1 / 25

Sociologija kao znanost

Sociologija kao znanost. Predmet: Sociologija Prof. dr. Dusko Sekulic. Znanost je sofisticirana i precizna metoda opisivanja i obja š njavanja za š to i kako svijet funkcionira – uklju č ujuci i “ljudski svijet”. Ne mo ž e sve biti obja š njeno s pomo ć u znanosti.

dreama
Télécharger la présentation

Sociologija kao znanost

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sociologija kao znanost Predmet: Sociologija Prof. dr. Dusko Sekulic

  2. Znanost je sofisticirana i precizna metoda opisivanja i objašnjavanja zašto i kako svijet funkcionira – uključujuci i “ljudski svijet”. Ne može sve biti objašnjeno s pomoću znanosti. Znanost ne može odgovoriti na pitanje o “suštini” stvari, o “totalitetu”. Pitanja na koja znanost ne može odgovoriti: -zašto zemlja postoji -ima li život smisla?

  3. Znanstvena pitanja su: -Kako mjesec utječe na oceane na zemlji? -Što utiče na promjenu socijalnog statusa pojedinca u grupi? -Pod kojim uslovima “život”- organizam sposoban za reprodukciju- postoji? Prema tome znanost ne odgovara na “suštinska” pitanja – zašto nešto postoji niti na pitanja o “dobru” i “zlu”

  4. Znanost se ne razlikuje od ne-znanosti svojim otkričima nego metodom. Dakle područje nije znanstveno zbog toga što je postignuto nego zbog toga kako se dolazi do rezultata. 1) Postavljamo pitanje zašto se neka regularnost pojavljuje- -zašto je stopa samoubojstava u protestantskim zemljama viša nego u katoličkima ? -zašto su žene religioznije nego muškarci ? 2) Objašnjenje ima oblik teorije – opće tvrdnje o povezanosti nekih fenomena. Osnovna karakteristika teorije je da se iz teorije mogu izvesti tvrdnje koje su empirijski provjerljive. (Tvrdnja da potres uzrokuju mala nevidljiva bića koja ne dozvoljavaju da ih vidimo nije znanstvena tvrdnja) 3) Znanstveno objašnjenje proizvodi predviđanja koja se mogu provjerti. Istraživanje je provjera tvrdnji izvedenih iz teorije.

  5. Tipovi validacije znanja osim znanstvenog: Tradicija – kultura prenosi na nas niz znanja koja prihvaćamo kao gotova, koja ne dovodimo u pitanje. Prednost: ne moramo stalno otkrivati ono što je otkriveno, kumuliramo znanje na iskustvu. Nedostatak: spriječava nas u otkrivanju novoga-inovatori se često proglašavaju luđacima ili hereticima. Autoritet- vjerujemo ljudima koji imaju atoritet, to koji puta pomaže znanju ali koji puta odmaže. Autoriteti često šire svoju “kompetenciju” na područje u kojima nisu “autoriteti” Objavljeno – znanje vjerske dogme, slično ideološko znanje.

  6. Zdravi razum (Nagel: Struktura nauke) Znanost je nastala iz problema koje nameće svakodnevni život Geometrija iz premjeravanja zemljista Mehanika iz problema nastalih u gradnji i vojnim vještinama Biologija iz problema zdravlja i uzgoja stoke Ekonomija iz problema vodjenja domaćinstva i političkog upravljanja Često se zato kaže da je znanost samo klasificirani zdravi razum i iskustvo . No postoji niz klasificiranih i organiziranih znanja koja još nisu znanost (iako mogu biti preduvjet znanosti) bibliotečna kartoteka, bilješke putnika u daleke zemlje.

