Globalizacija Dr. sc. Anđelko Milardović Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 11. ožujka 2008.
Što je globalizacija? • Poteškoće u određivanju pojma "globalizacija". Priznata i važeća definicija tog pojma ne postoji ni u znanstvenoj ni u javnoj debati. • Neki pokušaji određivanja globalizacije: "... proces prevladavanja historijski nastalih granica. Ona je, dakle, sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih država i predstavlja 'odvajanje' tržišne ekonomije od moralnih pravila i institucionaliziranih veza društva ...“ [Elmar Altvater] "... porast međusobne ovisnosti i integracije različitih ekonomskih sistema na cijeloj zemaljskoj kugli ...“ [Meghnad Desai] "... socijalni proces tijekom kojeg opada utjecaj geografskog položaja (granica) na socijalni i kulturni angažman, a ljudi postaju svjesni slabljenja tog utjecaja (...). Globalizacija ne implicira homogenizaciju (...). Ona više implicira veću povezanost i deteritorijalizaciju ...” [Malcolm Waters] "... intenziviranje društvenih veza diljem svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto ...“ [Anthony Giddens] "... pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država ...“ [Schumann / Martin]
Dimenzije globalizacije • Svijet postaje “globalno selo” • Nova vrsta komunikacije (chat, e-mail) • Stvaranje “društva” na daljinu • Zagrijavanje Zemljine atmosfere • Ozonske rupe • Uništavanje tropskih šuma • Stalni porast razine mora Društvo • ”Amerikanizacija” kulture • Osvješćivanje lokalnih i • regionalnih kultura GLOBALIZACIJA Životna okolina Kultura Politika Ekonomija • Ogroman porast trgovine • Globalizacija financijskog tržišta • Transnacionalna proizvodnja • Transnacionalna poduzeća • Kraj nacionalnih ekonomija
Politička dimenzija globalizacije • Globalizacija i natjecanje za pridobivanje sjedišta vodećih tvrtki ograničavaju prostor za djelovanje nacionalnih politika, jer se mnogi problemi sada mogu rješavati samo na internacionalnoj razini, tj. globalno • Moraju se pronaći nove političke forme i arene • Politika koja je i dalje organizirana teritorijalno, u sklopu nacionalnih država, povlači se pred porastom internacionalno, tj. globalno organizirane ekonomije • Slom socijalističkih sistema i prelazak na kapitalizam u velikoj se mjeri dogodio upravo zbog toga • Globalni problemi ne mogu se riješiti na nivou nacionalnih država – posljedica toga je erozija nacionalne države
Uzroci globalizacije(najčešće spominjani) Tehnologija (Internet) GLOBALIZACIJA Brzina i troškovi transporta Kraj Hladnog rata Globalni problemi (klima, migracija..) – globalna svijest Liberalizacija
Posljedice globalizacije “Erozija nacionalne države” “Društveni otpad” GLOBALIZACIJA “Jaz između bogatih i siromašnih” “Milioneri koje nije moguće kontrolirati” Uništavanje životne okoline "Dinamika globalizacije je određena ekonomskim snagama, ali se njene najopsežnije posljedice osjete u području politike.“ [Klaus Müller]
Prijedlozi rješenja – Global Governance • Budući da problemi sve više poprimaju globalni karakter – i političko rješenje problema se mora “globalizirati” • Traže se neke druge forme organizacije politike u dobu globalizacije – označavaju se pojmom “Global Governance” • vladanje svijetom bez svjetske vlade • unutrašnja svjetska politika • svjetska politika uređenja • politika u 21. stoljeću • koncept suprotan neoliberalizmu • odgovor na globalizaciju Global Governance
Global Governance - struktura • Global governance želi nastali vakuum i deficit pravila popuniti uz pomoć međunarodne suradnje – pri čemu nacionalne države zadržavaju glavnu zakonodavnu razinu, ali se uvode i nove forme politike uplitanjem (globalnog) civilnog društva i jačanjem međunarodnih organizacija UN i druge međunarodne organizacije Regionalna područja Integracija (npr. EU) Nacionalno i globalno civilno društvo (NVO) Nacionalne države Lokalna politika
Osnovne teze o globalizaciji: Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • (1a) 'globalizacija' je transformacija socijalne geografije označena rastom nadteritorijalnog prostora ALI • (1b) globalizacija ne povlači za sobom kraj teritorijalne geografije; teritorijalnost i nadteritorijalnost koegzistiraju u složenim odnosima • (2) iako se globalizacija pojavila ranije, trend globalizacije se širi dotad neviđenom brzinom i dosegom tek od 1960-ih godina • (3) čini se kako globalizacija danas ima obilježja procesa koji nosi velike žrtve, ali to ne znači da ta obilježja mora nužno zadržati zauvijek; mogući su i obrati, premda šanse za tako nešto još uvijek izgledaju male • (4) iako je globalizacija dotakla gotovo svakog pojedinca i svako mjesto u današnjem svijetu, trend se širi nejednako – najviše se koncentrira na Sjeveru, u gradovima, oko imućnijih klasa, profesionalaca i mlađih generacija • (5) globalizacija ima multidimenzionalnu uzročnu dinamiku – osnovni poticaj dobiva u racionalnom znanju, kapitalističkoj proizvodnji, raznim tehnološkim inovacijama i određenim regulativnim mjerama
