerenje ekonomicnosti - i ucinci i utroci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski( u kg, tonama, komadima, satima i sl.). Medutim takovo mjerenje nemoguce je uvijek provesti jer je teko zbrajati i dijeliti razlicite jedinice mjere ( kruke i jabuke) . Zato se puno cece koristi
2. vrijednosno mjerenje ekonomicnosti - kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utroenih elemenata (U) mnoe se odgovarajucim cijenama C
E= Q.Cp/U.Cn
pa u brojniku obrasca ekonomicnosti dobivamo velicinu koja je priblino jednaka ukupnom prihodu (Up= Q.Cp) a u nazivniku ukupne trokove proizvodnje (T=U.Cn ) tj.
E= Up / T odnosno ek = T/Up
41. k.god. 2007/2008 41 - kolicine proizvedenih ucinaka(Q) mnoe se sa cijenom prodaje (Cp) dok se kolicine utroenih elemenata (U) mnoe s cijenom nabave (Cn). Na taj nacin dolazimo do pokazatelja ekonomicnosti tj. odnosa ukupnog prihoda i trokova.
Pokazatelj ekonomicnosti govori koliko jedinica trokova treba za 1 jedinicu prihoda. Vrijednosno mjerenje produktivnosti moe se provesti na temelju razlicitih cijena
a)tekucih ( stvarnih, trinih)
b) planskih ( stalnih,standardnih)
Pri uzraavanju ekonomicnosti na bazi tekucih cijena trj. onih cijena po kojima se u odredenom trnutku mogu stvarno prodati ucinci, odnosno nabaviti elelmenti proizvodnje, do promjene nivo ekonomicnosti moe doci iz dva razloga
1. mijenjanjem kolicine ucinaka i kolicine utroenih elelmenata
2. mijenjanjem cijene jednih i/ili drugih
Ako se eli izbjeci utjecaj osciliranja cijena na tritu, kolicine ucinaka i utroenih elelmenata treba mnoiti sa planskim cijenama(stalnim) cijenama
E= ukupni prohid( po planskim C)/ ukupni trokovi (po stalnim C)
Tako ekonomicnost nema vie vrijednosni, vec naturalni karakter, a cijen slue samo kao sredstvo pomocu kojeg se raznovrsni elelmenti i ucinci proizvodnje mogu zbtrajati i usporedivati.Vrijednosno mjerenje produktivnosti moe se provesti na temelju razlicitih cijena
a)tekucih ( stvarnih, trinih)
b) planskih ( stalnih,standardnih)
Pri uzraavanju ekonomicnosti na bazi tekucih cijena trj. onih cijena po kojima se u odredenom trnutku mogu stvarno prodati ucinci, odnosno nabaviti elelmenti proizvodnje, do promjene nivo ekonomicnosti moe doci iz dva razloga
1. mijenjanjem kolicine ucinaka i kolicine utroenih elelmenata
2. mijenjanjem cijene jednih i/ili drugih
Ako se eli izbjeci utjecaj osciliranja cijena na tritu, kolicine ucinaka i utroenih elelmenata treba mnoiti sa planskim cijenama(stalnim) cijenama
E= ukupni prohid( po planskim C)/ ukupni trokovi (po stalnim C)
Tako ekonomicnost nema vie vrijednosni, vec naturalni karakter, a cijen slue samo kao sredstvo pomocu kojeg se raznovrsni elelmenti i ucinci proizvodnje mogu zbtrajati i usporedivati.
42. k.god. 2007/2008 42 Mjere za povecanje ekonomicnosti Ekonomicnost se moe povecati na dva nacina
porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu uloenih elemenata proizvodnje
ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utroenih elemenata proizvodnje.
Cilj svakog management-a je sa to manjim trokovima ostvariti to veci ukupni prihod, i time ekonomicnije poslovanje !!
