1 / 66

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI. Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 200 3. Sadržaj. INFORMATI ČKA INFRASTRUKTURA ITS-a TEHNIČKI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE NEIZRAZITA LOGIKA U PROMETU I TRANSPORTU GENETIČKI ALGORITMI U PROMETU I TRANSPORTU INTELIGENTI AGENTI U ITS-u.

ciaran-cooke
Télécharger la présentation

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. INTELIGENTNITRANSPORTNISUSTAVI Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 2003.

  2. Sadržaj • INFORMATIČKA INFRASTRUKTURA ITS-a • TEHNIČKI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE • NEIZRAZITA LOGIKA U PROMETU I TRANSPORTU • GENETIČKI ALGORITMI U PROMETU I TRANSPORTU • INTELIGENTI AGENTI U ITS-u

  3. INFORMATIČKA INFRASTRUKTURAITS-a Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 2003.

  4. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI ITS Transporti promet Telekomunikacije i informatika TELEMATIKA U PROMETU

  5. TELEFON TELEFAX TELEKOMUNIKACIJE PRIJENOS INFORMACIJA NA DALJINU ELEKTRONIČKIM SREDSTVIMA

  6. INFORMATIKA • - UNOS • OBRADA • POHRANA • PREDAJA • OBJAVA • PRISTUP • RAZMJENA INFORMACIJA

  7. TELEMATIČKI SUSTAV INTERNET/INTRANET TRANSPORT ITS WORLD WIDEWEB GIS +GPS

  8. SVEPRISUTNO RAČUNALSTVO • Pervasive = koji prožima • Ubiquitous = svudašnji INFORMACIJA – BILO KADA, BILO GDJE Informacijsko društvo – Društvo znanja

  9. Decentralizacija energije • Strojevi i obrada energije su pokrenuli industrijsku “revoluciju” • Prvotno proizvodnja i potrošnja energije na jednom mjestu • Decentralizacija proizvodnje i potrošnje energije – motor s unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija • Razvoj novih primjena

  10. Decentralizacija računalne snage • Strojevi pojačavaju snagu čovjeka • Računala pojačavaju mentalne, intelektualne, sposobnosti čovjeka • Doba velikih računala • Statička okolina • Središnje upravljanje uređajima, aplikacijama i korisničkim sučeljem • Doba osobnih računala • Doba sveprisutnih računala

  11. Razvoj sveprisutnih računala 1960 1980 2000 DOBA VELIKIHRAČUNALA DOBA OSOBNIHRAČUNALA (PC, Notebook) DOBA SVEPRISUTNIHRAČUNALA (PDA, HHA, Table PC, Grid)

  12. Grid • Visoki stupanj integracije računalnih sustava brzim komunikacijskim mrežama • Na zahtjev: • Procesna moć • Memorijski prostor • Podaci • Programi • Sveopća virtualizacija (prikrivenost izvedbe sustava) računalnih usluga • Računalni ekosustav – proizvodnja, razdioba i potrošnje

  13. Okolina sveprisutnog računalstva NOVE VRSTEUREĐAJA UREĐAJI / TEHNOLOGIJE INTERNET / BEŽIČNE MREŽE POKRETLJIVOST SVEPRISUTNORAČUNALSTVO USLUGE S DODANOM VRIJEDNOŠĆU POVEZANOST BEZ GRANICA DIGITALNISADRŽAJI UGRAĐENISUSTAVI SVEPRISUTNOST INFORMACIJA RASTUĆA RAČUNALNAZAJEDNICA PRIMJENE / USLUGE

  14. POSLUŽITELJPOHRANA I OBRADA RADNA STANICAUREĐIVANJE I RUKOVANJE TERMINALNI UREĐAJ TVORBA I PRISTUP USLUGE Infrastruktura Sadržaj Pristup Komunikacije STANDARDI HTML GSM XML WAP Java 802.11 SQL Bluetooth IrDA HTTP Konvergencija računala, komunikacija, sadržaja i usluga

  15. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA • Tehnologija za tvorbu, pohranu, razmjenu i upotrebu informacija u svim njezinim oblicima (poslovni podaci, govorna komunikacija, fotografije, video zapisi, multimedijski prikazi, …) • Obuhvaća telekomunikacijsku i računalnu tehnologiju – telekomunikacije, računala, integracija računala i komunikacija

  16. ELEKTRONIČKO RAČUNALO • Računalo je uređaj sastavljen od elektroničkih i elektromehaničkih sklopova koji prihvaća informacije i njima rukuje prema programu (prethodno zadanim uputama rukovanja podacima) koji opisuje način obrade podataka • Računalo raspolaže uređajem za pohranu podataka i programa (također predstavlja vrstu podataka)

