1 / 37

KOLEGIJ: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI

KOLEGIJ: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI. prof. dr. Hrvoje Arbutina. USPOREDNI POREZNI SUSTAVI (ZAPRAVO – MEĐUNARODNO POREZNO PRAVO). CILJEVI NASTAVE: Objašnjenje fenomena dvostrukog oporezivanja; Sredstva i načini njegovog izbjegavanja;

basil-brennan
Télécharger la présentation

KOLEGIJ: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KOLEGIJ: USPOREDNI POREZNI SUSTAVI prof. dr. Hrvoje Arbutina

  2. USPOREDNI POREZNI SUSTAVI (ZAPRAVO – MEĐUNARODNO POREZNO PRAVO) • CILJEVI NASTAVE: • Objašnjenje fenomena dvostrukog oporezivanja; • Sredstva i načini njegovog izbjegavanja; • Analiza OECD Modela ugovora za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. • Uz to (sekundarno - faktor: vrijeme): - Međunarodno organizirano izbjegavanje porezne obveze; - Osnove europskog poreznog prava.

  3. LITERATURA • Lončarić Horvat, Arbutina: • Osnove međunarodnog poreznog prava, Narodne novine, 2007; • Preporučeno: • Ugovori koje je sklopila RH a koji su na snazi (dostupni, na hrv. i engl. jeziku, na web str. Ministarstva financija).

  4. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE DOHOTKA I DOBITI • Obuhvat porezne obveze • Dvostruko oporezivanje – pojam • Uzroci nastanka dvostrukog oporezivanja • Međunarodni porezni ugovori • Metode izbjegavanja dvostr. oporezivanja • Ugovori - sredstvo protiv porezne evazije • Načelo jednakog postupanja

  5. OBUHVAT POREZNE OBVEZE (ELEMENTI UTVRĐIVANJA OVLAŠTENJA NA OPOREZIVANJE) – IZRAVNI POREZI (DOHODAK, DOBIT)

  6. Utvrđivanje i izračun poreza - pregled • Utvrditi obuhvat porezne obveze – 1) koga oporezovati (osobni obuhvat), 2) što oporezovati (predmetni obuhvat - utvrditi porezno dobro – to je u novcu izraziva vrijednost gospodarske naravi (što znači da je podobna za tržišnu razmjenu), uz koju je porezno-pravnom normom vezan nastanak porezne obveze); • Izračunati poreznu osnovicu - kvantitativna konkretizacija (brojčano izražavanje) poreznog dobra ili njegovog dijela (porezni izvor) na koji se primjenjuje por. stopa; • Primijeniti poreznu stopu.

  7. Izravni i neizravni porezi • Izravni – naplaćeni prije trošenja dohotka/dobiti; nema namjere prevaljivanja • Neizravni – naplaćeni prilikom trošenja dohotka, dobiti; postoji namjera prevaljivanja

  8. 1. OSOBNI OBUHVAT • SADRŽAJNA DIMENZIJA (fizičke i pravne osobe) – STVARNA ODREĐENOST POREZNOG OBVEZNIKA • FORMALNA DIMENZIJA (državljanstvo, fiskalna rezidentnost, fiskalna nerezidentnost) - MJESNA ODREĐENOST POREZNOG OBVEZNIKA

  9. REZIDENTNOST FIZIČKIH OSOBA • PREBIVALIŠTE I • UOBIČAJENO BORAVIŠTE

  10. OPĆI POREZNI ZAKONNORME ZA ODREĐENJE PREBIVALIŠTA I UOBIČAJENOG BORAVIŠTA Članak 37. • (1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan • (2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. • (3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu iinozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. • (4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržavapod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

  11. OPZPODUZETNIK I GOSPODARSTVENA DJELATNOST Članak 38. • (1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona je svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti, koja gospodarstvenu djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. • (2) Gospodarstvenom djelatnošću u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi.