43. k.god. 2007/2008 43 Faktori koji mogu djelovati na povecanje ekonomicnosti su brojni, kao na primjer:
smanjenje utroaka predmeta rada
smanjenje trokova sredstava za rad
smanjenje trokova radne snage
to potpunije iskoritenje kapaciteta
uklanjanje greaka u tehnolokom procesu
uvodenje novih tehnologija Faktori koji djeluju su brojni :
smanjenje utroaka predmeta rada - glavni faktori koji djeluju na visinu utroka meterijala jesu ( smanjivanje karta i racionalno raspolaganje materijalom za proizvodnju) : karakteristike proizvoda, karakteristike materijala, karakteristike sredstava za rad, karakteristike tehnolokog procesa, karakteristike radnih uvjeta.
smanjenje trokova sredstava za rad - ( paljivije rukovanje sredstvima za rad, dobro obuceni radnici koji rade na tim sredstvima- odgovarajuce kvalifikacije i stupanj znanja, smanjivanje loma i kvarova , pravilno odravanje srdstav za rad i sl.
smanjenje troenja radne snage-
to potpunije koritenje kapaciteta - zbog utjecaja fiksnih trokova vrlo je vano to potpunije koritenje raspoloivih kapaciteta - jer jedinicna cijena kotanja pada povecanjem stupnja iskoritenosti kapaciteta
uklanjanje greaka u tehnolokom procesu - krivi izbor tehnolokog procesa, i sl.
uvodenje novih tehnologija - do povecanja ekonomicnosti dolazi samo u slucaju, kada se zbog primjene novih tehnologija ostvaruje veci ekonomski efekti nego to su bili trokovi uvodenja nove tehnologije Faktori koji djeluju su brojni :
smanjenje utroaka predmeta rada - glavni faktori koji djeluju na visinu utroka meterijala jesu ( smanjivanje karta i racionalno raspolaganje materijalom za proizvodnju) : karakteristike proizvoda, karakteristike materijala, karakteristike sredstava za rad, karakteristike tehnolokog procesa, karakteristike radnih uvjeta.
smanjenje trokova sredstava za rad - ( paljivije rukovanje sredstvima za rad, dobro obuceni radnici koji rade na tim sredstvima- odgovarajuce kvalifikacije i stupanj znanja, smanjivanje loma i kvarova , pravilno odravanje srdstav za rad i sl.
smanjenje troenja radne snage-
to potpunije koritenje kapaciteta - zbog utjecaja fiksnih trokova vrlo je vano to potpunije koritenje raspoloivih kapaciteta - jer jedinicna cijena kotanja pada povecanjem stupnja iskoritenosti kapaciteta
uklanjanje greaka u tehnolokom procesu - krivi izbor tehnolokog procesa, i sl.
uvodenje novih tehnologija - do povecanja ekonomicnosti dolazi samo u slucaju, kada se zbog primjene novih tehnologija ostvaruje veci ekonomski efekti nego to su bili trokovi uvodenja nove tehnologije
44. k.god. 2007/2008 44 4.3.3. Produktivnost ( proizvodnost) Produktivnost je pokazatelj tehnickog ucinka ljudskog rada (ivog i minulog) koji je jedini tvorac svih vrijednosti.
Opci izraz produktivnosti (Pk) izraava odnos izmedu kolicine ostvarenog ucinka (Q) i kolicine uloenog ivog rada (L) za tu proizvodnju.
45. k.god. 2007/2008 45 Mjerenje produktivnosti Ostvarena produktivnost mjeri se na dva nacina:
u naturalnom obliku ( kolicinski) - u odnos se stavljaju ostvareni ucinci i ivi rad
u vrijednosnom obliku ( novcano) - u odnos se stavlja ukupan prihod ( jer je Up = ) i ivi rad
Pri izraavanju kolicine uloenog ivog rada u nazivniku pokazatelja produktivnosti, najcece se koristi broj zaposlenih radnika ( narocito ako se prikazuje poduzece u cjelini) odnosno norma sati ako se izracunava produktivnost rada pojedinih skupina radnika ili radnih mjesta.