  17. ELEKTRONIČKO RAČUNALO • Sklopovska oprema (Hardware) • Programska oprema (Software) • Operacijski sustav (OS – Operating System) • Sustav upravljanja bazom podataka (DBMS – Data Base Management System) • Grafičko korisničko sučelje (GUI – Graphics User Interface) • Namjenski programi (aplikacije) i programski jezici

  18. OSNOVNE SKLOPOVKSE KOMPONENTE RAČUNALA • Procesor • Memorija • Sabirnice • Priključnice • Vanjski uređaji (disk jedinica, video jedinica, tipkovnica, miš, tiskalo, …)

  19. ROM (16 KB) • Operacijski sustav • Komunikacija • Zaštita (DES, RSA) • EEPROM (16 KB) • Datotečni sustav • Datoteke programa • Ključevi • Lozinke • Aplikacije • SPJ • 8 (16, 32) bita • 5 MHz, 5 V • Kripto-koprocesor RAM (4 KB) Pametna (Smart) kartica

  20. Sklopovi za izvođenje programa • Programsko brojilo pokazuje na sljedeću naredbu programa koja će se izvesti • Dekoder naredbi prepoznaje naredbu i priprema aritmetičko-logičku jedinicu za izvođenje naredbe • Programi i podaci smješteni u ispisno/upisnoj (RAM) memoriji • Taktom se pokreću operacije dohvata (fetch) i izvođenja naredbe (execute)

  21. +1 Ispisno/upisna memorija (RAM) Programsko brojilo e e Takt f f e Dekoder naredbi Podaci Aritmetičko-logička jedinica CIKLUS RADA RAČUNALA PROCESOR

  22. +1 (A) Naredba se iz memorijske lokacije (A) prenosi u dekoder naredbi Programsko brojilo e e Takt f f e Dekoder naredbi Podaci Aritmetičko-logička jedinica 1. Dohvat naredbe – f PROCESOR

  23. +1 Podaci se iz memorije prenose u aritmetičko-logičku jedinicu Programsko brojilo e e Takt f f e Dekoder naredbi Podaci Aritmetičko-logička jedinica 2. Izvođenje naredbe - e PROCESOR

  24. PROGRAMSKA OPREMA • Upravlja radom računala • Programiranje pomoću programskih jezika • Naredbe zapisane programskim jezikom se prevode u jezik računala (strojni jezik) • Izvodi različite zadatke

  25. Primjeri programskih zadataka • Prikupljanje podataka • Praćenje vozila • Usmjeravanje vozila • Grafički prikaz • Upravljanje bazom podataka • Obrada teksta • Proračunske tablice

  26. PROGRAMSKA OPREMA • Sistemski programi • Operacijski sustav • Sustavi upravljanja bazama podataka • Grafička korisnička sučelja • Aplikacijski programi

  27. APLIKACIJE KORISNIČKO SUČELJEGrafičko (GUI) Prepoznavanje rukopisa Tekst u govor Prepoznavanje govora OSNOVNE KOMPONENTEPristup bazama podataka Zaštita podataka (elektroničko plaćanje,digitalni potpis) KOMUNIKACIJSKE Poruke Protokoli Usluge INDUSTRIJSKE Smart Card API Telefon API GPS API OPERACIJSKI SUSTAV SKLOPOVSKA OPREMA Programski slojevi uređaja

  28. OPERACIJSKI SUSTAV (OS) • Operacijski sustav upravlja svim ostalim programima računala • Ostali programi se nazivaju aplikacijama • Aplikacije daju zahtjev za uslugama operacijskog sustava putem utvrđenog sučelja aplikacijskih programa (API) • Korisnici izravno djeluju korištenjem upravljačkog jezika

  29. ZADACI OS-A • Upravlja korištenjem memorije (gdje se što pohranjuje) • Upravlja ulazom i izlazom podataka između računala i vanjskih jedinica (disk, tiskalo, …) • Obaviještava korisnika i aplikacijske programe o stanju sustava i pogreškama u sustavu

  30. VIŠEZADAĆNI OS • Istovremeno izvođenje više programa • Operacijski sustav određuje koji se program treba izvoditi • Određuje trajanje izvođenja pojedinog programa • Određuje prikaz izlaznih podataka aplikacije

  31. Video Naredbe za prijenos podataka Operacijski sustav Ulaz API Aplik.1 Aplik.2 Aplik.n Podaci za aplikaciju Memorija (RAM) Disk VIŠEZADAĆNI OS

  32. NAJZASTUPLJENIJI OS-I • Stariji sustavi – Amiga, Apple II, Atari, CP/M i DOS • Microsoft: Windows 3.x, Windows 95, Windows 98, Windows NT, Windows 2000, Windows XP, Windows CE • Unix: Unix, Ultrix, HP-UX, AIX, SCO Unix, Solaris • Ostali sustavi: Linux, MacOS

  33. Sustavi upravljanja bazama podataka • Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS) je aplikacijski program • Podržava izgradnju baza • Podržava pristupe bazama • Upravlja zahtjevima korisnika i ostalih programa • Oslobađa korisnika od poznavanja fizičke organizacije i položaja podataka

  34. Baza podataka kao tablica Zaposlenici

  35. PODJELA DBMS-A • Relacijski DBMS (RDBMS) – najčešća primjena • Raspodjeljeni DBMS (DDBMS) - ITS aplikacije • Objektu osmjereni DBMS (OODBMS) – relativno nova tehnologija

  36. Dohvat podataka iz baze - SQL • SQL (Structured Query Language) – Jezik strukturiranih upita – standardni jezik za dohvat informacija i obnavljanje podataka u bazi • SQL standardizirani jezik ISO, ANSI • Većina sustava baza podataka podržava SQL s vlastitim proširenjima standardnog jezika • Upravljačkim jezikom se tvore zahtjevi (upiti) za izbor, umetanje, obnavljanje i lociranje podataka

  37. RELACIJSKA BAZA PODATAKA • Skupina podataka, ustrojena u vidu tablica, kojoj se može pristupiti i presložiti je na različite načine bez potrebe reorganizacije tablica • Između tablica se uspostavljaju veze (relacije) preko kojih se može pristupiti traženim podacima

  38. Ralacija Zaposlenici - Odjel Zaposlenici

  39. Baza Odjel

  40. RASPODJELJENA BAZA PODATAKA • Podaci su fizički odvojeni (raspodjeljeni) • Podaci su obično smješteni na izvoru (mjestu gdje su nastali) • Dohvat podataka (SQL) bez poznavanja mjesta njihovog smještaja • Primjenljiva u ITS sustavima - održavanje podataka provodi posrednik koji ih prikuplja i unosi u sustav

  41. SQL upit Izvještaj DDMBS Zagreb Zadar Zadarskizaposlenici Zagrebačkizaposlenici RASPODJELJENI DBMS

  42. Objektu usmjerena baza podataka • OODBMS je DBMS koji podržava modeliranje i stvaranje podataka kao objekata • Podaci se zadaju u obliku objekata i njihovih značajki • OODBMS odgovara objektu usmjerenom programiranju

  43. Grafičko korisničko sučelje - GUI • Najvidljiviji element sustava • Određuje djelotvornost uzajamnog djelovanja korisnika i računala • Prilagođuje se vrsti korisnika: • dispečer, • operater, • vozač, …

  44. KOMPONENTE GUI-A • Ikone • Potezni izbornici • Prozori • Izvještaji • Posebni prikazi • Alarmi, • Detaljni dijagrami, …

  45. ZADAVANJE GUI-A • Boja i oblik • Mogućnosti povećanja, smanjenja, … • Mogućnosti upotrebe (pop-up prikazi, maskiranje, postavljanje ispred/iza …) • Podloga • Sučelja između prikaza • Učestalost obnavljanja

  46. OBLIKOVANJE GUI-A • Brzim stvaranjem prototipova(rapid prototyping) • Tokom oblikovanja prototipa dolazi se do zahtjeva na sučelje

  47. Razvoj Prototip Povratna veza Korisnik Brzo stvaranje prototipa

  48. APLIKACIJSKI PROGRAMI • Programi prilagođeni zahtjevima korisnika • Različite namjene • Nadzor prometa • Praćenje vozila • Naplata cestarine, … • Vlastiti razvoj i programiranje ili preuzimanje gotovih programa

  49. Sučelja aplikacijskih programa - API • Nadzirana od operacijskog sustava • Za podršku u radu često koriste baze podataka • Pribavljaju podatke korisničkom sučelju • Sadrže sučelja (upravljački program – driver) za komunikaciju s vanjskim uređajima • Sadrže zaštitne mehanizme protiv neovlaštenog pristupa podacima

  50. Operacijski sustav API-i Zaslon Vanjski uređaji GUI Aplikacijski programi Driveri Tipkovnica DBMS Disk PROGRAMSKI SUSTAV

More Related