1 / 29

Voda kao životni medij

Voda kao životni medij. mjerenja fizikalno-kemijskih parametara vode i njihova interpretacija. “Voda je osnov svega, iz vode je sve, i sve se u vodu vraća. “ Tales (600 g. pr.n.e.). jedna od osnovnih tvari u prirodi

caitir
Télécharger la présentation

Voda kao životni medij

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Voda kao životni medij mjerenja fizikalno-kemijskih parametara vode i njihova interpretacija

  2. “Voda je osnov svega, iz vode je sve, i sve se u vodu vraća. “ Tales (600 g. pr.n.e.) • jedna od osnovnih tvari u prirodi • pokriva 71 % Zemljine površine  životni prostor za mnoge organizme • izgrađuje 50-90 % svakog živog organizma • ima jednu od ključnih uloga u formiranju klime • oblikuje reljef • sudjeluje u kruženju materije i protoku energije u ekosustavima

  3. Kruženje vode

  4. Svojstva vode od osobite važnosti za žive organizme • polarna molekula  dobro otapalo kemijski čista voda u prirodi ne postoji • važni anioni: CO32-, HCO3-, NO3-, PO43-, Cl- • važni kationi: Ca+, K+, NH4+, Na+ • otopljeni plinovi: O2 , N2 , CO2 , SO2 • velika površinska napetost • najgušća kod 4°C (anomalija vode)

  5. homogenost i konstantnost temperature akvatičkih sustava u odnosu na atmosferu • relativno visok specifični toplinski kapacitet • dobra termalna provodljivost Život u vodi • organizmi hipotonični, hipertonični ili izotonični s vodom - važan je sastav iona u vodi (razlika more-slatke vode)

  6. Raspodjela vode na Zemlji 97,2% - mora i oceani 2,8% - voda na kopnu 2,24% - polarni led i glečeri 0,61% - podzemna voda 0,009% - jezera 0,0001% - tekućice

  7. Pitka voda • 0,003% od ukupne vode na Zemlji • nedovoljne zalihe za današnji stupanj gospodarskog i kulturnog razvitka čovječanstva • oko 40 000 akumulacijskih jezera • oko 70% zaliha slatke vode troši poljoprivreda • oko 22-24% industrija • 6-8% kućanske potrebe (perilica rublja140 l, wc i tuširanje 95 l)

  8. Posljedice potrošnje vode i zagađivanja mora i slatkih voda • onečišćenje vode ksenobioticima • promjena prirodnih tokova i jezera • promjena fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava vode • promjene životnih zajednica voda, smanjenje biološke raznolikosti

  9. mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode • poboljšavaju monitoring površinskih kopnenih voda i priobalnog područja mora i oceana • ukazuju na promjenukvalitete vode • razvijaju kod učenika svijest o važnosti vode kao prirodnog i gospodarskog dobra

  10. Izbor postaje - opis • lokacija - geografske koordinate • prema količini otopljenih soli • slana voda • slatka voda • prema tipu vodene površine • potok, rijeka • jezero, akumulacija • more, ocean • ribnjak • kanal za odvodnju

  11. frekvencija mjerenja - 1 tjedno • Što se mjeri? • prozirnost • temperatura vode • otopljeni kisik • nitrati • pH vode • električna vodljivost • alkalitet • salinitet

  12. Prozirnost • određuje kako duboko prodire svjetlost u vodu gdje omogućuje rast i razvoj alga i podvodih viših biljaka (makrofita) • pokazuje koliki je produktivni sloj vodenog tijela • ovisi o količini suspendiranih tvari, boji vode i količini algi u vodi • suspendirane čestice u vodu dolaze erozijom obala i iz pritoka • većina prirodnih voda ima prozirnost od 1 do nekoliko metara •  1 m - visoko produktivne vode

  13. antropogeni utjecaj - sječa obalne vegetacije, • utjecaj na organizme - zatrpavanje, talože se na škrge,... • mjeri se Secchi-jevim diskom (more, jezera) i turbidity epruvetom • To je prvo mjerenje na terenu

