1 / 41

URBANIZACIJA HRVATSKE

URBANIZACIJA HRVATSKE. 2. D, ožujak. pojam: urbanizacija od lat. urb, urbis = grad što je urbanizacija? – proces nastanka gradova i rast broja stanovnika u gradovima Što je stupanj urbanizacije? - udio broja stanovnika u gradovima u ukupnom br. stanovnika neke zemlje

delila
Télécharger la présentation

URBANIZACIJA HRVATSKE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. URBANIZACIJA HRVATSKE 2. D, ožujak .

  2. pojam: urbanizacija od lat. urb, urbis = grad • što je urbanizacija? • – proces nastanka gradova i rast broja stanovnika u gradovima • Što je stupanj urbanizacije? • - udio broja stanovnika u gradovima u ukupnom br. stanovnika neke zemlje • 1931. 18,6% 1971. 41% 2001. 69% • raste nakon II.sv. rata • br. st. u gradovima raste zbog deruralizacije

  3. Različiti stupanj urbanizacije u različitim dijelovima Hrvatske: • Osijek –manji udio, dok hrv. primorje veći ZAŠTO? • Litoralizacija – stanovništvo iz zaleđa i s otoka seli u gradove na obali (Rijeka, Zadar, Split) • Nepravilan urbani sustav - tj većinom mali gradovi i 1 veliki tj. glavni grad : • Zagreb oko 800 tis., • Split oko 176 tis. • Rijeka 144 tis., Osijek 114 tis., Zadar 72 tis.

  4. Rastom gradova (urbanizacijom) dolazi do spajanja gradova tj. konurbacija: • Konurbacijska zona Rijeke + Opatija + Bakar + Crikvenica + Novi Vinodolski • Konurb. zona Zagreba + V. Gorica + Sesvete • Što je nodalna regija ili gravitacijsko područje? • gravitacija=privlačenje, dakle: grad + njegovo gravitacijsko područje tj prostor utjecaja grada • Gorska Hrvatska ga nema – te stanov. gravitira Rijeci, Karlovcu, Zagrebu ili Zadru

  5. Razvoj gradova • Prvi gradovi: u Rimsko doba: Andautonia (Zg.) Siscia, Mursa (Osijek), Pola, Salona, Cibaliae (Vinkovci) • GrčkekolonijenaJadranu (starivijek) • – mreža gradova jače razvijena na panonskom i peripanonskom prostoru te na obali, manje u Dinaridima • Ranisrednjivijek (5.-10.st.) obrambenafunkcija • Izselapremazidinamagradova - nastajuprigrađa • Povoljanprometnipoložajilitrgovina- Zagreb, Karlovac, Sisak, Vinkovci, Knin • 18. i 19. st. cestepremamoru: lučkigradoviSenj, Rijeka

  6. ZAGREB- prometno, gospodarsko, kulturno, političko središte RH • Antičko doba: Andautonia • Srednji vijek: Gradec (građanski) i Kaptol (crkveni) • 1242.g. Gradec dobiva Zlatnu bulu – slobodni kraljevski grad • krajem 17. st. - glavni grad (do tada Varaždin) • 1848.g. Gradec i Kaptol se ujedinjuju • Gradnjom cesta i pruga prema moru (Rijeci) razvija se i raste Zagreb • Nakon II. sv. rata . širi se južno od Save = Novi Zagreb

  7. Andautonija – na području današnjeg Ščitarjeva

  8. Arheološki ostaci u Andautoniji

  9. Trg bana Josipa Jelačića 1880.g.

  10. Satelitska snimka Zagreba

  11. OSIJEK- vodeće središte istočne Hrvatske • Antičko doba: Mursa – na prijelazu preko Drave • Srednji vijek: 13.st. ratnički pohodi Tatara – zaustavlja se razvoj • 14. st. povratak stanovnika – razvija se trgovina • 16. st. prodor Osmanlija – zaustavlja razvoj • ponovno se razvija od kraja 17.st. • kraj 19.st. gradnja željeznice – razvoj industrije • danas: 115 tis. Stanovnika, 4. grad po veličini

  12. Osijek – od hrv. riječi: oseka

  13. Osječka promenada

  14. RIJEKA- naša najveća luka, 3. grad po veličini sa 144 tis. st. • Antičko doba: Tarsatica – povoljan smještaj na vrhu Kvarnerskog zaljeva i najkraći put prema srednjoj Europi! GORSKI PRAG • 13. st. dva naselje: Rika i Trsat • 15.st. razvoj brodogradnje, trgovine – Od kuda se koriste drva za brodogradnju? • 18. i 19. st. gradnja cesta: Karolina (Bakar) i Lujzijana (Rijeka) • 1779. Rijeka postaje izravno podređena ugarskoj kruni • 1873. pruga Budimpešta- Zagreb – Rijeka • Nakon I.sv. rata “Riječko pitanje” – međunarodni problem – riješava se uspostavom Slobodne Države Rijeka 1920. • 1924.g. Rimski ugovor – pripada Italiji • Nakon II. sv. rata : pripada Hrvatskoj

