E N D
1. ZAMJENSKE KULTURE U ODRIVOJ I EKOLOKOJ POLJOPRIVREDI dr.sc. Vesna Samobor
2. Batat slatki krumpir(Ipomea batata)
2. Cicoka topinambur (Helianthus tuberosus)
Stevija slatka biljka ( Stevia rebaudiana)
Plavi krumpir-Solanum tuberosum
5. Yam (Dioscorea sp.)
3. 1. Batat slatki krumpir (Ipomea batatas) Spada u porodicu slakova (Convolvulaceae)
Domovina: Juna Amerika
Poznat preko 5000 godina
U Europu donesen u XVI st.
4. Kemijski sastav Voda 70 %
Suhe tvari 30 %
od cega
Ugljikohidrati 70-90 %
Bjelancevine malo
Masti gotovo nema
Minerali: K, Ca, P, Mg i Fe
Vitamini: -karoten, C i E
5. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala
Plodored: najmanje tropolje
Gnojidba: do 20 t/ha stajnjaka (+50kg N, 50kg P2O5 , 150kg K2O
Sadni materijal: presadnice (vegetativno)
iz 20 kg korijena dobije sae oko 1000 presadnica
optimalna visina presadnica 20 cm
Razmak sadnje: 30 x 50-70 cm
Nema bolesti i tetnika (mievi i rovci) pa zatita nije potrebna
Berba: od kolovoza do listopada (ovisno o vremenu sadnje)
Skladitenje na suhom mjestu, t = 16OC
6. Zakljucak 1 Batata se iri u proizvodnji u Hrvatskoj zbog izuzetnih nutritivnih vrijednosti:
Velika energetska vrijednost (krob 100 g = 96 kcal)
Smanjuje kolicinu kolesterola u krvi i masnoca u uci
Izvrsna namirnica za ecerae
7. 2. Cicoka - topinambur (Helianthus tuberosus) Spada u porodicu glavocika
(Astaraceae)
Domovina: Sjeverna Amerika
Poznat preko 3000 godina
U Europu donesen u XVI st.
prvi kao ukrasna biljka a kasnije kao stocna i ljudska hrana.
8. Kemijski sastav Voda 78 %
Suhe tvari: 22 %
od cega
Ugljikohidrati: 17 %
(inulin 6 %)
Bjelancevine: 2,4 %
Masti: 0,4 %
Minerali: K, Ca, Mg, Fe i P
Vitamini: -karoten, C, D i B skupina
9. Agrotehnika Prilagoden svim tipovima tala
Gnojidba: ne pretjerana (30kg N, 50kg P2O5 , 50kg K2O)
Sadni materijal: gomolji (sadnja u proljece)
Razmak sadnje: 15 x 50 cm, jarci dubine 8-10 cm,
Nema bolesti i tetnika (mievi i rovci) pa zatita nije potrebna
Berba: od kolovoza do ranog proljeca
Skladitenje u vlanom i hladnom pjesku, podnosi temperaturu do -300C pa moe ostati u Polju do potronje
10. Zakljucak 2 Cicoka se ponovo vraca u proizvodnju kao izvrsna ljudska i stocna hrana (svinje), te kao sirovina u farmaceutskoj industriji.
Izuzetnih nutritivnih svojstava:
Mala energetska vrijednost (100 g = 30 kcal)
Izvrsna namirnica za ecerae (inulin),
titi srce i krvne ile,
titi od osteoporoze,
titi od virusa i bakterija (inulin),
jaca imunitet (kolin i betain)
11. 3. Stevija (Stevia rebaudiana) Spada u porodicu glavocika
(Astaraceae)
Domovina: Paragvaj
Poznat preko 1500 godina
(indijansko pleme Guarana)
U Europu donesen u XVI st.
(sladilo za caj)
U 18. st. zbog proizvodnje ecera iz repe i trske pala u zaborav.
12. Kemijski sastav
U listovima sadri: terpene, flavonoidi i glikozidi
(stevizid, rebaudiozid i dulkozid)
Ekstrahirani steviozid cak 300 puta sladi od ecera.
13. Sjeme stevije
14.
Zabranjena upotreba stevije kao zasladivaca prvo u Americi s zatim i u Europskim zemljama.
Objanjenje: nije dovoljno ispitano njeno djelovanje.
Stvarno: ugroava velike proizvodace ecera.
15. Zakljucak 3 Danas je Japan jedina zemlja u kojoj je zabranjena upotreba sintetickih zasladivaca, pa se u tu svrhu koristi stevija kao prirodni zasladivac.
Kako je sve vie znanstvenih spoznaja o negativnim ucincima sintetickih zasladivaca, stevija ce postati ponovno zanimljiva.
16. nastavak U prosincu 2008. dozvoljena upotreba u SAD-u
EU razmatra dozvolu koritenja Stevije kao zasladivaca
U Hrvatskoj nije zabranjeno koritenje
17. 4.Plavi krumpir Prva pretpostavka: potjece iz N.Zelanda gdje su ga uzgajali starosjedioci-Maori
Druga pretpostavka :potjece iz Anda, a koristili su ga Inke
Danas su oplemenjivanjem storene sorte plavog krumpira koje se uspjeno proizvode i u Europi.
18. Tehnologija proizvodnje Sadnja gomolja krajem oujka, pocetkom travnja u laganije,humusom bogato tlo
Tijekom vegetacije potrebna zatita od bolesti i tetnika sa ekolokim pripravcima ili dozvoljenim sredstvima (bakreni preparati, novodor i dr.)
19. Plavi krumpir-cvatnja
21. Oguljeni i preni plavi krumpir
22. Plavi krumpir Plavi krumpir je interesantna varijacija krumpira, vizualno dopadljiva .
Upotrebljava se za jelo kuhani i peceni, za proizvodnja cipsa i hladnih salata
Bogat antocijanom
23. 5. Jam Dioscorea sp.
24. Dioscorea batatas (D. Opossitifolia) Potjce iz Japana
Velik broj vrsta i sorata
Kemijski sastav:- 82% voda
- 2,2 % proteini
-13,8 % ugljikohidrati
- 1 % vlakna
- minerali i vitamini
25. Korijen jama
26. Uzgoj jama Suncana ekspozicija
Plodna, strukturna i duboka tla
Izbjegavati izloenost povrina vjetru
27. Razmnoavanje- korjenom i jesenskim izbojima
Sadnja u proljece kada i krumpir
Razmak u redu 20 cm 30 cm
Razmak izmedu redova 80 cm 100 cm
Korijen se razvije okomito do 1m
Na manjim povrinama uzgoj u cijevima
28. Skladitenje U hladnijim (8C) i suhim prostorima
Za reprodukciju se koristi vrni dio korijena duine 15cm
Izboji pobrani u jesen
Daju manji korijen teine 0,3 kg
29. Koritenje jama Za jelo : svjei ili pripljen kao krumpir
U farmaceutskoj industriji zbog ljekovitosti
Regulacije ecera u krvi - glikogenski protein holing
Regulira rad bubrega, sniava krvni tlak
Stimulira rad endokrinih ljezda i jaca imunitet
CH i vlakna odravaju osjecaj sitosti
30. Istraivanja o jamu provedena su u okviru projekta Vrednovanje tehnologije uzgoja suptropskih kultura batata i jama na Agronomskom fakultetu u Zagrebu , a voditelj projekta je doc. dr.sc. Bruno Novak