Sociologija kao znanost

1. Sociologija kao znanost Predmet: Sociologija Prof. dr. Dusko Sekulic

2. Znanost je sofisticirana i precizna metoda opisivanja i objasnjavanja zasto i kako svijet funkcionira – ukljucujuci i “ljudski svijet”. Ne moze sve biti objasnjeno s pomocu znanosti. Znanost ne moze odgovoriti na pitanje o “sustini” stvari, o “totalitetu”. Pitanja na koja znanost ne moze odgovoriti: -zasto zemlja postoji -ima li zivot smisla?

3. Znanstvena pitanja su: -Kako mjesec utjece na oceane na zemlji? -Sto utice na promjenu socijalnog statusa pojedinca u grupi? -Pod kojim uslovima “zivot” organizam sposoban za reprodukciju postoji? Prema tome znanost ne odgovara na “sustinska” pitanja – zasto nesto postoji niti na pitanja o “dobru” i “zlu”

4. Znanost: teorija i istrazivanje Znanstvena metoda ima dvije komponente: teoriju i istrazivanje. Teorija: je apstraktna tvrdnja koja objasnjava zasto i kako se nesto dogadja – bez obzira da li je to pomrcina mjeseca, kemijska reakcija, ili provala nacionalizma. Takodjer: znanstvena teorija mora imati empirijske implikacije (opazljive pomocu cula). Dakle znanstvena teorija kaze da se odredjene stvari dogadjaju (ili ne dogadjaju) pod odredjenim okolnostima.

5. Istrazivanje: ukljucuje sakupljanje adekvatnih empirijskih observacija (dakle prikupljanje podataka). Cilj istrazivanja je: a)testiranje teorija (da li su predvidjanja izvedena iz teorija istinita ili ne); ili b) sakupljanje dovoljno znanja o odredjenom dijelu stvarosti da teoretiziranje postane moguce.

6. Jedinica analize: to je ono sto se promatra (znanost promatra molekule, celije, atome, gene, crve, galaksije, mrave) Drustvene znanosti promatraju ljude i njihovo djelovanje. -pojedinac: na primjer kada gledamo sta ljudi u hrvatskoj misle o abortusu. -grupa: umjesto analize zasnovane na pojedincu mozemo uzeti grupu tj. agregirati odgovore po grupama i stvoriti statistike po grupama: kako na pitanje o abortusu odgovaraju oni koji podrzavaju SPD a kako oni koji podrzavaju HDZ. -teritorij: mozemo pitati kakva je distribucija odgovora po regijama (zupanijama) -drzave: mozemo usporedjivati kakav je stav o abortusu po raznim drzavama.

7. Mikro i Makro Sociologija Mikrosociologija: kada sociolozi rade sa pojedincima ili vrlo malim grupama kao jedinicama analize. U tom slucaju predmet analize je interakcija licem u lice. Makrosociologija: jedinica analize je neka veca jedinica: zasto je stopa samoubistava u nekim drzavama veca nego drugima, zasto je rasizam intenzivniji u nekim gradovima i t.d.

8. Zasto globalna perspektiva? Globalna perspektiva nam omogucava usporedbu. Svijet je sve vise medjupovezan i nesto sto se dogadja u jednoj zemlji utjece i/ili je posljedica onoga sto se dogadja u drugim dijelovima svijeta Globalna perspektiva nam omogucava provjeravanje generalnosti teorije. (Napr. Da li cinjenica da su zene religioznije od muskaraca vrijedi samo u Hvatskoj, ili samo u Europi ili u citavom svijetu?)

9. Odgovori na pitanje: Osim vjencanja, sahrana i krstenja, otprilike koliko cesto ovih dana pohadjate vjerske sluzbe? Tabela 1. Religioznost muskaraca zena u Hrvatskoj

10. Tabela 2. Socijalne znacajke religijske participacije Postotak onih koji pohadjaju vjerske sluzbe “vise od jednom tjedno ili “jednom tjedno”. Izvor: Ronald Iglehart, Pippa Norris: Sveto i Svjetovno. Religija i politika u svijetu. Politicka kultura. Zagreb. 2007.

11. Agrarna drustva: Dominikanska rep., El Salvador, Peru, Juzna Afrika, Tanzanija, Uganda, Zimbabwe, Armenija, Moldova, Albanija, Alzir, Azerbedjan, Banglades, Egipat, Indonezija, Iran, Jordan, Maroko, Nigerija, Pakistan, Indija, Kina, Vijetnam. Industrijska drustva: Argentina, Brazil, Cile, Estonija, Latvija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, BiH, Turska, Koreja jug, Tajvan, Ceska rep., Filipini, Hrvatska, Kolumbija, Litva, Madjarska, Malta, Meksiko Poljska, Portugal, Slovacka, Slovenija, Urugvaj, Venezuela, Grcka, Gruzija, Makedonija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Ukrajina Postindustrijska drustva: Austrija, Belgija, Francuska, Irska, Italija, Kanada, Luksemburg, Spanjolska, Australija, Britanija, Danska, Finska, Island, Nizozemska, Novi Zeland, Norveska, Njemacka zapad, Njemacka istok, SAD, Sjeverna Irska, Svedska, Svicarska.