  12. Rezidentnost pravnih osoba • Primjenjuje se mjesto sjedišta (registracija, osnivanje), ali • Primjenjuje se i mjesto stvarne uprave (mjesto na kojem se donose strateške odluke društva, gdje zasjeda uprava – ne odnosi se na svakodnevno upravljanje društvom)

  13. OPĆI POREZNI ZAKONNORME ZA ODREĐIVANJE SJEDIŠTA PODUZETNIKASJEDIŠTE PODUZETNIKA Članak 39. • (1) Sjedište poduzetnika u smislu ovoga Zakona je: 1. za pravnu osobu sjedište upisano u sudski registar ili drugi registar ili upisnike, 2. za fizičku osobu njezino prebivalište ili uobičajeno boravište. • (2) Ako poduzetnik veći dio poslovne djelatnosti obavlja u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta utvrđenog prema odredbi stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona sjedištem se smatra ono mjesto u kojem poduzetnik obavlja veći dio svoje poslovne djelatnosti. • (3) Ako poduzetnik nema sjedište na teritoriju Republike Hrvatske, mjestom sjedišta u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se mjesto obavljanja njegove djelatnosti.

  14. ZAKON O POREZU NA DOBIT 2. Rezident i nerezident Članak 3. • Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe 1. čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili 2. kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. 3. Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik. • Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

  15. 2. PREDMETNI OBUHVAT • SADRŽAJNA DIMENZIJA (dohodak, dobit) • TERITORIJALNA DIMENZIJA (načelo svjetskog dohotka, načelo zemlje izvora) – MJESNA ODREĐENOST OPOREZIVOG DOHOTKA I DOBITI

  16. DOHODAK SADRŽAJNA DIMENZIJA - Teorija izvora (Fuisting), - Teorija sveobuhvatnog dohotka (SHS), - Potrošni - porez na dohodak, - TEORIJA TRŽIŠNOG DOHOTKA ZAKON O POREZU NA DOHODAK (NN br. 177/04) 3. Izvori dohotka Članak 5. • (1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. • (2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:1. dohodak od nesamostalnog rada,2. dohodak od samostalne djelatnosti,3. dohodak od imovine i imovinskih prava,4. dohodak od kapitala,5. dohodak od osiguranja,6. drugi dohodak. • TERITORIJALNA DIMENZIJA (načelo svjetskog dohotka, načelo zemlje izvora)

  17. Dobit SADRŽAJNA DIMENZIJA (Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04) III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Članak 5. (1) Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. (2) Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. (3) Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, a utvrđuje se prema odredbama ovoga Zakona. (4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

  18. 3. ODREĐENJE OBUHVATA • NEOGRANIČENA POREZNA OBVEZA (rezidentnost ili državljanstvo + svjetski dohodak) • OGRANIČENA POREZNA OBVEZA (nerezidentnost ili ne-državljanstvo + zemlja izvora)

  19. Rješenje problema dvostruke rezidentnosti • a) Ako je fizička osoba, prema čl. 4. st. 1. Model-ugovora OECD, rezident obiju država-ugovornica, primjenjuje se prvi supsidijarni kriterij - utvrđuje se u kojoj državi fizička osoba ima stalno mjesto stanovanja (prebivalište); • b) Ako fizička osoba ima i stalno mjesto stanovanja u obje države, rezidentnost se određuje prema tome gdje je središte njezinih životnih interesa, tj. u kojoj su državi njezine osobne i ekonomske veze bliskije; • c) Ako i ovaj supsidijarni kriterij ne da odgovor jer se ne može ustanoviti u kojoj državi postoji veća bliskost osobnih i ekonomskih veza, rezidentnost se određuje prema tome u kojoj državi osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja (uobičajeno boravište); • d) Ako se utvrdi da osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja u obje države, ili niti u jednoj od njih, rezidentnost se utvrđuje na temelju državljanske pripadnosti.

  20. Oporeziva činjenica • Pravne činjenice su takve činjenice uz koje je vezan neki pravni učinak, tj. postanak, prestanak ili promjena prava odnosno pravnih odnosa • Pravna osnova jest ona bitna, odlučujuća pravna činjenica za koju su pravnom normom vezani pravni učinci, a oporeziva činjenica jest ona bitna pravna činjenica uz čije postojanje pravo veže, kao posljedicu, nastanak porezne obveze

  21. Metode utvrđivanja činjenica potrebnih za utvrđenje porezne osnovice • Direktna metoda (met. vlastite prijave) • Indirektna met. (met. prijave treće osobe) • Službena metoda • Indicijarna metoda • Metoda parifikacije

  22. Porezne stope • Primijeniti poreznu stopu (stope) – završna faza određenja porezne obveze (poreznog duga) • Proporcionalnu • Progresivne • Regresivne (?)