Naime pri izraavanju kolicine rada uloenog u proizvodnju odredene kolicine ucinaka pojavljuju se slijedeci problemi:
- koji rad uzeti u obzir
- koju vremensku jedinicu upotrijebiti pri mjerenju
- odnos izmedu proizvodnosti i intenziteta rada
Vrste radova - broj zaposlenih najceci je pokazatelj produktivnosti na nivou cijelog poduzeca ali pri tome moemo koristiti razlicite grupe radnika ( proizvodne radnike, neproizvodne , ukupne )
Vremenske jedinice - utroak radne snage moe se prakticno mjeriti jedino vremenskim trajanjem procesa rada. Za mjerenje proizvodnosti u radnim organizacijama upotrebljavaju se kao vremenske jedinice : radnik-sat, radnik-mjesec, radnik -godina.
U gradevinarstvu je poseban problem mjerenje produktivnosti zbog vrlo velike razlike u vrstama poslova potrebnih za postizanje konacnpg proizvoda. Stoga se produktivnost moe mjeritiprema pojedinim vrstama radova na gradilitu ali se isto tako mora voditi racuna uo kojem vremenu govorimo
raspoloivo vrijeme, stvarno vrijem, planrano vrijem (norme)
IVICA - produktivnost rada radnika Pri izraavanju kolicine uloenog ivog rada u nazivniku pokazatelja produktivnosti, najcece se koristi broj zaposlenih radnika ( narocito ako se prikazuje poduzece u cjelini) odnosno norma sati ako se izracunava produktivnost rada pojedinih skupina radnika ili radnih mjesta.
Naime pri izraavanju kolicine rada uloenog u proizvodnju odredene kolicine ucinaka pojavljuju se slijedeci problemi:
- koji rad uzeti u obzir
- koju vremensku jedinicu upotrijebiti pri mjerenju
- odnos izmedu proizvodnosti i intenziteta rada
Vrste radova - broj zaposlenih najceci je pokazatelj produktivnosti na nivou cijelog poduzeca ali pri tome moemo koristiti razlicite grupe radnika ( proizvodne radnike, neproizvodne , ukupne )
Vremenske jedinice - utroak radne snage moe se prakticno mjeriti jedino vremenskim trajanjem procesa rada. Za mjerenje proizvodnosti u radnim organizacijama upotrebljavaju se kao vremenske jedinice : radnik-sat, radnik-mjesec, radnik -godina.
U gradevinarstvu je poseban problem mjerenje produktivnosti zbog vrlo velike razlike u vrstama poslova potrebnih za postizanje konacnpg proizvoda. Stoga se produktivnost moe mjeritiprema pojedinim vrstama radova na gradilitu ali se isto tako mora voditi racuna uo kojem vremenu govorimo
raspoloivo vrijeme, stvarno vrijem, planrano vrijem (norme)
IVICA - produktivnost rada radnika
46. k.god. 2007/2008 46 Mjere za povecanje produktivnosti Produktivnost se moe povecavati samo na dva nacina :
povecanjem kolicine ucinaka uz isti broj angairanih radnika
smanjivanjem broja radnika uz istu kolicinu ostvarenih ucinaka
Faktori koji djeluju na povecanje produktivnosti rada radnika su :
47. k.god. 2007/2008 47 ljudski faktor - kvalifikacijska struktura, intenzitet rada, meduljudski odnosi, raspodjela OD
tehnicki progres - savrenija sredstva rad podiu proiz. snagu rada to stvara predu-vijete za vecu produk-tivnost
organizacijski faktori - skracenje trajanja pro-cesa proizvodnje, planiranje, priprema rada i sl.
drutveni faktori - unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska, trite i sl.
