KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU GLASSEROVE TEORIJE POTREBA

1. KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU GLASSEROVE TEORIJE POTREBA Međunarodni andragoški simpozij: Ključne kompetencije i učenje odraslih Biograd na Moru, 16-17. 5. 2013. Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

2. Kompetencije kao imenice • Kompetencije se često izjednačavaju sa znanjem i vještinama, a zapravo predstavljaju sposobnost susretanja kompleksne stvarnosti u kojoj treba obaviti određeni posao • Sposobnost smo navikli posmatrati kao urođeni fenomen, nadarenost za nešto – no, sposobnost se može razvijati • Sposobnost je moć – ovu odrednicu često zaboravljamo, “skromno” je “guramo pod tepih” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

3. Pedagoške i andragoške kompetencije – sličnosti i razlike Potječu od sličnosti i razlika u učenju djece i odraslih: • Slika o sebi – zavisnost Vs. samousmjerenost • Iskustvo – malo, vrijedno Vs. obimno • Spremnost za učenje – biloški razvoj, socijalni pritisak Vs. uloge, razvojni zadaci • Orijentacija u vremenu – odložena Vs. trenutna primjena znanja • Orijentacija u učenju – predmetna Vs. problemska Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

4. ISSA pedagoški standardi – primjenjivi u andragogiji? Kvalitetna interakcija u odgojnom procesu Rad sa obitelji i zajednicom Inluzija, život s razlikama i ljudska prava Planiranje i vrednovanje Strategije poučavanja Poticajno okruženje za učenje Profesionalni razvoj Pitanje: KAKO EDUKATORA PRIPREMITI ZA PRIMJENU OVIH PRINCIPA U RADU S ODRASLIMA? Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

5. Za što treba biti kompetentan andragog? • Stvaranje klime uvažavanja, suradnje i ležernosti u nastavnom radu • Uzajamno planiranje skupa s polaznicima • Zajedničko definiranje potreba svih sudionika u edukaciji • Pregovaranje o ciljevima edukacije (osobnim, poslodavčevim, edukatorovim) • Problemska, a ne predmetna orijentacija u curriculumu • Istraživačke tehnike, poduka dekonstrukciji i konstrukciji informacije • Zajedničko, uzajamno vrednovanje sudionika Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

6. Glasserova teorija potreba u službi obrazovanja odraslih • Egzistencija – hrana, zrak, voda... – kakvi su uvjeti edukacije (fizički prostor, smjena rada i odmora)? • Ljubav i pripadanje – prostor, sadržaj, ljudi ili predmeti koji su osobni – kakve veze sadržaj edukacije ima sa ulogama polaznika? • Sloboda – izbor postupaka, kretanja, načina rada, skupine u kojoj jesam – kako obaviti zajedničko planiranje, dijagnozu potreba, redefiniranje ciljeva, vrednovanje? • Zabava – radost, veselje i opuštenost s kojima činim to što činim – kako primijeniti metodiku usmjerenu na polaznika, istraživačke tehnike, spoznajnu dekonstrukciju-konstrukciju? • Moć – kompetencija, sposobnost, poštovanje zajednice za ono što mogu i znam – kako će se promijeniti polaznikova kvaliteta života s obzirom na edukaciju kroz koju prolazi? Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

7. Nekad Predmetna orijentacija Usmjerenost na nastavnika Vremenska orijentacija: sloboda bez reda Ispitna situacija: krajnje instrumentalizirana Planiranje i izvedba: profesorocentrična Sad Problemska orijentacija (samoprocjena obrazovnih potreba) Usmjerenost na polaznika (uloge) Vremenska orijentacija: sloboda u zajedničkom uspostavljanju reda Ispitna situacija: zajednički pregovori o kriterijima, vrijeme neograničeno, uzajamno vrednovanje Planiranje i izvedba: uz učešće sudionika Praktičan primjer za ilustraciju: izobrazba nastavnika na FF UNSA Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

8. Kompetencije nastavnika Staro, predmetno utemeljeno polazište: Pedagoško-psihološke kompetencije Didaktičko-metodičke kompetencije Novo, problemski utemeljeno polazište: poticajno okruženje inkluzija predmetno područje Komp cjeloživotno učenje informacijska pismenost interakcija Ped Did Učenje i poduka Komp Ψ Met Dr.sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 8