  7. Razlike znanost-zdravi razum 1. Iako su znanja zdravog razuma priblizno točna nema prave informacije (ili ako ma ona je mitska ad hoc, ne-sistematska, ne “znanstveno” provjerena”) zašto su stvari takve kakve jesu • Drevna društva su otkrila upotrebu točka ali nema objašnjenja o silama trenja- zašto se teret lakše prenosi pomoču točka nego kada se vuče po zemlji. • Potpuno isto vrijedi za vatru • Ljudi su naučili gnojiti zemlju ali malo njih zna zašto se to radi (isto je sa mijenjanjem zemlje kada se ona “iscrpi”)

  8. Znanost: teorija i istraživanje Znanstvena metoda ima dvije komponente: teoriju i istraživanje. Teorija: je apstraktna tvrdnja koja objašnjava zašto i kako se nešto dogadja – bez obzira da li je to pomrčina mjeseca, kemijska reakcija, ili provala nacionalizma. Takodjer: znanstvena teorija mora imati empirijske implikacije (opažljive pomoću čula). Dakle znanstvena teorija kaže da se određene stvari događaju (ili ne događaju) pod odredjenim okolnostima.

  9. Istraživanje: uključuje sakupljanje adekvatnih empirijskih observacija (dakle prikupljanje podataka). Cilj istraživanja je: a)testiranje teorija (da li su predvidjanja izvedena iz teorija istinita ili ne); ili b) sakupljanje dovoljno znanja o odredjenom dijelu stvarosti da teoretiziranje postane moguće.

  10. Pretpostavke znanosti U znanoti pretpostavljamo da stvarnost- kako prirodna tako društvena- se može spoznati i to koristeći naša čula i njihove produžetke. Prema tome znanstveno znanje je empirijsko –ono je utemeljeno na promatranju i iskustvu. Ono je objektivno to znači da moramo izvjestiti o onome što smo našli bez iskrivljavanja koja bi mogla proizaći iz naših ličnih preferencija, predrasuda, ideologija ili vjerovanja. Princip empirijske verifikacije razlikuje znanost od drugih metoda saznanja koja su utemeljena na intuiciji, autoritetu,, tradiciji, zdravom razumu. Logika verifikacije – zašto je ova tvrdnja točna razlikuje znanost od drugih oblika znanja.

  11. Osnovni ciljevi znanosti su otkriće i objašnjenje Mi možemo otkriti neko fenomen- na primjer da postoji konstantna razlika u stopi samobojstava medju grupama ili u religioznosti medju muškarcima i ženama- a da ga ne znamo objasniti. Predvidjanje – znanstvena predvidjanja su obično zasnovana na vjerojatnosti- ona specificiraju uvjete pod kojima će se nešto desiti ili uvjete pod kojima se nešto ne će desiti.

  12. Jedinica analize: to je ono što se promatra (znanost promatra molekule, ćelije, atome, gene, crve, galaksije, mrave) Drusštene znanosti promatraju ljude i njihovo djelovanje. -pojedinac: na primjer kada gledamo šta ljudi u hrvatskoj misle o abortusu. -grupa: umjesto analize zasnovane na pojedincu možemo uzeti grupu tj. agregirati odgovore po grupama i stvoriti statistike po grupama: kako na pitanje o abortusu odgovaraju oni koji podržavaju SPD a kako oni koji podržavaju HDZ. -teritorij: možemo pitati kakva je distribucija odgovora po regijama (županijama) -države: mozemo usporedjivati kakav je stav o abortusu po raznim državama.

  13. Mikro i Makro Sociologija Mikrosociologija: kada sociolozi rade sa pojedincima ili vrlo malim grupama kao jedinicama analize. U tom slučaju predmet analize je interakcija licem u lice. Makrosociologija: jedinica analize je neka veća jedinica: zašto je stopa samoubistava u nekim državama veća nego drugima, zašto je rasizam intenzivniji u nekim gradovima i t.d.

  14. Zasto globalna perspektiva? Globalna perspektiva nam omogućava usporedbu. Svijet je sve više medjupovezan i nešto što se dogadja u jednoj zemlji utječe i/ili je posljedica onoga što se dogadja u drugim dijelovima svijeta Globalna perspektiva nam omogućava provjeravanje generalnosti teorije. (Napr. Da li činjenica da su žene religioznije od muškaraca vrijedi samo u Hvatskoj, ili samo u Europi ili u čitavom svijetu?)