Osnovne teze o globalizaciji: Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • (6a) globalizacija NIJEizmijenila društvenu strukturu s obzirom na proizvodnju (kapitalizam), upravu (državu i birokraciju općenito), zajednicu (naciju i zajedništvo općenito), te znanje (racionalizam) ALI • (6b) globalizacija je utjecala na bitne promjene određenih obilježja kapitala, države, nacije i moderne racionalnosti I • (6c) globalizacija je potakla pojavu i rast alternativnih oblika upravljanja pored države, širenje alternativnih oblika zajedništva osim nacije, i razvoj alternativnih tipova znanja pored moderne racionalnosti
Osnovne teze o globalizaciji: Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • (7a) suvremena globalizacija ima određene pozitivne posljedice s obzirom na kulturnu obnovu, komunikacije, decentralizaciju moći, ekonomsku učinkovitost i asortiman dostupnih proizvoda ALI • (7b) neoliberalna politika prema globalizaciji ima mnogenegativne posljedice s obzirom na povećano ekološko uništavanje (degradaciju), na održavanje razine siromaštva, pogoršanje radnih uvjeta, različite oblike kulturnog nasilja, na proširenje neutemeljenih nejednakosti, te na produbljivanje demokratskih deficita
Osnovne teze o globalizaciji: Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • (8a) globalizacija nije nužno dobra ili loša; njene su posljedice uvelike rezultat ljudskih odluka o kojima se može raspravljati i koje se mogu promijeniti I • (8b) postojanjem mnoštva alternativnih politika mogu se izbjeći negativne asocijacije na neoliberalnu globalizaciju ALI • (8b) ne treba zanemariti (podcijeniti) ni političke izazove koje nosi pokretanje (i ostvarenje) cijelog niza učinkovitih reformi
Pregled globalnih aktivnosti (1) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Komunikacije • zračni prijevoz • telekomunikacije • elektronički masovni mediji • globalne publikacije • Tržišta • globalni proizvodi • globalne prodajne strategije • Proizvodnja • globalni proizvodni lanci • globalni izvori sirovina • Novac • globalne valute • bankovne kartice povezane na globalne ATM mreže • digitalni keš u elektroničkim novčanicima • globalne kreditne kartice
Pregled globalnih aktivnosti (2) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Financije • globalne mjenjačnice • globalno bankarstvo (i depoziti i zajmovi) • globalne obveznice ('euro-obveznice') i trgovanje obveznicama • globalne dionice i poslovanje dionicama • globalna tržišta derivatima • globalni biznis osiguranjima • Organizacije • globalne agencije/organizacije • globalne kompanije • globalni korporativni strateški savezi • globalne udruge civilnog društva
Pregled globalnih aktivnosti (3) Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Socijalna ekologija • globalna atmosfera (klimatske promjene, ozonske rupe, radioaktivni otpad, kisele kiše..) • globalna biosfera (smanjenje biološke raznolikosti, iskrčenost šuma) • globalna hidrosfera (povećanje razine mora, zagađenje luka, smanjenje količine pitke vode..) • globalna geosfera (širenje pustinja, smanjenje plodne, obradive zemlje) • Svijest/ savjest • koncepcije svijeta kao jedinog mjesta (za život) • globalni simboli • globalni događaji • globalna solidarnost
Sažetak rasprava o globalizaciji Prema: J. A. Scholte “Globalization: a Critical Introduction” • Polazišne premise • konkurentne definicije: internacionalizacija ili nešto drugo? • različite dimenzije procjenjivanja: globalizam ili skepticizam? • suprotstavljene kronologije: stara ili nova? • Implikacije (značenja) za društvenu strukturu • stari kapitalizam, novi kapitalizam ili post-kapitalizam? • isti etatizam ili vladavina post-suvereniteta? • kulturna homogenost ili heterogenost? • produženje (nastavak) moderne ili početak post-moderne? • Utjecaji na uvjete ljudskog života • povećana ili smanjena sigurnost? • više ili manje pravde? • više ili manje demokracije? • Politički odgovori • neoliberalno povjerenje u sile tržišta? • reformističko povjerenje u javnu politiku? • povjerenje radikala u socijalnu revoluciju?