prirodni faktori -klima, geografski raspored sirovina, raspoloivost radne snage ljudski faktor - kvalifi-ka covjek je najvaniji faktor u radneom procesu i bez njega niti jedan pa cak ni visoko automatizirana proizvodnja ne moe postojati. Zato je za postizanje visoke produktivnosti rada znacajno da kvalifikacijska c struktura, bude uskladena sa raspoloivom tehnologijom, da intenzitet rada,bude ukladen sa fizickim i psihickim sposobnostima radnika i u skladu sa uvjetima rada, da vladaju dobri stimulativni meduljudski odnosi, te da rasp-odjela OD bude pravicna i stimulativna. Motiviranje radnika jedan je od najvanijih zadataka modernog rukovodstva jer samo motivirani i zadovoljan radnik postie viskou produktivnost
tehnicki progres - savrenija sredstva rad podiu proizvodnu snagu rada i omogucava proizvodnju ucinaka na viem( kvantitativno i/ili kvalitativno) nivou, cime se ujedno stvara preduvjete za povecanje produktivnost rada ( isti broj radnika veca kolicina ucinaka)
organizacijski faktori - mnoga poduzeca u postupku modernizacije mijenjaju samo organizaciju rada i poslovanja i samo na taj nacin povecavaju produktivnost rada
drutvei faktori - nacin na koji je drutvo uredeno i kakav je odnos radnika i poslodavaca u velikoj mjeri odreduje produktivnost rada. Naime proizvodni odnosi ,unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska pol, trite i sl djeluju na motiviranost radnika pa time i na produktivnost.
prirodni faktori-klima, geografski raspored sirovina, raspoloivost radne snage
ljudski faktor - kvalifi-ka covjek je najvaniji faktor u radneom procesu i bez njega niti jedan pa cak ni visoko automatizirana proizvodnja ne moe postojati. Zato je za postizanje visoke produktivnosti rada znacajno da kvalifikacijska c struktura, bude uskladena sa raspoloivom tehnologijom, da intenzitet rada,bude ukladen sa fizickim i psihickim sposobnostima radnika i u skladu sa uvjetima rada, da vladaju dobri stimulativni meduljudski odnosi, te da rasp-odjela OD bude pravicna i stimulativna. Motiviranje radnika jedan je od najvanijih zadataka modernog rukovodstva jer samo motivirani i zadovoljan radnik postie viskou produktivnost
tehnicki progres - savrenija sredstva rad podiu proizvodnu snagu rada i omogucava proizvodnju ucinaka na viem( kvantitativno i/ili kvalitativno) nivou, cime se ujedno stvara preduvjete za povecanje produktivnost rada ( isti broj radnika veca kolicina ucinaka)
organizacijski faktori - mnoga poduzeca u postupku modernizacije mijenjaju samo organizaciju rada i poslovanja i samo na taj nacin povecavaju produktivnost rada
drutvei faktori - nacin na koji je drutvo uredeno i kakav je odnos radnika i poslodavaca u velikoj mjeri odreduje produktivnost rada. Naime proizvodni odnosi ,unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska pol, trite i sl djeluju na motiviranost radnika pa time i na produktivnost.
prirodni faktori-klima, geografski raspored sirovina, raspoloivost radne snage
48. k.god. 2007/2008 48 Svi navedeni faktori produktivnosti mogu se sa stajalita poduzeca grupirati u dvije skupine unutarnji faktori - koji se nalaze u samom poduzecu i mogu biti subjektivni (volja za rad) i objektivni (velicina poduzeca, tehnicka opremljenost rada,organizacija rada i sl.) vanjski faktori - djeluju izvan poduzeca, ali se odraavaju na njegovu produktivnost (proizvodni odnosi, socijalna politika, snaga sindikata, ekonomska politika, utjecaj trita i sl.)
49. k.god. 2007/2008 49 4.3.4. Rentabilnost Pokazatelj rentabilnosti je pokazatelj financijskog ucinka poduzeca i temelji se na zahtjevu da se sa to manjom kolicinom angairanih sredstava ostvari to veca dobit. Drugim rijecima poslovati rentabilno znaci poslovati s dobitkom.
Stupanj postignute rentabilnosti (R) dobije se iz omjera dobiti (d) i angairanih sredstava (As)
[1](Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja koje predocuje prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloenog kapitala. R. je razlicita od poduzeca do poduzeca unutar iste grane te izmedu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmedu pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha vec i vrlo vaan instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulauci kapital prema kriteriju svoje najvece koristi na slobodnom financijskom tritu, kupuju dionice onih poduzeca od kojih se ocekuje da ce osigurati vecu dividendu ili vecu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeci i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzeca, grane, nacionalna gospodarstva i sl. [1](Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja koje predocuje prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i uloenog kapitala. R. je razlicita od poduzeca do poduzeca unutar iste grane te izmedu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmedu pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha vec i vrlo vaan instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulauci kapital prema kriteriju svoje najvece koristi na slobodnom financijskom tritu, kupuju dionice onih poduzeca od kojih se ocekuje da ce osigurati vecu dividendu ili vecu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeci i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzeca, grane, nacionalna gospodarstva i sl.