12. Znanstveni koncepti Svijet se no moze dozivljavati, “gledati”, analizirati na holisticki nacin (usprkos mudrosti Istoka). Nasa percepecija u svakom tenutku ignorira veliki dio vidnog polja, mi blokiramo najvecio dio zvukova koje “cujemo” i t.d. Samo selekcionirajuci sto ce vidjeti i sto cuti, pojedinac uopce nesto mozemo cuti i vidjeti. Ako bismo vidjeli i culi “sve” nasa cula bi bila preopterecena i mi ne bismo mogli nista stvarno cuti i vidjeti. Baza znanstvene aktivnosti: izolirati i definirati one dijelove stvarnosti koje zelimo studirati i objasniti. (kemicar razdvaja svijet na elemente u periodicnim tablicama, biolog klasificira zive organizme u grupe i subgrupe, sociolog drustva u lovacko-sakupljacka, poljoprivredna, industrijska, post-industrijska.)

13. Takve klasifikacije zasnovane su na konceptima. Koncepti su “imena” koja identificiraju set ili klasu fenomena koja imaju nesto zajednicko. Primjer: Sisavac svi zivi organizmi koji su toplokrvni i radjaju zivu mladuncad (naspram lijeganja jaja). • Koncept uzima neke karakteristike i ignorira niz drugih karakteristika tj.razlika izmedju pasa, macaka, miseva i slonova tretirajuci ih sve kao sisavce. Grupa: svaki set od dvije ili vise individua koje odrzavaju stabilni obrazac socijalnih odnosa kroz duzi vremenski period. • Kocept grupe ignorira karateristike kao spol, starost, nacionalnost.

14. Koncepti su dakle ideje a ne “stvari”. Mi mozemo vidjeti mnogo zivotinja koje spadaju u klasu sisavaca ali ne mozemo vidjeti ni opipati koncept “sisavac”. Kao sto mozemo vidjeti mnoge pripadnike socijalne klase ali ne mozemo vidjeti “klasu”. Koncepti su korisni u analizi svijeta i imenovanja njegovih dijelova ali koncepti nista ne objasnjavaju . Time sto necemu damo ime nismo to “objasnili”. Time sto nesto nazvamo kriminalom nismo objasnili zasto kriminal nastaje. Teorije povezuju koncepte sa ciljem utvrdjivanja zasto koncepti utjecu jedni na druge (zasto socijalna klasa /koncept/ utjece na kriminal /koncept/)

15. Slobodna volja i znanstveno predvidjanje Kemijski element ne moze “odluciti” ukoliko ga pomijesamo sa nekim drugim elementom ne eksplodira. Covjek moze odluciti glasovati za ovu ili onu stranku, ozeniti se ili ne ozeni, ili doce ili ne na predavanje. Znaci li to da mozemo predvidjati u prirodnim ali ne i u drustvenim znanostima? Pokazalo se: -ako padne cijena nekog proizvoda ljudi ce ga vise kupovati, - ljudi se zene vise sa slicnima sebi, -socijalna intnegracija neke grupe raste pod vanjskim pritiskom, -oni koji redovitije dolaze na predavanja bolje prolaze na ispitima.

16. Kako to da covjek ima slobodnu volju a ipak se ljudsko ponasanje moze predvidjati? • Objasnjenje: 1. Covjek je racionalno bice i moze birati medju raznim smjerovima djelovanja. Ljudi ce nastojati maksimirati korist i minimizirati trosak.Samo zato sto su ljudi racionalni mozemo predvidjeti njihovo ponasanje. 2. Postoje socijalne cinjenice. One vrse prisilu na individualna ponasanja (religiozni pojedinac drugacije se ponasam negone religiozni,– religioznost je socijalna cinjnica) Pojedinac socijaliziran u jedno drustvu imam drugacija vjerovanja nego socijaliziran u drugom). Iako su ljudi slobodni oni se pretezno ponasaju i vjeruju u ono sto vjeruje grupa ili drustvo u kojem su socijalizirani.

17. Sloboda omogucava ljudima da promjene vjeru, da se ponasaju drukcije od drugih itd. Svi socijalni zakoni su probabilisticki (zasnovani na vjerojatnosti). Primjer: Kazem li - stariji ljudi su konzervativniji od mladjih. To nikada ne znaci da su svi stariji ljudi konzervativniji nego samo vecina. Statisticki ako imam pred sobom jedng starijeg i jednog mladjeg covjeka i nista o njima ne znam vjerojatnije da je stariji konzervativniji. Kolika je ta vjerojatnost empirijsko je pitanje.