1 / 22

HIPOKSIJA I ANOKSIJA

HIPOKSIJA I ANOKSIJA. NEDOSTATAK VODE. Okolišni uvjeti koji mogu dovesti do dehidracije. Suša Solni stres Niska i visoka temperatura Toksičnost teških metala Mehaničke povrede (presjek ksilema). Faktori koji utječu na reakciju biljke. Trajanje deficita vode Učestalost nedostatka vode

dragon
Télécharger la présentation

HIPOKSIJA I ANOKSIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HIPOKSIJA I ANOKSIJA

  2. NEDOSTATAK VODE

  3. Okolišni uvjeti koji mogu dovesti do dehidracije • Suša • Solni stres • Niska i visoka temperatura • Toksičnost teških metala • Mehaničke povrede (presjek ksilema)

  4. Faktori koji utječu na reakciju biljke • Trajanje deficita vode • Učestalost nedostatka vode • Aklimatizacija biljke prije početka kritičnog nedostatka vode

  5. Kritično razdoblje nedostatka vode je kada se deficit vode najjače odražava na visinu poljoprivrednog prinosa: vrsta biljakarazdoblje vegetacije ozime žitarice vlatanje-klasanje jare žitarice vlatanje-klasanje kukuruz metličanje-mliječna zrioba leguminoze cvatnja suncokret butonizacija-cvatnja sjemenska šećerna repa pojava stabljike-cvatnja krumpir cvatnja-rast gomolja Najpovoljniji sadržaj vode u tlu - 60-70% poljskog vodnog kapaciteta

  6. Akutan deficit vode se očituje kao uvelost ili uvenuće biljaka, razlikuje se prolazno i trajno uvenuće. • Prolazno se često zapaža u vrelom dijelu dana kada je velik gubitak vode transpiracijom. • Trajno uvenuće- zbog niskog sadržaja vode u tlu odumiru korjenove dlačice i biljka gubi kontakt s česticama tla, a gubitak vode se više ne može nadoknaditi. • Kritičan deficit vode u biljkama (subletalan) - dovodi do odumiranja stanica i tkiva u transportu vode. Nastaju nekrotične promjene na biljkama (odumiranje manjih dijelova) a daljnjim nedostatkom vode prelazi se letalna granica koja znači smrt biljnog organizma.

  7. Endogena (metabolitička) voda • Nastanak znatne količine endogene vodekatalaznim ili peroksidaznim djelovanjem značajan je i zbog uklanjanja peroksida. • Značajne količine vode nastaju i pri učešću citokromnog sustava u transportu elektrona i različitim sintetskim procesima kao što su sinteza polisaharida iz monosaharida, bjelančevina iz aminokiselina, lipida iz glicerola i masnih kiselina itd.

  8. Osmotska regulacija • Povećanje koncentracije osmotski aktivnih tvari u stanici zbog zadržavanja pozitivnog turgorskog pritiska • Rezultat nakupljanja osmolita je pad potencijala otapala, što podstiče ulazak vode u stanicu • Membranski vezani prenositelji vjerojatno sudjeluju u različitoj akumulaciji osmolita u stanici i kroz biljku • Kompatibilni osmoliti imaju primarnu ulogu u očuvanju turgora ali i druge zaštitne funkcije (stabilizacija proteina, nukleinskih kiselina i staničnih struktura), neutralizacija ROS, redoks regulacija, vezanje NH3 i dr.)

  9. Komponente s ulogom osmotske regulacije: kompatibilni osmoliti, osmo-protektanti

  10. Prolin • distribucija prolinau biljkama u uvjetima osmotskog stresa uključuje transportere prolina • U genomu Arabidopsis-a detektirana dva tipa transportera prolina • Sink za višak protona i energije, izvor C i N u post-stres fazi • Sinteza prolina polazi od glutaminske kiseline ili ornitina

  11. Prolin & glicin betain • Akumulacija glicin betainau biljkama pri osmotskom stresu nastaje povećanom sintezom, dok je kod prolina sinteza i razgradnja regulirana u koordinaciji s reakcijom biljke na stres • Glicin betain se sintetizira i akumulira u mnogim algama i višim biljkama i ne razgrađuje se • Postoje genetski dokazi da akumulacija glicin betaina povećava otpornost na solni stres

  12. Manitol • Reducirani oblik šećera manoze, vrlo raširen u biljkama • Solni stres inhibirasintezu saharoze i stimulira akumulaciju manitola, putem inhibicije NAD+ -ovisne manitol dehidrogenaze • Koncentracija manitola raste s povećanjem osmotskog stresa

  13. D-Pinitol, sorbitol, D-ononitol • Pinitol - ciklični alkohol čija koncentracija je povećana u halofitnim vrstama i biljkama adaptiranim na sušu • U listovima, pinitol je lokaliziran u kloroplastima i citoplazmi ali ne i u vakuolama • Transgene biljke duhana s akumulacijom D-ononitola su pokazale povećanu otpornost na sušu i solni stres

  14. LEA proteini, akvaporini, HSPs • 5 grupa LEA (late embryogenesis abundant) proteina, 2. grupa - dehidrini • Akvaporini su članovi velike grupe membranskih proteina (major intrinsic proteins MIPs), pospješuju osmozu gradeći specijalizirane otvore u membranama za prolaz vode kao dopuna difuziji vode kroz lipidni dvosloj plazmaleme (PIPs) i tonoplasta (TIPs) • Heat-shock proteins(HSPs) – mogu imati ulogu u normalnom metabolizmu npr. kao haperonini su uključeni u post translacijsko slaganje i sastavljanje drugih proteina, stabilizacija denaturiranih proteina • Akumulacija HSPs se poklapa s razvijanjem tolerancije na stres

More Related