50. k.god. 2007/2008 50 Mjerenje rentabilnosti Mjerenje rentabilnosti provodi se iskljucivo vrijednosno dakle iskazuje se iskljucivo u novcu, a svodi se na stavljanje u odnos dobiti i angairanih sredstava
Stupanj iskoritenja kapaciteta ispod kojeg poduzece ne smije poslovati jer posluje s gubitkom, definiran je pragom rentabilnosti.
Prag rentabilnosti str. 92 knjige
Naime, visina ukupnih trokova zavisi od stupnja iskoritenja kapaciteta . Zbog visine fiksnih trokova ( F ) u ukpnim trokovima proizvodnja postaje rentabilna tek od neke odredene tocke (stupnja) iskoritenosti kapaciteta. Dok ne dosegne taj stupanj proizvodnje poduzece posluje ( proizvodi ) s gubitkom. Ta kriticna tocka naziva se prag rentabilnosti. Dok opseg proizvodnje ne dosegne ovu tocku poduzece posluje s gubicima .
Prag rentabilnosti str. 92 knjige
Naime, visina ukupnih trokova zavisi od stupnja iskoritenja kapaciteta . Zbog visine fiksnih trokova ( F ) u ukpnim trokovima proizvodnja postaje rentabilna tek od neke odredene tocke (stupnja) iskoritenosti kapaciteta. Dok ne dosegne taj stupanj proizvodnje poduzece posluje ( proizvodi ) s gubitkom. Ta kriticna tocka naziva se prag rentabilnosti. Dok opseg proizvodnje ne dosegne ovu tocku poduzece posluje s gubicima .
51. k.god. 2007/2008 51 Prag i granica rentabilnosti Prag rentabilnost nalazi se na onom stupnju iskoritenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim trokovima (T) poduzeca
Naime, tek kod tocke A ( prag rentabilnosti) poduzece pokriva svoje ukupne trokove, fiksne i varijabilne ali ne ostvaruje nikakav dobitak jer je Up= T .
Povecanjem proizvodnje ( viim stupnjem iskoritenja kapaciteta ) odnosno, prekoracenjem praga rentabilnosti poduzece uz pokrivanje svih fiksnih i varijabilnih trokova pocinje ostavrivati pozitivni finacijski rezultat i proizvodnja ulazi u tzv. zonu optimalnosti proizvodnje
Ali, povecanjem proizvodnje iznad zone optimalnosti , financijski rezultat pocinje postepeno padati zbog pojave progresije varijabilnih trokova, a time i ukupnih trokova ( na pr. uvodenjem 3. smjene , rastu trokovi rasvjete, grijanja, osobni dohoci, bolovanja i sl.)..
U trEnutku ( U TOCKI b ) kada se ukupni prihod ponovo izjednaci sa ukupnim prihodom poduzece pocinje poslovati s gubitkom. Ta tocka naziva se gornja granica rentabiliteta -
Na slijedecem primjeru pokazati cemo kako to funkcionira u stvarnosti Naime, tek kod tocke A ( prag rentabilnosti) poduzece pokriva svoje ukupne trokove, fiksne i varijabilne ali ne ostvaruje nikakav dobitak jer je Up= T .
Povecanjem proizvodnje ( viim stupnjem iskoritenja kapaciteta ) odnosno, prekoracenjem praga rentabilnosti poduzece uz pokrivanje svih fiksnih i varijabilnih trokova pocinje ostavrivati pozitivni finacijski rezultat i proizvodnja ulazi u tzv. zonu optimalnosti proizvodnje
Ali, povecanjem proizvodnje iznad zone optimalnosti , financijski rezultat pocinje postepeno padati zbog pojave progresije varijabilnih trokova, a time i ukupnih trokova ( na pr. uvodenjem 3. smjene , rastu trokovi rasvjete, grijanja, osobni dohoci, bolovanja i sl.)..
