TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA

1. TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA

2. Temeljni gospodarski problem – ograničenost (OSKUDNOST) • Sva gospodarstva oduvijek su se suočavala s istim problemom • S jedne strane OGRANIČENI RESURSI (IZVORI) • S druge strane NEOGRANIČENE POTREBE LJUDI

3. OGRANIČENOST DOBARA • Ograničenost možemo definirati kao stanje oskudice ekonomskih dobara • Da bi se oskudica nadvladala ili umanjila čovjek i društva teže privređivanju • Dobro možemo definirati kao stvar ili uslugu koja ima korisna svojstva i može zadovoljiti neku potrebu

4. ZAKON OGRANIČENOSTI PROBLEM OSKUDNOSTI PROBLEM IZBORA DA NE KUPUJEMO DOBRO OPORTUNITETNI TROŠAK

5. DOBRA NEOGRANIČENA ILI OGRANIČENA ILI SLOBODNA DOBRA EKONOMSKA DOBRA (ZRAK, SUNČEVA ENERGIJA, MORE) (SVE STVARI KOJE SU TRAŽENE I OGRANIČENE)

6. Ekonomska dobra mogu se dijeliti na više načina: 1. proizvodi i usluge 2. privatna i javna dobra 3. kapitalna dobra (namijenjena daljnjoj proizvodnji kao npr. strojevi, alati, sirovine) 4. potrošna dobra (namijenjena neposrednoj potrošnji (hrana, odjeća i sl.)

7. Problem ograničenosti postoji u svim gospodarskim sustavima. • Iako tehnološki napredak omogućuje stalno povećanje proizvodnje dobara i usluga, ljudske želje i potrebe rastu još brže. • Ne postoji društvo u kojem je moguće zadovoljiti sve potrebe ljudi (uvijek će postojati bogati i siromašni) • Najčešće zemlje obiluju jednom vrstom prirodnog bogatstva, a drugom oskudjevaju pa ga moraju uvoziti.

8. PROIZVODNI ČIMBENICI • Ekonomska dobra moramo proizvesti, a to činimo trima proizvodnim čimbenicima: 1. prirodni izvori - prirodna bogatstva koja ljudi iskorištavaju u procesu proizvodnje (voda, sunčeva energija, zemlja, nafta, ...) 2. rad – sve fizičke i intelektualne sposobnosti 3. kapital – sva proizvedena trajna dobra upotrebljavaju za proizvodnju drugih dobara koja se (oprema, alat, zgrade, novac, ...)

9. UČINKOVITOST (EFIKASNOST) • Jedan od temeljnih problema u ekonomiji je postići što veću učinkovitost (efikasnost). • Efikasnost – uz što manja ulaganja (input) postići što veći rezultat (output). • Cilj svakog proizvođača je proizvesti output (gotov proizvod) uz što niže troškove inputa (sredstva uložena u proizvodnju)

10. OPORTUNITETNI TROŠAK • Svaki poduzetnik, država, gospodarstvo u cjelini nalazi se pred problemom izbora između mogućnosti: koje dobro proizvesti odnosno za koju se uslugu odlučiti • Znamo da su ekonomska dobra ograničena. • Stoga izbor jedne mogućnosti znači odustajanje od neke druge. • Takva se pojava u ekonomiji naziva oportunitetni trošak. • Oportunitetni trošak definiramo kao vrijednost mogućnosti od koje smo odustali.

11. Kupovina ili posudba knjige Izbor je posudba knige Ograničeni dohodak Oportunitetni trošak je odustajanje od kupovine knjige

12. Primjer na makrorazini • Država odluči nvestirati sredstva u povećanje turističkih kapaciteta • Zbog toga nema dovoljno sredstava za ulaganje u zdravstvo u kojem se stoga smanjuje zdravstveni standard pacijenata

13. TEMELJNA GOSPODARSKA PITANJA • Svako gospodarstvo susreće se sa tri ista gospodarska pitanja: • 1. Što proizvoditi? • U tržišnim gospodarstvima tržište daje odgovor na to pitanje: proizvodit će se ono što se na tržištu traži. • Primjer na mikrorazini: hoćemo li otvoriti tvornicu odjeće ili uredskog materijala? • Ako se odlučimo za tvornicu odjeće, hoćemo li proizvoditi jeftiniju odjeću za šire mase ili kvalitetniju i skuplju za uže tržište?

14. U komandnim ili planskim gospodarstvima, država daje odgovore na sva pitanja (država odlučuje što će se proizvoditi, po kojoj cijeni, ...) • Tržište nema utjecaja na donošenje gospodarskih odluka (bez obzira što se na tržištu traži više robe široke potrošnje, država ulaže u sektor proizvodnje oružja)

15. 2. Kako proizvoditi? • Ovo je pitanje tehničke prirode. • Jedan proizvod se može proizvesti uz veći udio tehnologije, a manji udio ljudskog rada ili obrnuto. • Koja kombinacija će prevladati zavisi o troškovima proizvodnje i tržištu (prevladat će ona kombinacija koja daje manje troškove proizvodnje).

16. Primjer na mikrorazini • Ako želimo proizvoditi vrhunsku odjeću za uski krug kupaca, možemo se odlučiti za ručno šivanje, a ako želimo veću količinu jeftinije odjeće, možemo se odlučiti za masovnu strojnu proizvodnju

17. 3. Za koga proizvoditi • Riječ je o tome u kojem će omjeru pojedinac sudjelovati u raspodjeli nacionalnog dohotka • Nacionalni dohodak je mjera novčane vrijednosti dobara i usluge koje su na raspolaganju naciji, a proistječu iz gospodarske aktivnosti.

18. Zavisno od udjela u raspodjeli nacionalnog dohotka, zavisit će i naša kupovna moć. • Kako se raspodjela nacionalnog dohotka ne može prepustiti samo tržišnim mehanizmima, država također ima svoju ulogu u reguliranju te raspodjele. • Država svojim mjerama (najviše poreznim sustavom) utječe na to tko će imati više, a tko manje

19. Primjer na mikrorazini • Vlasnik tvornice odjeće može odlučiti da radnike i dizajnere drži na minimalcu, a sebi uzme što više • Ili može bogato nagraditi dizajnere za njihove ideje, a može i odlučiti nagraditi radnike za strojevima za njihov rad • Zavisno od poslovne politike koju primjeni i zavisno od mjera države, zavist će i udio radnika, dizajnera i vlasnika u ukupnoj raspodjeli nacionalnog dohotka