  23. VIŠESTRUKO OPOREZIVANJE

  24. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE KAO VRSTA VIŠESTRUKOG OPOREZIVANJA

  25. KUMULIRANJE POREZA I DVOSTRUKO OPOREZIVANJE - RAZLIKOVANJE • KUMULIRANJE POREZA - NAJMANJE DVIJE POREZNE OBVEZE NASTAJU TEMELJEM RAZLIČITIH OPOREZIVIH DOGAĐAJA (NPR. OPOREZIVANJE RASPODIJELJENOG DIJELA DOBITI) • DVOSTRUKO OPOREZIVANJE - NAJMANJE DVIJE POREZNE OBVEZE NASTAJU ZA ISTU OSOBU TEMELJEM ISTOG OPOREZIVOG DOGAĐAJA

  26. VRSTE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA S OBZIROM NA MJESTO NASTANKA: • MEĐUNARODNO, • UNUTRAŠNJE S OBZIROM NA ODNOS MEĐU POREZNIM VLASTIMA ČIJIM DJELOVANJEM NASTAJE: • VODORAVNO (HORIZONTALNO), • OKOMITO (VERTIKALNO), • POPREČNO (DIJAGONALNO)

  27. ODREĐENJE OBUHVATA POREZNE OBVEZE (ODREĐENJE FISKALNE JURISDIKCIJE) • Osobni obuhvat • sadržajna dimenzija (fizičke i pravne osobe) • formalna dimenzija (državljanstvo, fiskalna rezidentnost, fiskalna nerezidentnost) • Predmetni obuhvat • sadržajna dimenzija (dohodak, dobit) • teritorijalna dimenzija (načelo svjetskog dohotka, načelo države izvora) • Određenje ukupnog obuhvata • Neograničena porezna obveza • Ograničena porezna obveza

  28. MDO kao problem Zašto je MDO problem? • otežava međunar. trg. razmjenu; • destimulira prekogranično investiranje.

  29. UZROCI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA • PREKLAPANJE DVIJU NEOGRANIČENIH POREZNIH OBVEZA (SITUACIJA DVOSTRUKE REZIDENTNOSTI, DVA SVJETSKA DOHOTKA); • PREKLAPANJE NEOGRANIČENE I OGRANIČENE POREZNE OBVEZE (SVJETSKI DOHODAK I DRŽAVA IZVORA) • PREKLAPANJE DVIJU OGRANIČENIH POREZNIH OBVEZA (DVIJE DRŽAVE IZVORA)

  30. STUPANJ I RAZGRANATOST ODNOSA S MEĐUNARODNIM ELEMENTOM U KOJIMA SE MOŽE NAĆI NEKA FIZIČKA ILI PRAVNA OSOBA - primjeri: • Upravni odbor trgovačkog društva osnovanog po pravu države A održava sastanke u državi B a viši operativni dužnosnici smješteni su u državi C. Društvo iskorištava rudnike u državi D, a stalna poslovna jedinica u toj državi ugovorila je preradu rude u državi E. Društvo također drži udio u drugom trgovačkom društvu koje ima registrirano sjedište u državi F no tim drugim društvom se upravlja iz države G, a ono je razvilo svoje poslovne aktivnosti u državama H, I i J. • Vezanost za različite države može postojati i u slučaju fizičkih osoba. Tako npr., fizička osoba je vlasnik kuće u državi A, gdje živi s obitelji. No tokom dužih razdobljâ ona boravi u državi B a određenu gospodarsku aktivnost obavlja u državi C, dok istovremeno ostvaruje dividendu iz države D i kamatu iz države E. • Svaka od država u navedenim primjerima mogla bi, rukovodeći se različitim kriterijima, oporezovati dohodak odnosno dobit fizičke ili pravne osobe.