U trEnutku ( U TOCKI b ) kada se ukupni prihod ponovo izjednaci sa ukupnim prihodom poduzece pocinje poslovati s gubitkom. Ta tocka naziva se gornja granica rentabiliteta -
Na slijedecem primjeru pokazati cemo kako to funkcionira u stvarnosti
52. k.god. 2007/2008 52
53. k.god. 2007/2008 53 K = 120.000 kom , Cp =120 kn, vp=80 kn, F= 2,400.000 kn - prag rentabilnosti ?
Up = T
iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka:
Q ( Cp - v) = F
u naem slucaju
Q= 2,400.000 : (120-80) = 2,400.000 : 40
Q = 60.000 kom PRIMJER:
Potrebno je dorediti prag rentabilnosti za poduzece koje ima proizvodni kapacitet od 120.000 jedinica , Cijena prodaje jednog proizvoda iznosi 120 kn, a proporcionalni varijabilni trokovi po jedinici ucinka iznose 80 kn. Ukupni fiksni trokovi (F) iznose 2, 400.000 kn. Pri kojoj proizvodnji je prag ?
Pragh rentabilnosti nalazi se na onom stupnju iskoritenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim trokovima (T)
Up = T ako znamo da Up = Q xCp a T = F+ V tada naa jednadba izgleda ovako
QxCp = F+V = F+ Q x v iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka
Q ( Cp - v) = F
Q = F / Cp-v u naem slucaju
Q= 2,400.000/ 120-80 = 2,400.00 : 40 = 60.000 PRIMJER:
Potrebno je dorediti prag rentabilnosti za poduzece koje ima proizvodni kapacitet od 120.000 jedinica , Cijena prodaje jednog proizvoda iznosi 120 kn, a proporcionalni varijabilni trokovi po jedinici ucinka iznose 80 kn. Ukupni fiksni trokovi (F) iznose 2, 400.000 kn. Pri kojoj proizvodnji je prag ?
Pragh rentabilnosti nalazi se na onom stupnju iskoritenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim trokovima (T)
Up = T ako znamo da Up = Q xCp a T = F+ V tada naa jednadba izgleda ovako
QxCp = F+V = F+ Q x v iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka
Q ( Cp - v) = F
Q = F / Cp-v u naem slucaju
Q= 2,400.000/ 120-80 = 2,400.00 : 40 = 60.000
54. k.god. 2007/2008 54 Dakle, tek pri proizvodnji vie od 60.000 kom., poduzece pocinje ostvarivati dobitak. Do tada posluje s gubitkom. A koliki je pri tome stupanj iskoritenja kapaciteta ?
Poduzece, postie prag rentabilnog poslovanja sa samo 50% iskoritenosti kapaciteta. Ako to sada prikaemo graficki dobiti cemo slijedecu sliku: (grafikon na str. 128 knjige Poslovna politika). Poduzecu je potrebno, da bi poslovalo sa dobitkom, preci prag rentabilnosti, odnosno proizvoditi sa vie od 50% kapaciteta.Vec sa 51% posluje s dobitkom.
Smanjenje opsega proizvodnje ispod 50% znaci poslovati s gubitkom.
Ta spoznaja izuzetno nam je vana pri planiranju novih proizvodnih programa tj. pri dimenzioniranju proizvodnih kapaciteta. Vrlo cesto, narocito u bivem sustavu gradilo se pogone koji su imali velike proizvodne kapacitete, iako cesto puta nije bilo trinog opravdanja za tako veliku proizvodnju. Naravno nakon nekog vremena trite nije moglo #progutati# takovu kolicinu proizvoda, pocele bi se stvarati zalihe i naravno dolazilo je do smanjivanja opsega proizvodnje. Drugim rijecima smanjuje se stupanj iskoritenja kapaciteta -
Do potrebe smanjivanja opsega proizvodnje odnosno smanjivanja stupnja iskoritenja kapaciteta moe doci i zbog poremecaja na tritu - na pr. zbog smanjenja kupovne moci stanovnitva dolazi do pada potranje za nekim proizvodima to ima za posljedicu smanjivanje opsega proizvodnje to ima za posljedicu pad stupnja iskoritenosti kapaciteta to ima za posljedicu povecanje jedinicne cijene kotanja to ima za posljedicu smanjenje dobiti to ima za posljedicu ..smanjenje broja radnika, to ima za posljedicu pad kupovne moci stanovnitva ..itd.itd. Poduzecu je potrebno, da bi poslovalo sa dobitkom, preci prag rentabilnosti, odnosno proizvoditi sa vie od 50% kapaciteta.Vec sa 51% posluje s dobitkom.