  15. Riječka panorama

  16. Zanimljivosti: • Prvi torpedo izrađen u Rijeci – projektirali i izradili su ga pomorski kapetan Ivan Luppis , te engleski inženjer Robert Whitehead • Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno u Rijeci • Rijeka je bila nezavisna država od 1920. do 1924. • Riječani koji ru rođeni 1913. i doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku. • Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.

  17. SPLIT-središnje naselje južne Hrvatske i 2.grad po veličini sa 176 tis. st. • Smjestio se na obali u blizini dvije rijeke, na poluotoku ispod prijevoja Klisa • Nastanak grada povezuje se s gradnjom Dioklecijanove palače u 4.st. • 15. – 18.st. pod mletačkom vlašću • 1804.-1813. pod Francuskom tj. Napolenom • Nakon toga pod Habsburškom monarhijom • Razvoj grada tj. luke i industrije potiče lička pruga 1925. i unska pruga 1948. • Sveučilišno, kulturno-znanstveno i sportsko središte • Glavno tranzitno mjesto za srednjodalmatinske otoke

  18. Nekadašnji izgled Dioklecijanove palače

  19. …današnji ostaci palače - uvrštena jeuUNESCO-v popis svjetske baštine 1979.g. -

  20. Peristil – središnji trg Dioklecijanove palače

  21. Splitska luka

  22. PULA • Antika: nastala prije više od 3 tis. g. na brežuljku Kaštel • krajem 2. i poč. 3. st. ima 30 tis. stanovnika, pa je uz Salonu (glavni grad rimske Dalmacije) bila najveće naselje na istočnoj obali Jadrana • Nastanku grada su pogodovale prirodne karakteristike pulskog zaljeva: prostranost, zaštićenost, bogato poljoprivredno zemljište i obilje izvora slatke vode • 14.st. česte epidemije kuge, malarije i sl. (tako krajem 17.st. samo oko 600 ljudi) • 1856. g. otvoren Arsenal tj. glavna baza austrijske ratne mornarice – suvremeni razvoj grada , te doživljava demografsku ekspanziju – tada najveći grad u Hrvatskoj • 1876. željeznica Beč-Trst-Pula • Početkom 20.st. izgradnja lukobrana – može se smjestiti cijela ratna flota Monarhije • 1920.g. Rapalski ugovor – pripada Kraljevini Italiji • Nakon II.sv. rata vraća se Jugoslaviji • Druga polovica 20.st. procvjetala - 2 glavne gospodarske djelatnosti: industrija (brodogradnja) i turizam

  23. Pulski zaljev

  24. Brodogradilište Uljanik

  25. Rovinj • Prapovijesno razdoblje – Histri • Kasni stari vijek (oko 3.st.) Castrum Rubini • Smješten na otoku, s morske strane zaštićen klisurastim stijenama, a sa strane kopna čvrstim bedemima – ipak više puta opustošen i spaljen • 1283. pod vlast Venecije • Srednji vijek: kuga • 16.st. – uskoci napadaju mletačke posjede, pa tako i Rovinj • Pred prodorima Turaka – izbjeglice iz središnje Istre, Bosne, Dalmacije, Grčke i Albanije – stanovništvo naglo raste • Važna pomorska luka trgovačkim brodovima na putu od Bliskog istoka ka Veneciji • Krajem 17.st. Grad se širi izvan zidina ali i na kopno – kanal i mali most postaju zapreka komunikaciji sa zaleđem te se kanal 1763.g. zatrpava, a Rovinj postaje grad na poluotoku • 1775.g. čak 13 788 stan.- otud i tipično graditeljstvo starogradske jezgre: kuće se dižu u visine, zbijene jedna do druge, u svakoj sobi, koja ima svoj dimnjak, živi po 1 obitelj • U 17. i 18. st. – najjači brodograđevni, ribarski i pomorski centar Istre • 1719. Austrija proglašava Rijeku i Trst slobodnim lukama – važnost Rovinja počinje opadati • 1872.g. – tvornica duhana • II. sv. Rat: pod Italijom i Njemačkom • 1947. g. pripojen Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije

  26. I ostali gradovi: ZADAR

  27. ŠIBENIK

  28. TROGIR

  29. DUBROVNIK

  30. VARAŽDIN

  31. POŽEGA

More Related