  15. Odgovori na pitanje: Osim vjenčanja, sahrana i krštenja, otprilike koliko često ovih dana pohadjate vjerske službe? Tabela 1. Religioznost muškaraca žena u Hrvatskoj

  16. Tabela 2. Socijalne značajke religijske participacije Postotak onih koji pohadjaju vjerske službe “više od jednom tjedno ili “jednom tjedno”. Izvor: Ronald Iglehart, Pippa Norris: Sveto i Svjetovno. Religija i politika u svijetu. Politička kultura. Zagreb. 2007.

  17. Agrarna društva: Dominikanska rep., El Salvador, Peru, Južna Afrika, Tanzanija, Uganda, Zimbabwe, Armenija, Moldova, Albanija, Alžir, Azerbedjan, Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Jordan, Maroko, Nigerija, Pakistan, Indija, Kina, Vijetnam. Industrijska društva: Argentina, Brazil, Čile, Estonija, Latvija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, BiH, Turska, Koreja jug, Tajvan, Česka rep., Filipini, Hrvatska, Kolumbija, Litva, Madjarska, Malta, Meksiko Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Urugvaj, Venezuela, Grčka, Gruzija, Makedonija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Ukrajina Postindustrijska društva: Austrija, Belgija, Francuska, Irska, Italija, Kanada, Luksemburg, Španjolska, Australija, Britanija, Danska, Finska, Island, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Njemačka zapad, Njemačka istok, SAD, Sjeverna Irska, Švedska, Švicarska.

  18. Znanstveni koncepti Svijet se ne može doživljavati, “gledati”, analizirati na holistički način (usprkos mudrosti Istoka). Naša percepecija u svakom tenutku ignorira veliki dio vidnog polja, mi blokiramo največio dio zvukova koje “čujemo” i t.d. Samo selekcionirajuci što će vidjeti i što čuti, uopće nešto možemo čuti i vidjeti. Ako bismo vidjeli i čuli “sve” naša čula bi bila preopterećena i mi ne bismo mogli ništa stvarno čuti i vidjeti. Baza znanstvene aktivnosti: izolirati i definirati one dijelove stvarnosti koje želimo studirati i objasniti. (kemičar razdvaja svijet na elemente u periodičnim tablicama, biolog klasificira žive organizme u grupe i subgrupe, sociolog društva u lovačko-sakupljačka, poljoprivredna, industrijska, post-industrijska.)

  19. Takve klasifikacije zasnovane su na konceptima. Koncepti su “imena” koja identificiraju set ili klasu fenomena koja imaju nešto zajedničko. Primjer: Sisavac svi živi organizmi koji su toplokrvni i radjaju živu mladunčad (naspram lijeganja jaja). • Koncept uzima neke karakteristike i ignorira niz drugih karakteristika tj.razlike izmedju pasa, mačaka, miševa i slonova tretirajući ih sve kao sisavce. Grupa: svaki set od dvije ili više individua koje održavaju stabilni obrazac socijalnih odnosa kroz duži vremenski period. • Kocept grupe ignorira karateristike kao spol, starost, nacionalnost.

  20. Koncepti su dakle ideje a ne “stvari”. Mi možemo vidjeti mnogo životinja koje spadaju u klasu sisavaca ali ne možemo vidjeti ni opipati koncept “sisavac”. Kao što možemo vidjeti mnoge pripadnike socijalne klase ali ne možemo vidjeti “klasu”. Koncepti su korisni u analizi svijeta i imenovanja njegovih dijelova ali koncepti ništa ne objašnjavaju . Time što nečemu damo ime nismo to “objasnili”. Time što nešto nazvamo kriminalom nismo objasnili zašto kriminal nastaje. Teorije povezuju koncepte sa ciljem utvrdjivanja zašto koncepti (dijelovi realnosti koje označavamo konceptima) utječu jedni na druge (zašto socijalna klasa /koncept/ utjece na kriminal /koncept/)