Smanjenje opsega proizvodnje ispod 50% znaci poslovati s gubitkom.
Ta spoznaja izuzetno nam je vana pri planiranju novih proizvodnih programa tj. pri dimenzioniranju proizvodnih kapaciteta. Vrlo cesto, narocito u bivem sustavu gradilo se pogone koji su imali velike proizvodne kapacitete, iako cesto puta nije bilo trinog opravdanja za tako veliku proizvodnju. Naravno nakon nekog vremena trite nije moglo #progutati# takovu kolicinu proizvoda, pocele bi se stvarati zalihe i naravno dolazilo je do smanjivanja opsega proizvodnje. Drugim rijecima smanjuje se stupanj iskoritenja kapaciteta -
Do potrebe smanjivanja opsega proizvodnje odnosno smanjivanja stupnja iskoritenja kapaciteta moe doci i zbog poremecaja na tritu - na pr. zbog smanjenja kupovne moci stanovnitva dolazi do pada potranje za nekim proizvodima to ima za posljedicu smanjivanje opsega proizvodnje to ima za posljedicu pad stupnja iskoritenosti kapaciteta to ima za posljedicu povecanje jedinicne cijene kotanja to ima za posljedicu smanjenje dobiti to ima za posljedicu ..smanjenje broja radnika, to ima za posljedicu pad kupovne moci stanovnitva ..itd.itd.
55. k.god. 2007/2008 55 (grafikon na str. 128. knjige)
56. k.god. 2007/2008 56 Mjere za povecanje rentabilnosti To su mjere kojima se djeluje na :
povecanje dohotka poduzeca - smanjenjem trokova reprodukcije ili povecanjem prodajne cijene na tritu
velicinu angairanih sredstava - brzina obrtaja obrtnih sredstava, stupanj iskoritenja kapaciteta
istodobno povecanje dohotka i smanjenje angairanih sredstava To su mjere kojima se djeluje na :
povecanje dohotka poduzeca - na velicinu dohotka moe se djelovati :
- smanjenjem trokova reprodukcije ili
povecanjem prodajne cijene na tritu
velicinu angairanih sredstava - na velicinu angairanih sredstava djeluje narocito :
brzina obrtaja obrtnih sredstava - veca brzina obrta znaci kraca duina trajanja jednog obrtnog ciklusa to u konacnici znaci manja potrebna masa angairanih obrtnih sredstava
stupanj iskoritenja kapaciteta - ako kapaciteti nisu uskladeni ili pogreno odabrani dolazi do pojave uskih grla proizvodnje. Isto tako zbog pogrene procjene apsorbcijske moc trita mora se smanjiti opseg proizvodnje
istodobno povecanje dohotka i smanjenje angairanih sredstavaTo su mjere kojima se djeluje na :
povecanje dohotka poduzeca - na velicinu dohotka moe se djelovati :
- smanjenjem trokova reprodukcije ili
povecanjem prodajne cijene na tritu
velicinu angairanih sredstava - na velicinu angairanih sredstava djeluje narocito :
brzina obrtaja obrtnih sredstava - veca brzina obrta znaci kraca duina trajanja jednog obrtnog ciklusa to u konacnici znaci manja potrebna masa angairanih obrtnih sredstava
stupanj iskoritenja kapaciteta - ako kapaciteti nisu uskladeni ili pogreno odabrani dolazi do pojave uskih grla proizvodnje. Isto tako zbog pogrene procjene apsorbcijske moc trita mora se smanjiti opseg proizvodnje
istodobno povecanje dohotka i smanjenje angairanih sredstava
