1 / 19

MENTALNO ZDRAVLJE DJECE ŠKOLSKE DOBI

MENTALNO ZDRAVLJE DJECE ŠKOLSKE DOBI. Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika pedagoga, 07. rujna 2007., OŠ Kalinovac Jasna Relja, voditeljica ŽSV pedagoga. Sadržaj:. 1. UČESTALOST I VRSTE DUŠEVNIH POREMEĆAJA 2.POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA 3. BIOLOŠKE OSNOVE MOTIVACIJE

berenice
Télécharger la présentation

MENTALNO ZDRAVLJE DJECE ŠKOLSKE DOBI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MENTALNO ZDRAVLJE DJECEŠKOLSKE DOBI Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika pedagoga, 07. rujna 2007., OŠ Kalinovac Jasna Relja, voditeljica ŽSV pedagoga

  2. Sadržaj: • 1. UČESTALOST I VRSTE DUŠEVNIH POREMEĆAJA • 2.POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA • 3. BIOLOŠKE OSNOVE MOTIVACIJE • 4. BIOLOŠKE OSNOVE PAMĆENJA

  3. VRSTE DUŠEVNIH POREMEĆAJA DJECE • Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije: • Organski duševni poremećaji • Duševni poremećaji zbog uporabe psihoaktivnih tvari • Shizofrenija i slični poremećaji • Poremećaji raspoloženja • Neurotski poremećaji • Poremećaji ponašanja • Poremećaji ličnosti • Mentalna retardacija • Poremećaji psihološkog razvoja • Bihevioralni sindromi

  4. MENTALNA RETARDACIJA • Laka • Umjerena • Teška • Duboka

  5. POREMEĆAJI PSIHOLOŠKOG RAZVOJA • Poremećaji govora i jezika • Poremećaji školskih vještina • Poremećaji motoričkih funkcija • Pervazivni razvojni poremećaji (autizam)

  6. POREMEĆAJI PONAŠANJA I EMOCIONALNI POREMEĆAJI • Hiperkinetički poremećaj (ADHD) • Poremećaj ophođenja • Poremećaj socijalnog funkcioniranja • Emocionalni poremećaji • Poremećaji s tikom • Poremećaji uzimanja hrane

  7. EPIDEMIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA pokazuju godišnji porast djece s duševnim poremećajima za 500 do 700. Većinu djece s poremećajima mentalnog zdravlja čine osnovnoškolci. UČESTALOST DUŠEVNIH POREMEĆAJA

  8. POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA • Umjerene promjene raspoloženja prirodno se javljaju i kod djece i kod odraslih ljudi. • Poremećaji raspoloženja se ispoljavaju kao: • A) izrazito povišeno raspoloženje (manično) • B) izrazito sniženo raspoloženje (depresivno)

  9. Depresivno raspoloženje (tužno, snuždeno, plačljivo) – KLJUČNI SIMPTOM Gubitak interesa ili uživanja u svakodnevnim aktivnostima – KLJUČNI SIMPTOM Razdražljivost ili hirovitost Promjena psihomotoričkog ponašanja Promjena apetita Poremećaj spavanja Osjećaj umora Osjećaj krivnje, bezvrijednosti, straha Smetnje pažnje, odsutno mislima, nesigurno Razmišljanje o smrti Za dijagnozu depresije je potreban jedan od dva ključna simptoma, a ukupno 5, od slijedećih promjena raspoloženja, osjećaja ili ponašanja

  10. Najmanje dva tjedna Veći dio dana Gotovo svaki dan Imaju za posljedicu ONESPOSOBLJENOSTza sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima Ako ove promjene traju:

  11. POREMEĆENI ODNOSI U OBITELJI (zanemarivanje, zlostavljanje, općenito loši odnosi u obitelji) ODNOS PREMA DJETETU U OKOLINI I DRUŠTVU (vršnjaci, mediji, škola) PSIHOLOŠKI ČIMBENICI (gubitak, žalovanje, nedostatak pohvala i nagrada, negativan pogled na sebe) BIOLOŠKI ČIMBENICI (genetski č. ,poremećaji živčanog ili endokrinološkog sustava) Čimbenici koji mogu prouzročiti depresiju

  12. Kada kod djeteta primjetimo depresivne simptome treba: • Dati emocionalnu podršku • Smanjiti pritisak na ispunjenje zadataka • Poticati aktivnosti u kojima dijete ima najveće vjerojatnosti za uspjeh • Stvoriti poticajno školsko ozračje • Savjetovati obitelj • Uputiti liječniku ili centru za socijalnu skrb

  13. 22% Švicarska 21% USA, Španjolska 20% Njemačka 12% Indija, Brazil Strategije razvoja mentalnog zdravlja u Europi Dječja psihijatrija u Hrvatskoj nerazvijena. Učestalost poremećaja kod djece

  14. BIOLOŠKE OSNOVE MOTIVACIJE • MOTIVACIJA JE UNUTARNJI PROCES KOJI UTJEČE NA ZAPOČINJANJE, ODRŽAVANJE I USMJERAVANJE PONAŠANJA. • U mozgu ne postoji određeni neuron koji autonomno upravlja složenim procesima. • Uvijek se radi o međusobno povezanim skupinama neurona u različitim dijelovima mozga, tzv. “neuronska mreža”. • U njima se informacije iz okoline ili samog organizma pretvaraju u neki oblik aktivnosti.

  15. BIOLOŠKE OSNOVE PAMĆENJA • Čimbenici učenja mogu se podijeliti na: • Vanjske, tj. utjecaje iz okoline • Unutarnje ili kognitivne • Razvojne i individualne razlike i motivacijske utjecaje

  16. VANJSKI ČIMBENICI UČENJA • Aktivna uključenost učenika – pozornost, praćenje nastave • Socijalna uključenost učenika – učenje oponašanjem, imitacijom, identifikacijom • Smislene aktivnosti – organizirano učenje u školi, kroz slobodne aktivnosti, posjete stručnjaka…

  17. UNUTARNJI ČIMBENICI UČENJA • Nova znanja se bolje pamte ako se nadovezuju na prethodno usvojena • Poznavanje kognitivnih strategija rješavanja problema – ponavljanje, kod čitanja slike pretvarati u slike jer je kapacitet vidnog pamćenja veći od verbalnog • Važnost poznavanja činjenica neophodnih za rješavanje problema – važnost memoriranja činjenica da bi moglo doći i do razumijevanja, započeti učiti od općepoznatih, konkretnih do apstrakntih činjenica.

  18. ČIMBENICI POVEZANI S RAZVOJNIM I INDIVIDUALNIM KARAKTERISTIKAMA I MOTIVACIJSKIM UTJECAJIMA • Razvojne i individualne razlike – otkriće specifičnih gena koji utječu na određene kognitivne funkcije, npr. Pozornost • Motivacija – poticanje učenika na učenje nagrađivanjem, a ne kažnjavanjem, poticanje na suradnju s drugim učenicima, a ne natjecanja, davanje zadatake putem autentičnih materijala

  19. Predavanje za stručne suradnike pedagoge • Sažetak je rađen na temelju predavanja “Mentalno zdravlje djece školske dobi” koje je održano u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, Šalata 12, Zagreb Predavači: Goran Šimić, Elizabeta Radonić, Neven Henigsberg.

More Related