  21. Slobodna volja i znanstveno predvidjanje Kemijski element ne može “odlučiti” ukoliko ga pomiješamo sa nekim drugim elementom da ne eksplodira. Čovjek može odlučiti glasovati za ovu ili onu stranku, oženiti se ili ne oženi, ili doći ili ne na predavanje. Znači li to da možemo predvidjati u prirodnim ali ne i u društvenim znanostima? Pokazalo se: -ako padne cijena nekog proizvoda ljudi će ga više kupovati, - ljudi se žene više sa sličnima sebi, -socijalna integracija neke grupe raste pod vanjskim pritiskom, -oni koji redovitije dolaze na predavanja bolje prolaze na ispitima.

  22. Kako to da čovjek ima slobodnu volju a ipak se ljudsko ponašanje može predvidjati? • Objašnjenje: 1. Čovjek je racionalno biće i može birati medju raznim smjerovima djelovanja. Ljudi će nastojati maksimirati korist i minimizirati trošak.Samo zato što su ljudi racionalni možemo predvidjeti njihovo ponašanje. 2. Postoje socijalne činjenice. One vrše prisilu na individualna ponašanja (religiozni pojedinac drugačije se ponaša nego ne-religiozni,– religioznost je socijalna činjenica) Pojedinac socijaliziran u jednom društvu ima drugačija vjerovanja nego socijaliziran u nekom drugom). Iako su ljudi slobodni oni se pretežno ponašaju i vjeruju u ono što vjeruje grupa ili društvo u kojem su socijalizirani.

  23. Sloboda omogućava ljudima da promjene vjeru, da se ponašaju drukčije od drugih itd. Svi socijalni zakoni su probabilistički (zasnovani na vjerojatnosti). Primjer: Kažem li - stariji ljudi su konzervativniji od mladjih.- To nikada ne znači da su svi stariji ljudi konzervativniji nego samo većina. Statistički ako imam pred sobom jednog starijeg i jednog mladjeg čovjeka i ništa o njima ne znam vjerojatnije je da je stariji konzervativniji. Kolika je ta vjerojatnost empirijsko je pitanje.

  24. Sociološko objašnjenje utemeljeno na vjerojatnosti Durkheimovo “objašnjenje” odnosa socijalne integracije i stope samoubojstva govori o tendencijama u populacijama a ne o pojedincima. Mi ne kažemo da će svaki pojedinac koji je slabije integriran u zajednicu izvršiti samoubojstvo. Misliti sociološki znači misliti u kategorijama socijalnih populacija ili agregata , o stopama koje karakteriziraju (razlikuju) te populacije ili agregate. Mi ne govorimo o nekom konkretnom pojedincu- mi govorimo o obrascima, tendencijama unutar grupa (katolika, protestanata, židova), ili agregata pojedinaca (srednje klase, stručnjaka, potrošača odredjenih proizvoda i sl.)

  25. Durkheomova teorija samobojstva i tri nivoa znanja • Otkriće odredjenog obrasca ponašanja-postoji razlika u stopama samoubojstva medju raznim grupama, agregatima, zemljama, lokalnim zajednicama. Te razlike su trajne u vremenu. • Objašnjenje u obliku uzročne propozicije – postoji utjecaj socijalne integracije (nezavisne varijable) na stopu samoubojstva (zavisne varijable). • Razumijevanje – kako se to dešava da oni koji su manje integrirani počine vise samoubojstava. Socijalna kohezija i stabilnost socijalnih normi stvaraju psihičku podršku pojedincima kao i osjećaj onoga što mogu legitimno očekivati u životu – regulacija aspiracija. Dakle razumijemo kako se uzročna propozicija prelama u svijesti ljudi.

More Related