  14. Temperatura vode • ukazuje na količinu topline apsorbirane u vodi • ovisi o solarnoj radijaciji, brzini vode, dubini vode, veličini vodene površine, okolnoj vegetaciji, podzemnim vodama, antropogenom utjecaju • ima velik utjecaj na količinu i raznolikost živog svijeta u vodi • utječe na topljivost kisika, dostupnost hranjivih tvari, stopu razgradnje organskih tvari, metabolizam • mjeri se alkoholnim termometrom, odmah na terenu

  15. Otopljeni kisik • pokazuje masu molekula kisika otopljenih u vodi po jedinici volumena • manje ga je u vodi nego u atmosferi (oko 25 x) • dolazi u vodu iz atmosfere i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka • ovisi o temperaturi (bolje se otapa u hladnoj vodi) - zasićenost kisikom ispod 80% ukazuje na povećanu potrošnju

  16. ovisi o brzini vode i tipu toka • nadmorska visina utječe na topljivost ( veći tlak zraka, veća topivost kisika) • ovisi o salinitetu (veći salinitet, manje otopljenog kisika) • udio kisika ovisi količina organske tvari u vodi (procesi razgradnje) • bez dovoljne količine O2 - život u vodi nije moguć (ispod 3 mg/l - biološka kriza) • kritičan period - ljeto - više temperature

  17. antropogeni utjecaj - otpadne vode opterećene organskim tvarima  bakterijska razgradnja  potrošnja O2 • mjeri se pomoću opreme (kita) za otopljeni kisik (tzv. Winklerova metoda), odmah na terenu

  18. pH vode • mjera kiselosti (negativni logaritam koncentracije vodikovih iona) • većina rijeka i jezera - pH između 6,5 i 8,5 (prirodno ovisi o tipu tla) • kišnica - pH između 5 i 6 (otapaju se CO2 i dr. plinovi) • “kisela kiša” - pH oko 4

  19. utječe na kemijske procese u vodi • niži pH može djelovati toksično • mjeri se pH-indikatorskim papirom, pH-penom ili pH-metrom

  20. Nitrati • najčešći oblik dušika u vodi (NO3-) • u prirodnim vodama u niskim koncentracijama (<1 mg/l N-NO3-) • više koncentracije mijenjaju miris i okus vode • potrebni biljkama za rast (uz fosfate su limitirajući faktor) • prirodno ulaze u vodu oborinama i raspadom organskih tvari u tlu i sedimentu • antropogeni utjecaj - umjetna gnojiva i otpadne vode

  21. povećane koncentracije  povećan razvoj algi i višeg bilja (porast primarne produkcije, eutrofikacija, “cvjetanje”) • mjere se pomoću opreme (kita) za nitrate

  22. Električna vodljivost vode • mjerimo sposobnost provođenja el. struje u uzorku vode  ovisi o količini iona  indirektno određujemo količinu otopljenih tvari u vodi • prirodne vode imaju veću vodljivost ukoliko se nalaze na području od topljivih stijena (vapnenac) • pitka voda mora imati < 750 µS/cm (tj. < 500 mg/l otopljenih tvari) • mjeri se konduktivimetrom

  23. Alkalitet vode • mjera puferske sposobnosti vode (sposobnost da neutralizira kiselinu) • ovisi o količini negativnih iona (CO32-, HCO3-,OH-) • vode s visokim alkalitetom vezane uz topljive sedimentne stijene • pokazuje koliko je stanište osjetljivo na acidifikaciju • kiselina ulazi u vodu putem oborina, a rjeđe kroz tlo

  24. veliki utok kiseline (npr. snažne i dugotrajne oborine) u uvjetima niskog alkaliteta vode (ispod 100 mg/l)  pad pH vode  opasno za sve organizme • kritičan period - otapanje snijega • vode s visokim alkalitetom su kemijski stabilniji za okoliš, budući da negativni ioni vežu teške metale u neškodljive komplekse • mjeri se pomoću opreme (kita) za alkalitet

  25. Salinitet • sadržaj soli u vodi • slane vode - more oko 35 ‰ (35 g/kg; ppt) • poluslane ili boćate vode - 0,5 do 35 ‰ • slatke vode - ispod 0,5 ‰ • određuje živi svijet koji obitava u vodi • salinitet mora i oceana se sporo mijenja • određuje se iz gustoće (areometar) i temperature vode • važno poznavati vrijeme plime i oseke

  26. Nastavljamo druženjem na terenu. Ugodan ostatak dana.

More Related