9. SISTEMSKE KOMPETENCIJE • Sposobnost primjene znanja u praksi • Sposobnost učenja • Sposobnost prilagodbe novome • Sposobnost stvaranja novih ideja • Sposobnost vođenja (umjesto upravljanja) • Sposobnost razumijevanja u kontekstu • Spoosobnost neovisnog rada • Sposobnost kreiranja projekata, pokretačkog i poduzetničkog duha • Sposobnost razumijevanja kvalitete Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

10. INSTRUMENTALNE KOMPETENCIJE • Sposobnost analize i sinteze • Sposobnost planiranja i organiziranja • Sposobnost prepoznavanja općeg znanja u osnovnom profesionalnom znanju • Sposobnost rukovanja računalom • Sposobnost korištenja informacija • Sposobnost rješavanja problema • Sposobnost odlučivanja (izbor) Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

11. INTERPERSONALNE SPOSOBNOSTI • Sposobnost uvida i samouvida (kritičko posmatranje) • Sposobnost za timski rad • Sposobnost kvalitetne komunikacije (interpresonalne vještine – aktivno slušanje, na pr.) • Sposobnost komunikacije sa neekspertima iz svoje i drugih oblasti • Sposobnost prihvaćanja raznolikosti • Sposobnost rada u međunarodnom okruženju • Sposobnost balansirane posvećenosti poslu (etika odnosa prema sebi i drugima) Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

12. Predmeti i kompetencije Sistemske kompetencije Instrumentalne kompetencije Interpersonalne kompetencije Instrumentalne kompetencije Sistemske kompetencije Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

13. Iako postoje 4 bazična predmeta, polazi se od uloga... Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

14. ... i potreba koje se samoprocjenjuju... Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

15. Uloge i samoprocjena obrazovnih potreba • Vizualizacija različitosti koje treba posložiti u jedinstvenu programsku cjelinu • Samoprocjena obrazovnih potreba: • Od 158 odgovora: vještina komunikacije - 65, strategije učenja i podučavanja -58, cjeloživotno učenje -28, inkluzivno obrazovanje – 7, informacijska pismenost – 4 • Riječima: “inkluzija nije naše područje” i “znamo raditi na računaru” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

16. Primjer promjene u stavu o obrazovnoj potrebi za informacijskom pismenošću • Postoji razlika između informatičke i informacijske pismenosti • Postoji razlika između informacijskog društva i društva znanja • Važno je znati temeljne ciljeve IP i značenje koncepta “učiti kako učiti” • Bibliotekar je informacijski stručnjak koji mi može pomoći u radu s učenicima • Odmah ću: • Raditi na vlastitoj i učeničkoj IO, staviti akcent na smisao znanja kojemu podučavam, uputiti učenike na literaturu, važnost provjere izvora i samostalno traganje, okušati se u korištenju metapretraživača, koristiti tezauruse, razgovarati s bibliotekarom o postojećim pretplatama na baze podataka, napraviti stranicu s učenicima, apelirati na nezadržavanje informacije jer se ona dijeljenjam umnožava i raste joj vrijednost Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

17. Razumijevanje potreba u obrazovanju odraslih • Čini edukaciju ugodnim iskustvom • Daje osjećaj kontrole polaznicima • Nastavnikovu ulogu humanizira • Jača grupnu koheziju • Omogućava promjenu stava polaznika bez agresivnog prodora u postojeće stavove • Upotpunjava teorijski okvir unutar kojega se odvija obrazovanje odraslih • Naglašava poruku voditelja: “MENI JE STALO - A VAMA?” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

18. Izvori • Despotović, M.(2000), Igra potreba – andragoške varijacije, Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet, Beograd • Glasser, W. (2000), Teorija izbora, Alinea, Zagreb • Mavrak, M. & Hajdapašić, L. (2012), Informacijska pismenost i pedagoško obrazovanje nastavnika, Zbornik radova sa 6.savjetovanja o reformi visokog obrazovanja, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo • Pastuović, N. (1999), Edukologija, Znamen, Zagreb • Slatina, M. (2005), Od individue do ličnosti, Dom štampe, Zenica Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo