1 / 29

ZAMJENSKE KULTURE U ODR IVOJ I EKOLO KOJ POLJOPRIVREDI

Batat

celestyn
Télécharger la présentation

ZAMJENSKE KULTURE U ODR IVOJ I EKOLO KOJ POLJOPRIVREDI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. ZAMJENSKE KULTURE U ODRIVOJ I EKOLOKOJ POLJOPRIVREDI dr.sc. Vesna Samobor

    2. Batat slatki krumpir(Ipomea batata) 2. Cicoka topinambur (Helianthus tuberosus) Stevija slatka biljka ( Stevia rebaudiana) Plavi krumpir-Solanum tuberosum 5. Yam (Dioscorea sp.)

    3. 1. Batat slatki krumpir (Ipomea batatas) Spada u porodicu slakova (Convolvulaceae) Domovina: Juna Amerika Poznat preko 5000 godina U Europu donesen u XVI st.

    4. Kemijski sastav Voda 70 % Suhe tvari 30 % od cega Ugljikohidrati 70-90 % Bjelancevine malo Masti gotovo nema Minerali: K, Ca, P, Mg i Fe Vitamini: -karoten, C i E

    5. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala Plodored: najmanje tropolje Gnojidba: do 20 t/ha stajnjaka (+50kg N, 50kg P2O5 , 150kg K2O Sadni materijal: presadnice (vegetativno) iz 20 kg korijena dobije sae oko 1000 presadnica optimalna visina presadnica 20 cm Razmak sadnje: 30 x 50-70 cm Nema bolesti i tetnika (mievi i rovci) pa zatita nije potrebna Berba: od kolovoza do listopada (ovisno o vremenu sadnje) Skladitenje na suhom mjestu, t = 16OC

    6. Zakljucak 1 Batata se iri u proizvodnji u Hrvatskoj zbog izuzetnih nutritivnih vrijednosti: Velika energetska vrijednost (krob 100 g = 96 kcal) Smanjuje kolicinu kolesterola u krvi i masnoca u uci Izvrsna namirnica za ecerae

    7. 2. Cicoka - topinambur (Helianthus tuberosus) Spada u porodicu glavocika (Astaraceae) Domovina: Sjeverna Amerika Poznat preko 3000 godina U Europu donesen u XVI st. prvi kao ukrasna biljka a kasnije kao stocna i ljudska hrana.

    8. Kemijski sastav Voda 78 % Suhe tvari: 22 % od cega Ugljikohidrati: 17 % (inulin 6 %) Bjelancevine: 2,4 % Masti: 0,4 % Minerali: K, Ca, Mg, Fe i P Vitamini: -karoten, C, D i B skupina

    9. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala Gnojidba: ne pretjerana (30kg N, 50kg P2O5 , 50kg K2O) Sadni materijal: gomolji (sadnja u proljece) Razmak sadnje: 15 x 50 cm, jarci dubine 8-10 cm, Nema bolesti i tetnika (mievi i rovci) pa zatita nije potrebna Berba: od kolovoza do ranog proljeca Skladitenje u vlanom i hladnom pjesku, podnosi temperaturu do -300C pa moe ostati u Polju do potronje

    10. Zakljucak 2 Cicoka se ponovo vraca u proizvodnju kao izvrsna ljudska i stocna hrana (svinje), te kao sirovina u farmaceutskoj industriji. Izuzetnih nutritivnih svojstava: Mala energetska vrijednost (100 g = 30 kcal) Izvrsna namirnica za ecerae (inulin), titi srce i krvne ile, titi od osteoporoze, titi od virusa i bakterija (inulin), jaca imunitet (kolin i betain)

    11. 3. Stevija (Stevia rebaudiana) Spada u porodicu glavocika (Astaraceae) Domovina: Paragvaj Poznat preko 1500 godina (indijansko pleme Guarana) U Europu donesen u XVI st. (sladilo za caj) U 18. st. zbog proizvodnje ecera iz repe i trske pala u zaborav.

    12. Kemijski sastav U listovima sadri: terpene, flavonoidi i glikozidi (stevizid, rebaudiozid i dulkozid) Ekstrahirani steviozid cak 300 puta sladi od ecera.

    13. Sjeme stevije

    14. Zabranjena upotreba stevije kao zasladivaca prvo u Americi s zatim i u Europskim zemljama. Objanjenje: nije dovoljno ispitano njeno djelovanje. Stvarno: ugroava velike proizvodace ecera.

    15. Zakljucak 3 Danas je Japan jedina zemlja u kojoj je zabranjena upotreba sintetickih zasladivaca, pa se u tu svrhu koristi stevija kao prirodni zasladivac. Kako je sve vie znanstvenih spoznaja o negativnim ucincima sintetickih zasladivaca, stevija ce postati ponovno zanimljiva.

    16. nastavak U prosincu 2008. dozvoljena upotreba u SAD-u EU razmatra dozvolu koritenja Stevije kao zasladivaca U Hrvatskoj nije zabranjeno koritenje

    17. 4.Plavi krumpir Prva pretpostavka: potjece iz N.Zelanda gdje su ga uzgajali starosjedioci-Maori Druga pretpostavka :potjece iz Anda, a koristili su ga Inke Danas su oplemenjivanjem storene sorte plavog krumpira koje se uspjeno proizvode i u Europi.

    18. Tehnologija proizvodnje Sadnja gomolja krajem oujka, pocetkom travnja u laganije,humusom bogato tlo Tijekom vegetacije potrebna zatita od bolesti i tetnika sa ekolokim pripravcima ili dozvoljenim sredstvima (bakreni preparati, novodor i dr.)

    19. Plavi krumpir-cvatnja

    21. Oguljeni i preni plavi krumpir

    22. Plavi krumpir Plavi krumpir je interesantna varijacija krumpira, vizualno dopadljiva . Upotrebljava se za jelo kuhani i peceni, za proizvodnja cipsa i hladnih salata Bogat antocijanom

    23. 5. Jam Dioscorea sp.

    24. Dioscorea batatas (D. Opossitifolia) Potjce iz Japana Velik broj vrsta i sorata Kemijski sastav:- 82% voda - 2,2 % proteini -13,8 % ugljikohidrati - 1 % vlakna - minerali i vitamini

    25. Korijen jama

    26. Uzgoj jama Suncana ekspozicija Plodna, strukturna i duboka tla Izbjegavati izloenost povrina vjetru

    27. Razmnoavanje- korjenom i jesenskim izbojima Sadnja u proljece kada i krumpir Razmak u redu 20 cm 30 cm Razmak izmedu redova 80 cm 100 cm Korijen se razvije okomito do 1m Na manjim povrinama uzgoj u cijevima

    28. Skladitenje U hladnijim (8C) i suhim prostorima Za reprodukciju se koristi vrni dio korijena duine 15cm Izboji pobrani u jesen Daju manji korijen teine 0,3 kg

    29. Koritenje jama Za jelo : svjei ili pripljen kao krumpir U farmaceutskoj industriji zbog ljekovitosti Regulacije ecera u krvi - glikogenski protein holing Regulira rad bubrega, sniava krvni tlak Stimulira rad endokrinih ljezda i jaca imunitet CH i vlakna odravaju osjecaj sitosti

    30. Istraivanja o jamu provedena su u okviru projekta Vrednovanje tehnologije uzgoja suptropskih kultura batata i jama na Agronomskom fakultetu u Zagrebu , a voditelj projekta je doc. dr.sc. Bruno Novak

More Related