  31. RJEŠENJE PROBLEMA DVOSTRUKE REZIDENTNOSTI • a) Ako je fizička osoba, prema čl. 4. st. 1. Model-ugovora OECD, rezident obiju država-ugovornica, primjenjuje se prvi supsidijarni kriterij - utvrđuje se u kojoj državi fizička osoba ima stalno mjesto stanovanja (prebivalište); • b) Ako fizička osoba ima i stalno mjesto stanovanja u obje države, rezidentnost se određuje prema tome gdje je središte njezinih životnih interesa, tj. u kojoj su državi njezine osobne i ekonomske veze bliskije; • c) Ako i ovaj supsidijarni kriterij ne da odgovor jer se ne može ustanoviti u kojoj državi postoji veća bliskost osobnih i ekonomskih veza, rezidentnost se određuje prema tome u kojoj državi osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja (uobičajeno boravište); • d) Ako se utvrdi da osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja u obje države, ili niti u jednoj od njih, rezidentnost se utvrđuje na temelju državljanske pripadnosti.

  32. DVIJE OGRANIČENE POREZNE OBVEZE Država C oporezuje isplaćenu dividendu kao država izvora; država B oporezuje dividendu koju ostvari SPJ kao njezin porezni obveznik Država A TD X rezident A Y isplaćuje dividendu SPJ-i Država B SPJ X-a Država C TD Y rezident C SPJ ulaže u dionice Y

  33. MEĐUNARODNI UGOVORI KAO SREDSTVO IZBJEGAVANJA MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA • Postupak usvajanja međunarodnih ugovora • Odnos međunarodnih ugovora i propisa unutrašnjeg prava (problem: treaty override - ukidanje normi ugovora propisima unutrašnjeg prava) • Modeli ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja (OECD, UN, USA, ostale države) • Međunarodni ugovori o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja u hrvatskom pravnom sustavu

  34. TEHNIKA PRIMJENE POREZNOG UGOVORA 1. Odrediti da li se konkretno pitanje može riješiti primjenom ugovora (da li je obuhvaćeno ugovorom): - provjeriti osobni obuhvat; - odnosi li se ugovor na porez o kojem se radi; - da li je ugovor u primjeni što se tiče konkretnog pitanja. 2.Primijeniti relevantne definicije; npr. primjena pravila o vezivanju (čl. 4. st. 2. i 3. Modela), ili postojanja stalne poslovne jedinice (čl. 5. Modela). 3.Odrediti koja se od materijalnih odredbi primjenjuje; materijalne odredbe primjenjuju se na različlite vrste dohotka/dobiti, kapitalnih dobitaka ili imovine. Ponekad je određenje jednostavno, ponekad ne (npr, isplate koje se nazivaju autorskim naknadama (čl. 12) mogu stvarno biti: dobit od poslovanja (čl. 7.), autorske naknade, kapitalni dobici (čl. 13) ili dohotci od nesamostalnog rada (čl. 14). 4. Primijeniti materijalnu odredbu; odrediti tko oporezuje: - država izvora oporezuje bez ograničenja (dohodak od nekretnine, dobit od poslovanja koju ostvari stalna poslovna jedinica (SPJ)); - država izvora oporezuje do određenog iznosa (dividende, kamate); - država izvora ne može oporezovati, isključivo pravo oporezivanja ima država rezidentnosti (dobit od poslovanja ako nema SPJ, autorske naknade). 5. Primijeniti odredbu o uklanjanju dvostrukog oporezivanja: - svaka materijalna odredba mora se razmotriti u vezi s čl. 23 – on sadrži metode uklanjanja dvop; taj članak treba primijeniti država rezidentnosti porez. obveznika; regulirane su dvije metode – izuzimanja (23A) i odbitka (23B). 6. Provjeriti podudarnost odredbi ugovora s tuzemnim pravom: ako domaće pravo ne odobrava poreznom obvezniku tretman koji proizlazi iz ugovora – oporezivanje u neskladu s ugovorom – moguća osnova za pokretanje postupka uzajamnog dogovaranja

  35. METODE IZBJEGAVANJA MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA • Metoda izuzimanja (exemption method) • Metoda odbitka (credit method) • Metoda sniženih stopa

  36. DODATNE FUNKCIJE POREZNIH UGOVORA • Porezni ugovori kao sredstvo sprječavanja međunarodno organiziranog izbjegavanja porezne obveze (razmjena podataka između poreznih administracija) • Provedba načela jednakog postupanja

  37. DODATAK: METODE ZAKONITOG IZBJEGAVNJA OPOREZIVANJA DOBITI • KRITERIJ: ODNOSI MEĐU POVEZANIM OSOBAMA • Transferne cijene • Potkapitaliziranje

More Related