Ekolo ki sustavi

1. Ekolo�ki sustavi

2. Organizacijske razine prirode �iva ? ne�iva priroda �iva priroda: jedinka = pojedinacni organizam koji �ivi u svom stani�tu. stani�te = �ivotni prostor sa �ivotnim uvjetima (ekolo�kim cimbenicima), u kojem jedinka �ivi i na koji je prilagodena

3. Vrsta = skupina srodnih organizama koji: imaju slicna obilje�ja imaju jednake ili slicne �ivotne potrebe 3. *mogu se medusobno razmno�avati, dajuci plodno potomstvo.

4. Populacija = svi predstavnici iste vrste koji �ive na istom stani�tu i vezani su medusobnim odnosima, u prvom redu razmno�avanjem. Pokazatelji populacije: rodnost (natalitet) = br. novorodenih jedinki u odnosu na ukupan br. jedinki u jedinici vremena. smrtnost (mortalitet) = br. uginulih jedinki u odnosu na ukupan br. jedinki u jedinici vremena.

5. Biocenoza = skup svih populacija: biljnih (AUTOTROFI) �ivotinjskih (HETEROTROFI) bakterijskih (HETEROTROFI) koje �ive na istom stani�tu u isto vrijeme.

6. Ekosustav = biocenoza + njeno stani�te. To je osnovna nedjeljiva, samoodr�iva i samoobnovljiva organizacijska jedinica prirode u kojoj su �iva bica i njihovo stani�te ujedinjeni: kru�enjem tvari protokom energije

7. Razliciti ekosustavi: �uma jezero more pustinja livada travnjak mocvara bara

15. Zatvoreni krug izmedu proizvodaca, potro�aca i razlagaca naziva se hranidbenim lancem. On ima onoliko karika koliko u nekom hranidbenom lancu ima sudionika (npr. u travnjaku: biljka?skakavac?�aba?zmija?jastreb. To je lanac od 5 troficnih stupnjeva.

17. Kru�enje tvari u ekosustavu Tvari kru�e: od biljke � anorganski jednostavni spojevi preko �ivotinja � organski slo�eni spojevi do bakterija � od organskih u anorganske natrag u biljke � anorganski jednostavni spojevi

19. Ekosfera

20. Dijelovi ekosfere: atmosfera hidrosfera litosfera pedosfera biosfera agrosfera

21. Atmosfera

24. Hidrosfera

25. Fizikalno-kemijske znacajke hidrosfere temperatura � prosjecna 4�C slanost � prosjecna 35 �/oo otopljeni O2 � 1% morske struje svjetlost � prodiranje do 100 m dubine anomalija vode

27. Kemijski sastav litosfere

28. 3 vrste stijena: eruptivne: nastale vulkanskim erupcijama koje su iz unutra�njosti Zemlje na povr�inu donijele u�arenu magmu (granit) sedimentne: drobljenjem, erozijom, talo�enjem prvobitnih stijena (dolomit, vapnenac, pje�cenjak) metamorfne: preobrazbom prvobitnih stijena u uvjetima visokih temperatura i tlaka (antracit, mramor)

29. Vi�e od polovice litosfere le�i u oceanima dublje od 3 000 m. najdublja tocka: 11 025m � Marijanski jarak najvi�a tocka: 8 848 m � Mt Everest na najvi�im planinskim vrhuncima litosfera prelazi u kriosferu � zonu vjecnog snijega i leda.

30. Pedosfera = rastresita povr�inska ovojnica nastala drobljenjem litosfere. Sastavljena od tla. Pedogeneza: fizikalnim procesima kemijskim procesima aktivno�cu �ivih organizama starenjem stijena

31. Biosfera = �ivi svijet za Zemlji: �ivi u oceanima, planinama, pustinjama, pra�umama, ledenjacima, termalnim vrelima, na polovima. svi ekosustavi Zemlje ujedinjeni su u velik, planetarni, samoodr�iv i samoobnovljiv ekosustav zvan biosfera.

35. Geobiosfera - BIOMI Biomi su velike kontinentalne cjeline sastavljene od vi�e ekosustava kojim je zajednicka klimatska zona (zonobiomi).

76. Biolo�ka raznolikost (biodiverzitet) = mjera koja opisuje svekoliku raznolikost �ivog svijeta nekog podrucja na razini: vrsta i ostalih taksonomskih jedinica njihovih stani�ta njihovih gena

77. Agrosfera = sav poljoprivredni prostor na Zemlji. Agrosfera se sastoji od agroekosustava. Agrosustav = agrobiotop + agrobiocenoza Biocenoza: proizvodaci potro�aci razgradivaci